EGSO podržava napore za razvoj industrijskog ekosustava više usmjerenog na čovjeka i otpornijeg na promjene u budućnosti. Istodobno poziva na temeljitu raspravu o industriji 5.0 i njezinim društvenim i gospodarskim implikacijama.
EGSO podržava napore za razvoj industrijskog ekosustava više usmjerenog na čovjeka i otpornijeg na promjene u budućnosti. Istodobno poziva na temeljitu raspravu o industriji 5.0 i njezinim društvenim i gospodarskim implikacijama.
Cilj je industrije 5.0 socijalna i okolišna pitanja staviti u središte poslovnih procesa i proširiti fokus industrije 4.0, koja je bila usmjerena uglavnom na digitalizaciju i automatizaciju. EGSO je nedavno usvojio mišljenje „Industrija 5.0 i kako je ostvariti”, u kojem se zalaže za antropocentrični model industrije u kojem se cijene ljudske vještine i kreativnost.
S modelom industrije 4.0 učinak automatizacije na ljude uvelike je zanemaren i posvećivalo se malo pažnje okolišnim prioritetima kao što su smanjenje stvaranja otpada, kružnost i zelena energija. EGSO ističe da se s industrijom 5.0 treba ukloniti te nedostatke i prednost dati demokratskim vrijednostima, socijalnoj jednakosti i održivoj konkurentnosti. Giuseppe Guerini, izvjestitelj za mišljenje o industriji 5.0, tvrdi da bi digitalna transformacija trebala doprinijeti novom planu za čistu industriju, u kojem ključnu ulogu imaju ljudski čimbenici i kreativnost.
Industrija 5.0 vraća ljude u središte proizvodnje, a njihovo znanje i vještine smatraju se ključnima za konkurentsku prednost. Ona uravnotežuje automatizaciju i ljudsku kreativnost i korištenjem kolaborativnih robota za repetitivne zadatke radnicima omogućuje da se usredotoče na osmišljavanje, planiranje i usluge za korisnike. Taj pomak stavlja naglasak i na zdravlje radnika, sigurnost i podršku osobama čiju je ulogu zamijenila automatizacija.
EGSO poziva institucije EU-a da podrže industrijski ekosustav koji je otporan na promjene u budućnosti i usmjeren na čovjeka i koji se temelji na socijalnoj pravdi i uključivoj konkurentnosti. Podržava industriju 5.0, ali naglašava da treba dodatno definirati njezine gospodarske, socijalne i tehnološke učinke. Postojeće europske politike, primjerice zeleni plan, Akt o umjetnoj inteligenciji i Program vještina, osnova su za tu viziju, ali bi ih trebalo ažurirati kako bi bile usklađene s načelima industrije 5.0.
Kako bi industrija 5.0 uspjela, moraju se uključiti socijalni partneri i radnici na svim razinama. Uključiv pristup poticat će suradničko radno okruženje u kojem ljudi i strojevi udružuju snage, zbog čega će radna mjesta postati inovativnija, poticajnija i održivija.(gb)
U listopadu i studenom svjedočili smo neuspjehu dvaju izuzetno važnih svjetskih samita o okolišu: COP16, sastanak stranaka UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, i COP29, UN-ova konferencija o klimi. U fokusu oba događanja bila su financijska sredstva prijeko potrebna za očuvanje prirode i ublažavanje klimatskih promjena. Zamolili smo predstavnike i predstavnice EGSO-a na ovogodišnjim COP-ovima – Petera Schmidta, Diandru Ní Bhuachalla i Arnauda Schwartza – da s nama podijele svoja razmišljanja o mogućim posljedicama ako svijet ne učini nešto da spasi klimu.
U listopadu i studenom svjedočili smo neuspjehu dvaju izuzetno važnih svjetskih samita o okolišu: COP16, sastanak stranaka UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, i COP29, UN-ova konferencija o klimi. U fokusu oba događanja bila su financijska sredstva prijeko potrebna za očuvanje prirode i ublažavanje klimatskih promjena. Zamolili smo predstavnike i predstavnice EGSO-a na ovogodišnjim COP-ovima – Petera Schmidta, Diandru Ní Bhuachalla i Arnauda Schwartza – da s nama podijele svoja razmišljanja o mogućim posljedicama ako svijet ne učini nešto da spasi klimu.
U zajedničkoj izjavi potpisanoj 14. studenog Baiba Miltoviča, predsjednica EGSO-ove Stručne skupine za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN) i Andres Jaadla, izvjestitelj za mišljenje Odbora regija (OR) o stanovanju, pozvali su europske institucije da usvoje hitne mjere za izlazak Europske unije iz aktualne stambene krize. Također su pozdravili imenovanje europskog povjerenika za energetiku i stanovanje, čija će zadaća biti predstavljanje prvog europskog plana za cjenovno pristupačno stanovanje.
U zajedničkoj izjavi potpisanoj 14. studenog Baiba Miltoviča, predsjednica EGSO-ove Stručne skupine za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN) i Andres Jaadla, izvjestitelj za mišljenje Odbora regija (OR) o stanovanju, pozvali su europske institucije da usvoje hitne mjere za izlazak Europske unije iz aktualne stambene krize. Također su pozdravili imenovanje europskog povjerenika za energetiku i stanovanje, čija će zadaća biti predstavljanje prvog europskog plana za cjenovno pristupačno stanovanje.
Deklaracija o stanovanju
Pozivamo Europsku komisiju da u partnerstvu s Europskim parlamentom, EGSO-om i OR-om organizira godišnji samit EU-a o socijalnom i cjenovno pristupačnom stanovanju. Taj godišnji samit EU-a trebao bi okupiti sve dionike uključene u provedbu mjera država članica u pogledu socijalnog i cjenovno pristupačnog stanovanja, na temelju višerazinskog pristupa i razmjene najboljih praksi i u skladu s načelom supsidijarnosti.
Podržavamo plan kandidata za povjerenika zaduženog za stanovanje da se, u partnerstvu s EGSO-om i OR-om, uspostavi paneuropska platforma za ulaganja u cjenovno pristupačno i održivo stanovanje kako bi se hitno poduprla nacionalna, regionalna i lokalna partnerstva u okončanju stambene isključenosti.
Ističemo da je potrebno istražiti inovativne načine za poticanje javnih ulaganja i mobilizaciju postojećih fondova EU-a kako bismo pronašli dugoročno rješenje za stambenu krizu.
Pozivamo institucije EU-a da podrže temeljitu obnovu stambenih zgrada putem diversificirane, dugoročne i inovativne financijske potpore i usklađenih pravnih okvira, usmjerenih na ranjivo stanovništvo i ključne aktere na terenu, osobito energetske zajednice i lokalne vlasti.
Pozivamo na bližu suradnju među akterima na različitim razinama upravljanja: državama članicama, institucijama EU-a, organizacijama civilnog društva, regionalnim vladama i lokalnim tijelima.
Obvezujemo se da ćemo razmjenom stajališta organizacija civilnog društva te lokalnih i regionalnih vlasti iz cijelog EU-a pomoći u provedbi mjera utvrđenih u Deklaraciji iz Liègea u okviru zajedničkih nastojanja svih institucija EU-a usmjerenih na prevladavanje stambene krize i jačanje europske kohezije sa svih strana.
Naš gost iznenađenja je Andrej Gnjot, bjeloruski redatelj i novinar upravo pušten iz kućnog pritvora u Srbiji, gdje je godinu dana proveo u ekstradicijskom pritvoru zbog optužbi za gospodarske prekršaje kojima ga tereti njegova zemlja. Kroz priču o sebi opisuje sudbinu neovisnih novinara u današnjoj Bjelorusiji, gdje čak i najmanja kritika onih na vlasti može dovesti do toga da ih se proglasi „neprijateljem naroda” i zatvori na temelju lažnih optužbi za gospodarske prekršaje.
Naš gost iznenađenja je Andrej Gnjot, bjeloruski redatelj i novinar upravo pušten iz kućnog pritvora u Srbiji, gdje je godinu dana proveo u ekstradicijskom pritvoru zbog optužbi za gospodarske prekršaje kojima ga tereti njegova zemlja. Kroz priču o sebi opisuje sudbinu neovisnih novinara u današnjoj Bjelorusiji, gdje čak i najmanja kritika onih na vlasti može dovesti do toga da ih se proglasi „neprijateljem naroda” i zatvori na temelju lažnih optužbi za gospodarske prekršaje.
Pobjednica fotografskog natječaja seminara „Povezivanje EU-a” 2024. je Martina Cikojević, urednica i novinarka u Hrvatskom sindikatu pošte. Njezina fotografija „Briselski Grand Place obasjan mjesečinom” nagrađena je dvodnevnim boravkom u Bruxellesu tijekom EGSO-ova Tjedna civilnog društva u ožujku 2025.
Pobjednica fotografskog natječaja seminara „Povezivanje EU-a” 2024. je Martina Cikojević, urednica i novinarka u Hrvatskom sindikatu pošte.
Njezina fotografija „Briselski Grand Place obasjan mjesečinom” nagrađena je dvodnevnim boravkom u Bruxellesu tijekom EGSO-ova Tjedna civilnog društva u ožujku 2025.
Martina Cikojević sudjelovala je 17. i 18. listopada na ovogodišnjem seminaru „Povezivanje EU-a” 2024. u Bruxellesu, na kojem su se okupili službenici za medije i komunikaciju iz organizacija civilnog društva EU-a, kao i novinari. Tema seminara, održanog pod naslovom „Bedem demokracije: kako pomoći novinarstvu da preživi i napreduje”, bili su dosad neviđeni izazovi s kojima se novinari i novinarke suočavaju u svijetu strelovitog razvoja umjetne inteligencije i sve većih političkih pritisaka.
Sudionici i sudionice sudjelovali su i u sesiji za umrežavanje „Rad u medijima i komunikaciji u doba Instagrama, TikToka i umjetne inteligencije: kako prenijeti svoju poruku”, koja se sastojala od dvije radionice. Fotografski natječaj održao se u sklopu radionice pod nazivom „Lekcije o komunikacijskom sadržaju” koju je vodio stručnjak za komunikaciju Tom Moylan.
Martina Cikojević rekla je da bi se njezina fotografija, na kojoj je prikazan mjesec koji prodire kroz tamne oblake i donosi svjetlo, mogla simbolički povezati s temom seminara: „Nitko ne može spriječiti mjesec da unese svjetlost u tamu. Nitko ne smije sprečavati novinare da iznose istinu za bolje, sigurnije i pravednije društvo”.
Kao pobjednica fotografskog natječaja, Martina Cikojević sudjelovat će u EGSO-ovu drugom Tjednu civilnog društva koji će se održati od 17. do 21. ožujka u prostorijama EGSO-a u Bruxellesu. Ovogodišnja je tema jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima.
EGSO-ov Odjel za medije čestita Martini i zahvaljuje svima koji su poslali svoje fotografije.(ll)
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u listopadu je usvojio mišljenje u kojem predlaže temeljito preispitivanje načina na koji funkcionira financiranje EU-a. Pozvao je na veću transparentnost i sudjelovanje građana i građanki diljem EU-a, čime bi se ojačala demokracija i povjerenje javnosti.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u listopadu je usvojio mišljenje u kojem predlaže temeljito preispitivanje načina na koji funkcionira financiranje EU-a. Pozvao je na veću transparentnost i sudjelovanje građana i građanki diljem EU-a, čime bi se ojačala demokracija i povjerenje javnosti.
EGSO je u tu svrhu preporučio razvoj zajedničkog okvira za fiskalnu transparentnost, uključivanje građana u postupke izrade proračuna i stvaranje digitalnih alata za pružanje jasnijih informacija o proračunu.
„Zamislite da možete pratiti svaki euro financijskih sredstava EU-a – od Bruxellesa preko nacionalnih vlada do vaše lokalne zajednice”, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje Elena Calistru.
EGSO smatra da će se zajedničkim okvirom za fiskalnu transparentnost postaviti jasni i dosljedni standardi za sve programe koje financira EU i osigurati ujednačeno izvješćivanje i jednostavan pristup financijskim podacima u svim državama članicama. Naglasak bi bio na promicanju najboljih praksi, a ne na uvođenju novih propisa.
Participativna izrada proračuna omogućila bi građanima da izravno sudjeluju u odlukama o javnoj potrošnji, posebno na lokalnoj razini, pri čemu bi se participativni elementi uključili u postupke izrade proračuna na razini EU-a.
EGSO je pozvao na uspostavu jedinstvene digitalne platforme prilagođene korisnicima koja bi u stvarnom vremenu pružala proračunske podatke, jasne vizualne prikaze i uvid u to kako fondovi EU-a ostvaruju rezultate. Time bi se povećalo razumijevanje i sudjelovanje javnosti kad je riječ o financijskim informacijama.
Odbor je naglasio i važnost senzibiliziranja javnosti, uvođenja većeg nadzora i usklađivanja financijskih praksi s ciljevima EU-a kao što su kohezija i održivost kako bi se potaknule suradnja i odgovornost.
„Financijska sredstva EU-a nisu puke brojke nego su i pokazatelj povjerenja i demokracije i odraz Europe koja je u službi svojih građana”, zaključila je izvjestiteljica Calistru. (tk)
„Izvjestitelji o klimi”, nova litavska novinska agencija specijalizirana za klimu, nastoji riješiti problem zamora u izvješćivanju o klimi i vratiti temu klimatskih promjena u prvi plan uredničke politike. „Izvjestitelji o klimi” sjajan su primjer građanskog novinarstva jer kombiniraju komunikaciju i klimatski aktivizam kako bi educirali ljude o klimatskim promjenama i majci Zemlji dali glas u jeku ekološke krize.
„Izvjestitelji o klimi”, nova litavska novinska agencija specijalizirana za klimu, nastoji riješiti problem zamora u izvješćivanju o klimi i vratiti temu klimatskih promjena u prvi plan uredničke politike. „Izvjestitelji o klimi” sjajan su primjer građanskog novinarstva jer kombiniraju komunikaciju i klimatski aktivizam kako bi educirali ljude o klimatskim promjenama i majci Zemlji dali glas u jeku ekološke krize.
Rūta Trainytė
U Litvi je ove godine s radom započela agencija za klimatske vijesti „Izvjestitelji o klimi”. Riječ je o inicijativi nevladinih organizacija i primjeru građanskog novinarstva. Cilj je te novinske agencije pomoći novinarima da izvješćuju o raznim aspektima ekološke krize. U tu svrhu tim agencije sastavlja tekstove i prosljeđuje ih uredništvima.
Rad agencije obavlja zajednica aktivista. Tekstove sastavljaju novinari, stručnjaci za odnose s javnošću, predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti i znanstvenici – ukratko, osobe kojima je stalo do onoga što se događa i koje žele društvene promjene. Također čine odbor „izvjestitelja o klimi”, koji osigurava pouzdanost te nove inicijative.
„Izvjestitelji o klimi” nisu početnici u svijetu komunikacije, nego već imaju znatno iskustvo u odnosima s javnošću, uredništvu te uređivanju i održavanju internetskih portala, kao i u pogledu klimatskih pitanja. Tako je rođena ta ideja. Činimo ono što znamo najbolje, u kombinaciji s klimatskim aktivizmom. U jeku ekološke krize dajemo glas majci Zemlji.
Naravno, u kontaktu smo s novinarima. U uredništvima uglavnom prevladava mišljenje da vijesti o klimi nisu od interesa za javnost i da ne generiraju klikove. Izbjegava se objavljivanje članaka s naslovima koji sadržavaju pojmove „klimatske promjene” ili „klimatska kriza”. Što znači poricanje klimatske krize? Je li to način da se društvo zaštiti od loših vijesti i tjeskobe?
Možda stvari i nisu tako loše. Uredništva svakodnevno preplavljuje ogromna količina vijesti, što je fizički teško obraditi, čak i bez pisanja vijesti povezanih s klimom. Osim toga, bitna je i upoznatost s temom. Tu nastupamo mi. Sljedeći korak koji poduzimaju „Izvjestitelji o klimi” jest osposobljavanje novinara. Jasno nam je da novinari moraju razumjeti to pitanje kako bi izbjegli širenje manipulativnog zelenog marketinga.
Druga je ideja da se određene skupine poučavaju o klimatskim promjenama na privlačan način. Prije svega, želimo doprijeti do mladih i shvatili smo da oni dobro reagiraju na humor. Još nismo sigurni kako će to izgledati u budućnosti, ali već razmišljamo u tom smjeru.
Naša novinska agencija djeluje već šest mjeseci. Iz vlastitog iskustva znamo da nam je potrebno strpljenje. Ustrajno i svrhovito kucamo na vrata uredništava i nudimo im naše vijesti. Naši se tekstovi već objavljuju na glavnim litavskim portalima za vijesti, a sudjelovali smo i u radijskim emisijama.
Kako bi naš urednički rad bio visokokvalitetan, izrazito je važno da dobivamo znatnu potporu litavskih organizacija za zaštitu okoliša, da naše organizacije budu članovi međunarodnih mreža nevladinih organizacija, da naši članovi sudjeluju u radnim skupinama na razini EU-a i da predstavljaju Litvu u EGSO-u. To nam omogućuje da proširimo raspon tema i idemo ukorak s aktualnim pitanjima.
Naša povezanost s EGSO-om nadilazi činjenicu da je jedan od pokretača projekta, Kęstutis Kupšys, član Odbora. Članovi EGSO-a mogu razmjenjivati relevantna iskustva iz svojih zemalja kako bi obogatili vijesti o klimi koje su objavili „Izvjestitelji o klimi”. Tako smo nedavno na marginama Svjetskog sastanka na vrhu o biološkoj raznolikosti konferencije stranaka COP16 razgovarali s članom EGSO-a Arnaudom Schwartzom iz Francuske. „Izvjestitelji o klimi” napisali su članak na temelju informacija iz Kalija koje nam je on izravno dao. Nedugo zatim litavski su mediji prenijeli njegova razmišljanja. Taj model, prema kojem se stručno znanje članova EGSO-a koristi za učinkovito priopćavanje globalnih vijesti lokalnoj publici, pokazao se dragocjenim, pa ćemo ga primjenjivati i u budućnosti.
Rūta Trainytė urednica je novinske agencije specijalizirane za klimu „Izvjestitelji o klimi”, koja je dio projekta ŽALINK koji financira država. Taj projekt, kojim upravljaju Savez potrošača, Platforma za razvojnu suradnju i nevladina organizacija „Kružno gospodarstvo”, financira se iz Programa za klimatske promjene Agencije za upravljanje ekološkim projektima Ministarstva okoliša Republike Litve.
Parafraziranje slogana iz kampanje Billa Clintona iz 1992. „Sve je u ekonomiji, glupane!”, koji je u to vrijeme idealno sažeo preokupacije američkih glasača koji su jedva izlazili na kraj s recesijom, danas se čini više nego primjerenim. Dovoljno je pogledati rezultate najnovijeg poslijeizbornog istraživanja Eurobarometra EU-a koje je pokazalo da su inflacija i gospodarstvo glavne teme koje potiču građane na glasanje.
Parafraziranje slogana iz kampanje Billa Clintona iz 1992. „Sve je u ekonomiji, glupane!”, koji je u to vrijeme idealno sažeo preokupacije američkih glasača koji su jedva izlazili na kraj s recesijom, danas se čini više nego primjerenim. Dovoljno je pogledati rezultate najnovijeg poslijeizbornog istraživanja Eurobarometra EU-a koje je pokazalo da su inflacija i gospodarstvo glavne teme koje potiču građane na glasanje.
Budimo realni, ne postoji jedinstveno rješenje za sve, a gospodarske poteškoće same po sebi ne mogu objasniti sve probleme povezane s izborima u budućnosti. Međutim, možemo s priličnom sigurnošću reći da su rast cijena, troškovi života i gospodarska situacija bili glavni motiv za glasanje na europskim izborima ovoga proljeća, kao i za glasanje s druge strane Atlantika prije nekoliko tjedana. Jasni znakovi bili su, pak, vidljivi i prije: već početkom 2023. rastući troškovi života istaknuti su kao glavni razlog za zabrinutost, nakon čega su slijedili siromaštvo i socijalna isključenost. Iako se čini da makroekonomski pokazatelji idu u prilog tvorcima politika, izravan učinak inflacije na osnovna dobra kao što su hrana i energija i dalje je velik, što nerazmjerno utječe na one koji na te osnovne potrebe troše veći dio svojih prihoda. Taj se problem nadovezuje na oporavak od pandemije i katastrofalne pandemijske mjere politike, a uz to se mnoge zemlje još uvijek oporavljaju od krize iz 2008.
Suočavanje s krizom troškova života ključno je za budućnost Europe jer ta kriza na vidjelo iznosi strukturne probleme u našim društvima i gospodarstvima, a istodobno dovodi u pitanje načela koja su u temelju socijalne strukture naših demokracija.
EGSO je predstavio viziju preobrazbe poljoprivrede, ribarstva i prehrambenih sustava EU-a kako bi se osigurala otpornost i održivost u kriznim vremenima.
EGSO je predstavio viziju preobrazbe poljoprivrede, ribarstva i prehrambenih sustava EU-a kako bi se osigurala otpornost i održivost u kriznim vremenima.
U mišljenju usvojenom u listopadu EGSO je pozvao na uspostavu prehrambenog sustava koji je konkurentan, otporan na krize i usklađen s okolišnim i socijalnim ciljevima EU-a. Istaknuo je važnost sigurnosti opskrbe hranom, pravednog prihoda za proizvođače, otpornosti okoliša i potpore sljedećoj generaciji proizvođača hrane.
„Iznimno je važno osigurati stabilne i održive prihode za proizvođače, kao i da potičemo prehrambenu politiku utemeljenu na znanju kojom se potiču inovacije”, rekao je Arnold Puech d’Alissac, predsjednik Svjetske organizacije poljoprivrednika i jedan od triju izvjestitelja za mišljenje.
Kako bi to podržao, EGSO je predložio jačanje pregovaračkog položaja poljoprivrednog sektora u pregovorima o cijenama i povećanje financijskih sredstava EU-a za poljoprivredu i ribarstvo. Također poziva na to da se u buduće trgovinske sporazume uključe standardi zelenog plana i strategije „od polja do stola” kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i visoka kvaliteta hrane.
„Ključno je osigurati pravedne prihode za primarne proizvođače”, izjavila je Piroska Kállay, još jedna izvjestiteljica za mišljenje.
U tu je svrhu EGSO pozvao na strožu provedbu poštenih trgovačkih praksi i zabranu prodaje po cijeni nižoj od troškova kako bi se ponovno uravnotežio lanac opskrbe hranom. Od iznimne su važnosti i politike koje promiču generacijsku obnovu, s naglaskom na mladima i ženama, uključujući obrazovanje, osposobljavanje i potporu zadrugama.
Kako bi se podržala održivost, EGSO je preporučio nagrađivanje napora usmjerenih na sekvestraciju ugljika, primjerice održivo upravljanje tlom, i sprečavanje istjecanja ugljika. „Te bi mjere pomogle uskladiti proizvodnju hrane s klimatskim ciljevima EU-a i globalnim obvezama u području okoliša”, rekao je Joe Healy, još jedan izvjestitelj.
Također je predložio sustav javnog osiguranja za zaštitu proizvođača od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama, čime se osigurava kontinuitet opskrbe hranom.
EGSO je pozvao na donošenje politika za obnovu zdravlja tla i vode, poboljšanje učinkovitosti potrošnje vode i smanjenje njezine upotrebe, kao i na smanjenje birokracije i povećanje transparentnosti digitaliziranim praćenjem cijena i troškova.
Naposljetku, EGSO je preporučio osnivanje europskog vijeća za prehrambenu politiku kako bi se potaknuo dijalog o pitanjima povezanima s hranom i prehrambena politika uskladila sa širim socijalnim i okolišnim ciljevima. Tim se prijedlozima pruža plan za povećanje otpornosti, održivosti i pravednosti prehrambenih sustava EU-a u svjetlu globalnih izazova.(ks)
