Jacques Glorieux,  član Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI): Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene osnovano je pri Europskom gospodarskom i socijalnom odboru 2002. kao zasebno zakonodavno povjerenstvo. Naslijedilo je Savjetodavni odbor Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), osnovan 1952. Ugovorom iz Pariza, na razdoblje od pedeset godina. Stoga je to najstarije tijelo koje predviđa i podupire industrijske promjene.

Osobno sam svjedočio toj tranziciji jer sam od 1998. do srpnja 2002. kao belgijski predstavnik bio član Skupine III. – Ugljen, uvoznici i potrošači – Savjetodavnog povjerenstva EZUČ-a u Luxembourgu. Zatim sam se pridružio EGSO-u u novoosnovanom CCMI-ju i trenutačno sam član njegova predsjedništva (kao koordinator Kategorije III. za delegate).

Tijekom ovih dvadeset godina CCMI se pozabavio nizom pitanja koja su iznimno važna za civilno društvo, razjasnivši ih i dajući savjete. Na primjer, upravo je CCMI upozorio institucije EU-a 2013. na problem ugrađenog zastarijevanja. Izradio je širok raspon mišljenja oslanjajući se na sektorsku stručnost svojih članova, ali posebno svojih delegata. To dvojno članstvo još je jedna jedinstvena značajka i snaga CCMI-ja.

Kao i u prošlosti, glavna djelatnost CCMI-a je analiza industrijskih promjena u sektorima ugljena i čelika, posebice delokalizacijie, relokalizacije i restrukturiranja industrija. Međutim, s ponosom mogu reći da je CCMI uspješno proširio svoju nadležnost i sada se bavi svim industrijskim ekosustavima, uključujući, na primjer, industrije koje zahtijevaju resurse i energiju, ključne sirovine, medicinsku industriju, sektor automobila i brodogradnje, zrakoplovno-svemirsku i obrambenu industriju.

Vjerujem da CCMI ima budućnost jer je njegova zadaća danas relevantnija nego ikad. Industrijska politika, koja je od početka bila središnji element europske integracije u obliku EZUČ-a, ostaje i dalje jedan od prioriteta u europskoj agendi, posebno u kontekstu oporavka od pandemije COVID-19 koja je razotkrila kritične ovisnosti i značajno utjecala na jedinstveno tržište. Slično tome, nedavna invazija na Ukrajinu pokazala je slabosti, što je dovelo do nestašice određenih ključnih materijala i komponenti i povećanja cijena energije u Europi. U takvoj nestabilnoj situaciji apsolutno je važno i hitno da uspješno provedemo ekološku i digitalnu tranziciju, jačajući tako otpornost i stratešku autonomiju Europe.

Te promjene imaju i imat će dosad neviđen utjecaj na naš svakodnevni život, stoga EGSO, i osobito CCMI, moraju odigrati ključnu ulogu u tome da ova transformacija bude uistinu pravedna i da u budućnosti industrija poštuje okoliš, gospodarstvo napreduje, a radnici budu zaštićeni. Do ljeta 2022. CCMI će usvojiti mišljenja koja se odnose na Akt o čipovima sa stajališta obrambene i zrakoplovno-svemirske industrije, ključnih tehnologija za obranu i sigurnost – što je glavno pitanje za postizanje otvorene strateške autonomije – i dekarbonizacijskih tehnologija.

Dana 8. lipnja obilježit ćemo 20. godišnjicu postojanja CCMI-ja, ali gledat ćemo u budućnost i rješavati sve gore navedene probleme, a razmotrit ćemo i kako EGSO može dati najveći mogući doprinos u rješavanju problema na koje svi sektori europske industrije moraju pronaći odgovor ako žele ostati konkurentni. Konferencija će biti prilika da se da prostor stajalištima organiziranog civilnog društva, koje je ključni igrač u osiguravanju da se te transformacije odvijaju pošteno i da nitko ne bude zapostavljen.  

To događanje možete pratiti putem posebne internetske stranice CCMI-ja: https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/ccmi-20th-anniversary