Ozelenjivanje prometa mora omogućiti realne alternative

This page is also available in

U mišljenju usvojenom na lipanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) navodi da se u energetskoj tranziciji, bez odricanja od zadanih ciljeva, moraju uzeti u obzir gospodarska i socijalna obilježja svih dijelova Europe i omogućiti trajni dijalog s organizacijama civilnog društva.

EGSO podržava ozelenjivanje prometa, ali naglašava da energetska tranzicija mora biti pravedna i da se njome moraju ponuditi održive i realne alternative, u okviru koji se uzimaju u obzir posebna gospodarska i socijalna obilježja i potrebe područja iz svih dijelova Europe, uključujući ruralna područja.

To je glavna poruka mišljenja koje su sastavili Pierre Jean Coulon i Lidija Pavić-Rogošić, a koje je usvojeno na lipanjskom plenarnom zasjedanju Odbora. EGSO zauzima čvrst stav u svojoj ocjeni Bijele knjige o prometu iz 2011., čiji je cilj prekinuti ovisnost prometnog sustava o nafti bez žrtvovanja njegove učinkovitosti i ugrožavanja mobilnosti.

Ograničavanje načina prijevoza ne dolazi u obzir: cilj bi trebao biti komodalnost, a ne promjena načina prijevoza. Osim toga, ekološka tranzicija mora biti socijalno pravedna i očuvati konkurentnost europskog prometa, uz potpunu provedbu europskog prometnog prostora kao dijela potpune provedbe jedinstvenog tržišta. Kašnjenja su u tom pogledu vrijedna žaljenja.

Osvrnuvši se na donošenje mišljenja na marginama plenarnog zasjedanja, g. Coulon rekao je: Smanjenje mobilnosti nije odgovarajuća alternativa. Podržavamo sve mjere usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti prometa i smanjenje emisija. Europa prolazi kroz izazovno razdoblje, ali to ne bi smjelo dovesti do promjena u pogledu socijalnih i ekoloških očekivanja raznih europskih inicijativa.

Kontinuirano savjetovanje s organiziranim civilnim društvom

EGSO potiče otvorenu, kontinuiranu i transparentnu razmjenu stajališta o provedbi Bijele knjige između civilnog društva, Komisije i drugih relevantnih aktera kao što su nacionalna tijela na raznim razinama i naglašava da će se time poboljšati prihvaćanje i razumijevanje civilnog društva i pružiti korisne povratne informacije onima koji oblikuju i provode politike.

Odbor skreće pozornost na važnost osiguravanja potpore civilnog društva i dionika, među ostalim putem participativnog dijaloga kao što je predloženo u prethodnim mišljenjima o tom pitanju, dodala je gđa Pavić-Rogošić. Dobro razumijevanje i rašireno prihvaćanje strateških ciljeva bit će iznimno korisno za postizanje rezultata.

EGSO također naglašava potrebu za snažnijom socijalnom procjenom i, kao i u mišljenju iz 2011. o socijalnim aspektima prometne politike EU-a, ponovno poziva Europsku komisiju da uvede potrebne mjere kako bi se osiguralo usklađivanje socijalnih standarda za promet unutar EU-a, imajući na umu da su u tom pogledu potrebni jednaki uvjeti na međunarodnoj razini. Prioritet je uspostava opservatorija EU-a za socijalna pitanja, zapošljavanje i osposobljavanje u prometnom sektoru.

Pravodobno i djelotvorno praćenje napretka

Kada je riječ o postupku evaluacije Bijele knjige iz 2011., EGSO ističe da je postupak pokrenut kasno i da je Odbor bio uključen samo zato što je to izričito zatražio.

Komisija bi trebala imati jasan plan za praćenje svojih strateških dokumenata od samog početka i redovito objavljivati izvješća o napretku u njihovoj provedbi kako bi se omogućilo pravodobno ocjenjivanje onoga što je postignuto i onoga što nije i zašto, a zatim i odgovarajuće djelovanje.

EGSO bi u budućnosti želio i dalje imati uvid u redovita izvješća o napretku u provedbi strategija Komisije i djelotvorno doprinositi prometnoj politici.

Kontekst

U Bijeloj knjizi iz 2011., naslovljenoj „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – Ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” utvrđen je glavni cilj europske prometne politike: uspostava prometnog sustava koji podupire europski gospodarski napredak, jača konkurentnost i nudi visokokvalitetne usluge mobilnosti uz učinkovitije korištenje resursa.

Komisija je poduzela korake na temelju gotovo svih političkih inicijativa planiranih u Bijeloj knjizi. Međutim, iako se ovisnost prometnog sektora EU-a o nafti vidno smanjuje, i dalje je visoka. U pogledu rješavanja problema zagušenja cestovnog prometa, i dalje prisutnog diljem Europe, također je ostvaren ograničen napredak.

Nekoliko inicijativa u kontekstu Bijele knjige poboljšalo je socijalnu zaštitu radnika u prometnom sektoru, no civilno društvo i istraživačke organizacije i dalje se boje da bi promjene poput automatizacije i digitalizacije u budućnosti mogle negativno utjecati na radne uvjete u prometu.

Stoga su potrebe prometne politike EU-a danas i dalje u velikoj mjeri relevantne, posebno u pogledu povećanja ekološke učinkovitosti i konkurentnosti sektora, njegove modernizacije, poboljšanja sigurnosti i produbljivanja jedinstvenog tržišta.

See also