European Economic
and Social Committee
European Economic
and Social Committee
The European Economic and Social Committee (EESC) is the voice of organised civil society in Europe.
Find out more about its role and structure at http://www.eesc.europa.eu/en/about
The EESC issues between 160 and 190 opinions, evaluation and information reports a year.
It also organises several annual initiatives and events with a focus on civil society and citizens’ participation such as the Civil Society Prize, the Civil Society Days, the Your Europe, Your Say youth plenary and the ECI Day.
Find the latest EESC opinions and publications at http://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions and http://www.eesc.europa.eu/en/our-work/publications-other-work/publications respectively.
The EESC is active in a wide range of areas, from social affairs to economy, energy and sustainability.
Learn more about our policy areas and policy highlights at http://www.eesc.europa.eu/en/policies
The EESC holds nine plenary sessions per year. It also organises many conferences, public hearings and high-level debates related to its work.
Find out more about our upcoming events at http://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/upcoming-events
Here you can find news and information about the EESC'swork, including its social media accounts, the EESC Info newsletter, photo galleries and videos.
Read the latest EESC news http://www.eesc.europa.eu/en/news-media/news and press releases http://www.eesc.europa.eu/en/news-media/press-releases
The EESC brings together representatives from all areas of organised civil society, who give their independent advice on EU policies and legislation. The EESC's326 Members are organised into three groups: Employers, Workers and Various Interests.
Find out more about our Members and groups at http://www.eesc.europa.eu/en/members-groups
The EESC has six sections, specialising in concrete topics of relevance to the citizens of the European Union, ranging from social to economic affairs, energy, environment, external relations or the internal market.
Find out more at http://www.eesc.europa.eu/en/sections-other-bodies
EGSO je na rujanskom plenarnom zasjedanju usvojio samoinicijativno mišljenje o tehnologijama dekarbonizacije industrije EU-a.
Usvajanjem Europskog zakona o klimi postavljen je ambiciozan cilj smanjenja emisija do 2030. i potvrđen cilj klimatske neutralnosti do 2050. Postizanje tih ciljeva zahtijevalo bi uvođenje tehnologija za uklanjanje ugljika. Što će proces smanjenja stakleničkih plinova biti sporiji i manje strog, to će veća biti ovisnost o tehnologijama za uklanjanje ugljika da bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma.
„Dekarbonizacija će iziskivati temeljito preoblikovanje industrijskih aktivnosti u sljedećih 30 godina”, smatra Andrés Barceló Delgado, izvjestitelj za to mišljenje. „Iako već postoje mnoge niskougljične tehnologije, njihov je napredak i dalje spor. Bit će nam potrebni ambiciozni planovi tehnološkog razvoja kako bi se te revolucionarne tehnologije unaprijedile i široko primjenjivale, i EU mora promicati inovacije putem fondova za klimu i inovacije”, dodao je.
Tehnologije za uklanjanje ugljika mogu, ovisno o tome kada će biti uvedene, služiti za dvije namjene: i) ubrzati postizanje nulte neto stope emisija kompenzacijom za one iz sektora u kojima je teško smanjiti emisije, čime se povećava vjerojatnost zadržavanja unutar temperaturnih pragova; ili ii) smanjiti globalno zagrijavanje ispod tih pragova nakon postizanja temperaturnog vrha iznad tih vrijednosti (prekoračenje).
„Razvoj tehnologija, zajedno s obrazovanjem i prekvalifikacijom radne snage, od ključnog je značaja za zelenu tranziciju u proizvodnoj industriji. Socijalni dijalog na europskoj razini, razini država članica i regionalnoj razini trebao bi potaknuti podizanje svijesti o zelenoj i pravednoj tranziciji u industriji, prihvaćanje tog procesa te pružanje podrške. Izgradnja kapaciteta i projekti za definiranje ključnih vještina bit će važni za osiguravanje djelotvorne industrijske tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen”, zaključila je suizvjestiteljica za to mišljenje, Monika Sitárová. (ks)