EGSO je s radom na plavom planu započeo u siječnju 2023., a u veljači 2023. i službeno je pokrenuo taj projekt na događanju „Pravo je vrijeme za izradu plavog plana EU-a”. U rujnu 2023. ta je inicijativa dobila politički zamah kroz zajednički poziv EGSO-a i Europskog parlamenta, izražen u supotpisanom pismu čelnicima i čelnicama država i vlada EU-a, u kojem se države članice pozivaju da podrže i donesu ambiciozan plavi plan EU-a.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 17. i 18. listopada svoje glavno godišnje komunikacijsko događanje „Povezivanje EU-a”, na kojem su se okupili stručnjaci za komunikaciju iz organizacija civilnog društva. Na ovogodišnjem seminaru pod nazivom „Bedem demokracije: kako pomoći novinarstvu da preživi i napreduje” riječ je bila o aktualnom stanju medija i njihovu mjestu u društvu. Istaknuto je da su novinari pod sve većim pritiskom vlada i privatnih interesa koji ograničavaju slobodu medija. Osim uobičajenih prepreka sada se suočavaju i s porastom generativne umjetne inteligencije koja, unatoč koristima koje donosi, ugrožava ekonomske temelje novinarstva.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 17. i 18. listopada svoje glavno godišnje komunikacijsko događanje „Povezivanje EU-a”, na kojem su se okupili stručnjaci za komunikaciju iz organizacija civilnog društva. Na ovogodišnjem seminaru pod nazivom „Bedem demokracije: kako pomoći novinarstvu da preživi i napreduje” riječ je bila o aktualnom stanju medija i njihovu mjestu u društvu. Istaknuto je da su novinari pod sve većim pritiskom vlada i privatnih interesa koji ograničavaju slobodu medija. Osim uobičajenih prepreka sada se suočavaju i s porastom generativne umjetne inteligencije koja, unatoč koristima koje donosi, ugrožava ekonomske temelje novinarstva.
„Što je istina? To staro pitanje ponovno je aktualno s pojavom umjetne inteligencije u kontekstu lažnih vijesti, teorija zavjere i autoritarnih vlada koje sustavno potkopavaju točnost i informiranu raspravu u kojoj se poštuje sugovornika. Pravi je čas da se okupimo kako bismo pronašli odgovore na pitanja koja su nam zajednička u EU-u”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
„Malo je tko prije 20 godina mogao predvidjeti da u 2024. većina nas više neće listati jutarnje novine uz jutarnju kavu, već da ćemo pregledavanjem naših pametnih telefona vijesti čitati na informativnim internetskim portalima, i to u sve većoj mjeri na društvenim mrežama”, rekao je Aurel Laurenţiu Plosceanu, potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju. „Ali povrh novih izazova, i dalje postoje oni stari. Novinari se i dalje bore protiv svojih starih neprijatelja, među kojima su cenzura, netransparentno vlasništvo nad medijima, nedovoljno financiranje i zakoni usmjereni protiv medija.”
Glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez istaknuo je da bi rad novinara trebalo tretirati kao „javnu službu” ili „javno dobro” kojem prijete ekonomski izazovi, uznemiravanje u obliku strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (eng. SLAPPs) i izravno nasilje (14 novinara ubijenih u EU-u od 2015.).
„Novinarstvo postaje profesija opasnija nego ikad prije”, izjavio je Jerzy Pomianowski, izvršni direktor Europske zaklade za demokraciju, navodeći primjer progona novinara u Bjelorusiji. Andrej Gnjot, bjeloruski redatelj, aktivist i novinar u kućnom pritvoru u Beogradu kojem prijeti izručenje, u svojoj je video poruci izjavio da je najveća prijetnja novinarstvu „gruba sila koja želi uništiti istinu i dostojanstvo”. Slično tomu, bjeloruska novinarka Hanna Ljubakova, osuđena na deset godina zatvora u odsutnosti, napomenula je da je u Bjelorusiji 33 novinara i novinarki iza rešetaka i da bi čak puko pretplaćivanje na njezin kanal na društvenim medijima mogao rezultirati zatvorskom kaznom.
Alexandra Borchardt, novinarka s dugogodišnjim iskustvom, neovisna savjetnica, istraživačica u području medija i glavna autorica izvješća Europske unije za radiodifuziju „Pouzdano novinarstvo u doba generativne umjetne inteligencije”, iznijela je ono što je nazvala „provokativnom” tvrdnjom da su „novinarstvo i generativna umjetna inteligencija međusobno kontradiktorni jer se novinarstvo bavi činjenicama, a generativna umjetna inteligencija izračunava vjerojatnosti, dakle, ne bavi se činjenicama. Zato je u sklopu umjetne inteligencije potrebno provjeravati činjenice,” rekla je u svojem uvodnom govoru „Pouzdane informacije u doba generativne umjetne inteligencije”.
Borchardt je upozorila medije da ne upadnu u zamku „digitalnog jaza”, u kojem jedan dio društva prihvaća doba umjetne inteligencije, a ostatak mu se odupire. Ako se mediji ne prilagode, mogli bi izgubiti u bitci da umjetnu inteligenciju iskoriste za modernizaciju diskursa i učinkovitije dopiranje do publike. Jedan od izazova za medije koji proizlaze iz generativne umjetne inteligencije gubitak je vidljivosti novinara u poslovnom modelu koji se temelji na umjetnoj inteligenciji i nedostatak kontrole nad sadržajem.
Prevelika količina informacija koje umjetna inteligencija može masovno proizvoditi može dovesti do preopterećenja publike. „Hoće li mladi ljudi htjeti postati novinari ako to znači natjecanje s umjetnom inteligencijom?”, zaključno je upitala Borchardt. (ll)
Seminar „Povezivanje EU-a 2024.” organiziran je uz potporu nagrade Daphne Caruana Galizia za novinarstvo. Nagradom koju Europski parlament dodjeljuje u listopadu svake godine odaje se priznanje hrabrom istraživačkom novinarstvu. Saznajte više o toj nagradi za 2024. i svečanosti njezine dodjele koja će se održati 23. listopada!
Seminar „Povezivanje EU-a 2024.” organiziran je uz potporu nagrade „Daphne Caruana Galizia” za novinarstvo. Nagradom koju Europski parlament dodjeljuje u listopadu svake godine odaje se priznanje hrabrom istraživačkom novinarstvu. Saznajte više o toj nagradi za 2024. i svečanosti njezine dodjele koja će se održati 23. listopada!
Kratki prikaz
Nagrada Daphne Caruana Galizia za novinarstvo pokrenuta je 2021. u počast malteškoj novinarki i blogerici ubijenoj 2017. Svake se godine nagrađuje izniman novinarski rad koji odražava temeljna načela i vrijednosti Europske unije, kao što su sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava.
Dobitnik nagrade za 2024. bit će objavljen na svečanoj dodjeli koja će se održati 23. listopada u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu s početkom u 18 sati. Dodjelu možete pratiti uživo ovdje. Neovisni žiri sastavljen od novinara i novinarki i stručnjaka i stručnjakinja za komunikaciju iz cijele Europe odabrao je 13 finalista i finalistica.
Potpredsjednica EP-a Pina Picierno (zadužena za tu nagradu) pozdravit će sudionike i predati riječ predsjednici EP-a Roberti Metsoli, koja će održati uvodni govor. Jedan od članova žirija zatim će održati kratku prezentaciju nagrade, nakon čega će predstavnik prošlogodišnjih dobitnika pobjedniku predati trofej.
Osvrt na prošlost
Prvo izdanje nagrade dodijeljeno je „Projektu Pegasus”, koji je koordinirao konzorcij Forbidden Stories, a dobitnici 2022. godine bili su Clément Di Roma i Carol Valade, za dokumentarni film „Srednjoafrička Republika pod ruskim utjecajem”. Godine 2023. nagradu su dobili grčka istraživačka platforma Solomon, u suradnji s udrugom Forensis, njemačkom javnom radiotelevizijom StrgF/ARD i britanskim novinama The Guardian, za zajedničko istraživanje brodoloma broda Pylos, koji je prevozio migrante.
Seminar za medije
Uoči svečanosti dodjele, Odjel za medijske usluge Europskog parlamenta održat će seminar za medije „Zaštita slobode medija” (23. listopada u 15:00 sati). Očekuje se da će oko 65 novinara i novinarki pratiti zanimljive govore i sudjelovati u raspravama, a nazočan će biti i Matthew Caruana Galizia, novinar i sin Daphne Caruane Galizije.
Na dnevnom redu programa bit će i svjedočanstva novinara i novinarki koji su izloženi prijetnjama pri obavljanju svojeg posla. Jedna od njih je Stefania Battistini, talijanska novinarka koju je Rusija nedavno stavila na popis traženih osoba zbog izvještavanja o ratu. Seminar će se prenositi putem interneta.
