Europska građanska inicijativa pokazala se učinkovitim alatom za povećanje sudjelovanja građana u političkom životu EU-a. Međutim, potrebno ju je ojačati kako bi se uklonio rizik od distanciranja institucija EU-a od građana Europe.
Europska građanska inicijativa pokazala se učinkovitim alatom za povećanje sudjelovanja građana u političkom životu EU-a. Međutim, potrebno ju je ojačati kako bi se uklonio rizik od distanciranja institucija EU-a od građana Europe.
Europska građanska inicijativa participativni je mehanizam EU-a osmišljen za jačanje izravne demokracije u okviru kojega najmanje milijun građana EU-a (s određenim minimalnim brojem državljana iz najmanje sedam država članica) može zatražiti od Europske komisije da predloži akt u području u kojem su države članice prenijele ovlasti na razinu EU-a.
Od 2012., kada je pokrenut mehanizam europske građanske inicijative, Europska komisija registrirala je 119 inicijativa, a organizatori su prikupili oko 20 milijuna potpisa. Dosad je 11 inicijativa bilo uspješno, a njih 10 već je primilo odgovor Komisije.
Dan europske građanske inicijative, koji svake godine organizira Europski gospodarski i socijalni odbor, važan je forum i platforma na kojoj registrirani i budući organizatori i dionici europske građanske inicijative mogu razmjenjivati informacije i iskustva te javnosti predstaviti svoje europske građanske inicijative i aktivnosti.
Ove je godine Dan europske građanske inicijative održan 18. ožujka u okviru Tjedna civilnog društva.
„EU treba poduzeti daljnje korake prema participativnoj demokraciji kojom bi se dopunila predstavnička demokracija. Europska građanska inicijativa prvi je instrument participativne demokracije na transnacionalnoj razini”, potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu.
Europska ombudsmanica Teresa Anjinho smatra da je europska građanska inicijativa moćan alat, ali da nije ostvarila svoj potencijal. „Moramo poboljšati komunikaciju o njezinim svrhama i funkcijama. Potrebno je pojačati kampanje za podizanje svijesti kako bi građani bili u potpunosti informirani o tome što se europskom građanskom inicijativom može, odnosno ne može učiniti i mogli djelovati u skladu s tim. Za očuvanje europske građanske inicijative kao svrsishodnog alata potrebni su transparentnost, poštenje i komunikacija. Ako ne uspijemo, nećemo zadržati povjerenje ni u taj alat ni u budućnost naše Unije”, rekla je Anjinho.
Na Danu europske građanske inicijative predstavljeno je devet inicijativa, primjerice one koje se odnose na pristup vodi, sigurnost opskrbe hranom, pobačaj, prava LGBTQ+ zajednice, zaštitu postojećih zgrada od rušenja, zaštitu baštine videoigara, novi model za smanjenje emisija pod nazivom „Air-Quotas” i nove zdravstvene standarde za medicinsku upotrebu psihodelika.
Odgovarajući na pozive da treba osigurati potrebna financijska sredstva za inicijative europske građanske inicijative, Adriana Mungiu, voditeljica tima europske građanske inicijative u Glavnom tajništvu Komisije, pozvala je aktiviste da ne čekaju nova proračunska rješenja namijenjena samo europskim građanskim inicijativama, koja se neće tako brzo pojaviti. Umjesto toga, trebali bi u većoj mjeri iskoristiti sredstva dostupna u trenutačnom proračunu EU-a, među ostalim u poglavljima o sudjelovanju građana. (at)
Europska građanska inicijativa zaista je jedinstvena: nigdje drugdje na svijetu ne postoji instrument koji građanima i građankama omogućuje da izravno utječu na zakonodavstvo. Unatoč tome, ta inicijativa još uvijek čeka na davno zasluženo priznanje, tvrdi Daniela Vančić, osoba zadužena za europske politike i zagovaranje u organizaciji Democracy International, koja je s nama podijelila tri ideje o tome kako bi se mogao povećati učinak europske građanske inicijative.
Europska građanska inicijativa zaista je jedinstvena: nigdje drugdje na svijetu ne postoji instrument koji građanima i građankama omogućuje da izravno utječu na zakonodavstvo. Unatoč tome, ta inicijativa još uvijek čeka na davno zasluženo priznanje, tvrdi Daniela Vančić, osoba zadužena za europske politike i zagovaranje u organizaciji Democracy International, koja je s nama podijelila tri ideje o tome kako bi se mogao povećati učinak europske građanske inicijative.
Europska građanska inicijativa (EGI) jedno je od najmoćnijih demokratskih oruđa EU-a, po važnosti odmah iza europskih izbora. U 13 godina postojanja angažirala je više od 20 milijuna građana i pokazala se jednom od najbitnijih platformi za sudjelovanje, no unatoč svom potencijalu rijetko dobiva priznanje koje zaslužuje.
Daniela Vančić govori zašto je europska građanska inicijativa važna i iznosi tri ideje za povećanje njezinog učinka.
Uloga europske građanske inicijative u polariziranom svijetu
Što europsku građansku inicijativu čini istinski jedinstvenom? Nigdje drugdje u svijetu nema takvog alata. Ona građanima omogućava da izravno utječu na zakonodavstvo prikupljanjem potpore u najmanje sedam država članica EU-a. U vrijeme sve veće političke polarizacije, europska građanska inicijativa ključan je most između građana i kreatora politika. Ona promiče suradnju, gradi veze i potiče stvarne promjene.
Europska građanska inicijativa u svojoj je suštini instrument koji građane i građanke motivira da se uključe u oblikovanje politika. Ona okuplja različite skupine, potiče javne rasprave i omogućava iznošenje stavova na europskoj sceni. Na primjer, u okviru inicijative „My Voice, My Choice” nedavno je prikupljeno više od milijun potpisa, mobilizirana mreža aktivista, organizacija i javnih ličnosti (uključujući međunarodne ličnosti poput Baracka Obame) i potaknuta šira rasprava o temeljnim vrijednostima. Tako se stvaraju trajne vrijednosti, i to ne samo u pogledu vlastitog cilja već i demokracije općenito.
Ključ je svega pravodobno djelovanje
Europska građanska inicijativa ima golem demokratski potencijal, ali da bi se on potpuno oslobodio, institucije EU-a moraju pravodobno djelovati. Iako su neke inicijative, poput kampanje „Okončajmo upotrebu kaveza”, dovele do pozitivnih promjena u politikama EU-a, od potpore javnosti europskoj građanskoj inicijativi do poduzimanja daljnjih zakonodavnih koraka često prođe mnogo vremena. To može frustrirati i građane i civilno društvo, pa postoji opasnost da oni izgube povjerenje u taj proces.
Želi li održati zamah, EU treba razmotriti mogućnost ubrzavanja postupka za one europske građanske inicijative koje dobiju golemu javnu potporu. Za zakonodavstvo EU-a treba vremena, ali europskim građanskim inicijativama koja dobiju jasnu i široku potporu treba posvetiti posebnu pažnju. Građani bi trebali moći vidjeti kako se njihove ideje brzo pretvaraju u djela i uvjeriti se da je europska građanska inicijativa katalizator za pravovremene promjene i alat za vršenje utjecaja.
Uloga organizacija civilnog društva u poticanju europskih reformi
Okosnica europske građanske inicijative uvijek su bile organizacije civilnog društva, koje su mobilizirale građane i podizale svijest o njezinom potencijalu. Organizacije kao što je Democracy International od samog početka imaju važnu ulogu u razvoju i podupiranju europske građanske inicijative, ali to nije jedina uloga civilnog društva.
Te organizacije moraju nastaviti zagovarati reforme kojima se europska građanska inicijativa jača kao demokratski instrument. Na primjer, trebalo bi omogućiti da se europskim građanskim inicijativama predlažu izmjene Ugovorâ EU-a. To još uvijek nije moguće, a moglo bi jako utjecati na budućnost Europe. Diskusije o reformi ugovora u punom su jeku i sve je prihvaćenija činjenica da je EU-u potreban ugovor koji će mu omogućiti da se suoči s izazovima našeg doba i iskoristi mogućnosti koje mu ono pruža. Stoga je važnije nego ikad europsku građansku inicijativu proširiti i građanima i građankama osigurati mjesto za stolom.
Neka europska građanska inicijativa bude izvor nadahnuća za politike
Podignimo razinu ambicije europske građanske inicijative. Jedna od ideja za oslobađanje njezinog punog potencijala jest da se u obzir uzmu čak i one europske građanske inicijative koje ne ispunjavaju formalne kriterije. Neće svaka velika ideja dosegnuti prag od milijun potpisa, no to ne znači da nije vrijedna razmatranja. Voditi kampanju europske građanske inicijative nije jednostavno, pogotovo ako je ona transnacionalna, višejezična i multinacionalna. Neke od najboljih ideja možda nemaju resurse za dostizanje visoke razine potrebne da bi europska građanska inicijativa bila uspješna.
Na primjer, europska građanska inicijativa „Single Communication Tariff Act (Akt o jedinstvenoj komunikacijskoj tarifi)” iz 2012. nije po standardnoj definiciji bila uspješna, ali je nadahnula politiku „u roamingu kao kod kuće” koja je stupila na snagu pet godina kasnije i od koje koristi imaju milijuni mobilnih Europljana i Europljanki koji danas uživaju u prekograničnom podatkovnom roamingu bez naknada. To pokazuje da čak i europske građanske inicijative koje ne prikupe potreban broj potpisa mogu promijeniti politike. EU bi trebao biti otvoren za razmatranje svih ideja koje pokreću građani i građanke, čak i onih koje nisu prikupile milijun potpisa, i upotrijebiti ih kao izvor nadahnuća za buduće zakonodavstvo.
Glavni zaključci
Europska građanska inicijativa iznimno je dragocjen instrument za jačanje europske demokracije, posebno u vrijeme kada su demokratske vrijednosti u cijelom svijetu ugrožene. Ona građanima i građankama omogućuje da svoje ideje iznesu na razini EU-a, dobiju podršku javnosti i ostvare istinski učinak. Europska građanska inicijativa više nije u povojima i vrijeme je da razmislimo o tome kako taj jedinstveni instrument možemo ojačati i uspostaviti snažniju i izravniju vezu između građanstva i institucija.
Uz kontinuiranu potporu civilnog društva europska građanska inicijativa može pomoći u izgradnji participativnije i reaktivnije Europske unije i tako učvrstiti njezinu poziciju globalnog demokratskog predvodnika.
Daniela Vančić osoba je zadužena za europsku politiku i zagovaranje u organizaciji Democracy International, gdje se od 2017. zalaže za participativnu i izravnu demokraciju. S više od deset godina iskustva s procesima građanskog angažmana, priznata je stručnjakinja za europsku građansku inicijativu i 2022. godine bila je jedan od urednika knjige Complementary Democracy: The Art of Deliberative Listening (Komplementarna demokracija: umijeće pažljivog slušanja).
Nedavne krize stavile su europsku gospodarsku strukturu na test otpornosti, pri čemu najveći teret snose obični građani. Mišljenje EGSO-a „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo” nudi plan za gospodarstvo koje štiti pojedince i poduzeća, a ne podvrgava ih gospodarskim turbulencijama.
Nedavne krize stavile su europsku gospodarsku strukturu na test otpornosti, pri čemu najveći teret snose obični građani. Mišljenje EGSO-a „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo” nudi plan za gospodarstvo koje štiti pojedince i poduzeća, a ne podvrgava ih gospodarskim turbulencijama.
Ističu se tri gospodarska imperativa:
Prvo, gospodarska prognoza mora prijeći iz retrospektivne analize u intervenciju predviđanja. Inflacija se prije osjeti za kuhinjskim stolom nego što se vidi u ekonomskim pokazateljima. Trebaju nam sofisticirani sustavi koji rano otkrivaju uska grla u opskrbi i nepravilnosti u prijenosu cijena, prije nego što se one pretvore u visoke račune za grijanje i nepriuštive namirnice. Kućanstva koja su najosjetljivija na gospodarske šokove upravo su ona s najmanjim kapacitetom da ih apsorbiraju, zbog čega nam je potreban detaljni sustav potpore za ranjive skupine kako bi se osigurala ciljana zaštita.
Drugo, fiskalni kapacitet mora se prestati smatrati hitnim odgovorom i postati dijelom stabilizacije. Instrument NextGenerationEU bio je dojmljiv, ali osuđen na improvizaciju. Trajnim mehanizmima fiskalne stabilizacije i nadzorom civilnog društva osiguralo bi se da odgovori na krizu zaštite one koji su najizloženiji riziku. Ako gospodarsko upravljanje zanemari distribucijske učinke, društveni pritisak koji iz toga proizlazi ugrožava otpornost koju nastojimo izgraditi. Socijalnu uvjetovanost u financiranju EU-a ne bi trebalo smatrati birokratskom preprekom jer bi ona mogla osigurati gospodarski rast koji bi doveo do poboljšanja životnog standarda za sve.
Treće, integracija tržišta mora se ubrzati tamo gdje je to najvažnije za potrošače. Troškovi energije koji znatno premašuju troškove konkurenata nisu samo makroekonomski pokazatelji – to su mjesečni računi koji opterećuju proračune kućanstava diljem Europe. Strateška ulaganja u prekograničnu infrastrukturu i integraciju energetskog tržišta nisu samo apstraktni gospodarski ciljevi već i konkretna olakšanja za obitelji i poduzeća suočena s pritiscima troškova života.
Ekonomska politika osmišljena bez doprinosa civilnog društva je kao plovidba bez poznavanja lokalnih okolnosti – tehnički je moguća, ali u praksi je neozbiljna. Politike osmišljene uz puno sudjelovanje onih koji će snositi njihove posljedice uvijek donose bolje rezultate. Nije riječ o savjetovanjima kao takvima; riječ je o iskorištavanju kolektivne inteligencije organiziranog civilnog društva tijekom cijelog ciklusa politika.
Konkurentno europsko socijalno tržišno gospodarstvo treba modernizirati, a ne zaboraviti. Samo oni bez bujne ekonomske mašte pitanje svode na izbor između konkurentnosti i zaštite građana. Institucionalna kreativnost koja gospodarsku otpornost i dobrobit građana stavlja u središte europskog gospodarskog upravljanja neophodna je za suočavanje s izazovima budućnosti.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je Europski pakt o oceanima i pozvao Europsku komisiju da se pobrine za to da on postane čvrst okvir za djelovanje, a ne samo izjava o namjeri.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je Europski pakt o oceanima i pozvao Europsku komisiju da se pobrine za to da on postane čvrst okvir za djelovanje, a ne samo izjava o namjeri.
Pakt mora biti usklađen s postojećim politikama EU-a kao što su zeleni plan, strategija plavog gospodarstva i ciljevi održivog razvoja, i pritom treba uspostaviti ravnotežu između gospodarskog rasta, zaštite okoliša i socijalne pravde.
Klimatske promjene, onečišćenje i prelov ugrožavaju oceane i obalne zajednice. Cilj je Pakta poboljšati upravljanje, potaknuti inovacije i promicati održivo plavo gospodarstvo. Nedavno javno savjetovanje i doprinos civilnog društva odraz su sve veće potpore za odvažne i uključive mjere.
Javier Garat Pérez, izvjestitelj za mišljenje o Europskom paktu o oceanima, naglasio je: „Obalne zajednice u Europi suočavaju se s nizom međusobno povezanih gospodarskih, socijalnih i okolišnih izazova. Da bismo se s njima suočili, moramo promicati održivo i konkurentno plavo gospodarstvo (uključujući ribarstvo i akvakulturu), očuvati zdrave, otporne i produktivne oceane te raditi na sveobuhvatnom programu za znanje, istraživanje, inovacije i ulaganja u području mora.”
EGSO poziva na pojednostavljenje upravljanja među agencijama EU-a i bolje pomorsko planiranje i ulaganje u istraživanja u okviru programa kao što je Obzor Europa. Zalaže se i za „plavi” akcijski plan za hranu, održivu brodogradnju i pravednu tranziciju za radnike u pomorstvu. Potpora obalnoj baštini i angažman mladih od ključne su važnosti.
Za uspjeh Pakta potrebna je snažna politička volja, financiranje i odgovornost. Bude li Pakt dobro proveden, mogao bi Europu pozicionirati kao globalnog predvodnika u području održivosti oceana, čime bi se osigurale i ekološka otpornost i gospodarske prilike. (ks)
Europska mreža za borbu protiv siromaštva (EAPN) objavila je 8. travnja svoje najnovije Izvješće o praćenju siromaštva naslovljeno „Prema sustavnom pristupu socijalnoj zaštiti”.
Europska mreža za borbu protiv siromaštva (EAPN) objavila je 8. travnja svoje najnovije Izvješće o praćenju siromaštva naslovljeno „Prema sustavnom pristupu socijalnoj zaštiti”.
To izvješće, koje je prvi put predstavljeno na događanju organiziranom u suradnji s EGSO-ovom Skupinom organizacija civilnog društva u Bruxellesu, bavi se izazovima koje treba prevladati kako bi se osigurali snažni i otporni sustavi socijalne zaštite. To je posebno važno u trenutačnom kontekstu jer se socijalne države EU-a bore sa sve većom financijskom oskudicom uzrokovanom ograničenjima nacionalne potrošnje i sve većim izdacima za obranu i sigurnost.
Izvješće se temelji na zaključcima 19 nacionalnih organizacija učlanjenih u EAPN i pokazuje da su za postizanje sustavnog pristupa sveobuhvatnoj i učinkovitoj socijalnoj zaštiti potrebne politike ugrađene u integrirane dugoročne strategije koje obuhvaćaju gospodarsku, društvenu i okolišnu dimenziju. Te se politike moraju temeljiti na čvrstim dokazima, podacima i konstruktivnom sudjelovanju osoba koje žive u siromaštvu.
Nacionalne mreže EAPN-a izražavaju zabrinutost zbog smanjenja socijalnih izdataka. Nadalje, pokazatelji poput visoke razine neiskorištenosti socijalnih naknada i dalje izazivaju sumnju u pogledu djelotvornosti politika koje ne dopiru do onih kojima su te naknade potrebne i koji na njih imaju pravo.
Prema izvješću, odgovor na svijet koji se brzo mijenja i obilježen je digitalizacijom, ratom, starenjem stanovništva i klimatskim promjenama do sada nije bio adekvatan, što ukazuje na potrebu za ponovnom uspostavom sustavnog pristupa socijalnim politikama.
Juliana Wahlgren, direktorica EAPN-a, naglasila je hitnost tog pitanja i izjavila: „EU treba zaštititi socijalnu državu i davati prednost socijalnim izdacima. Stoga se u Izvješću o praćenju siromaštva među ostalim daju preporuke o minimalnom dohotku, stambenoj krizi i energetskoj tranziciji. Od ključne su važnosti učinkovitost i adekvatnost. Europska komisija sljedeće će godine pokrenuti strategiju EU-a za borbu protiv siromaštva, ali ona može dati rezultate samo ako države članice usvoje istinski sustavan pristup socijalnoj zaštiti. Budući da je više od 20 % stanovništva EU-a izloženo riziku od siromaštva, ne možemo si priuštiti nastavak provedbe fragmentiranih politika – socijalna zaštita mora biti snažna, koordinirana i učinkovita.”
Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, izjavio je: „Iskorjenjivanje siromaštva iziskuje neumorno djelovanje svih država članica. Visoki postotak siromaštva u EU-u međugeneracijski je problem, a njegove posljedice mogu biti posebno teške kad je riječ o životima djece i starijih osoba. Treba uvesti posebne mjere usmjerene na uklanjanje nedostataka sustava u području obrazovanja, stanovanja i visokih troškova energije. U protivnom će EU, kao politički subjekt, teško zadržati povjerenje svojih građana.”
Krzysztof Balon, potpredsjednik Skupine organizacija civilnog društva i izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o prvoj strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva najavljenoj u političkim smjernicama Europske komisije za razdoblje 2024. – 2029., izjavio je: „Učinkovita strategija EU-a za borbu protiv siromaštva mora se temeljiti na iskustvima osoba koje žive u siromaštvu i zadovoljavati na njihove potrebe. Također bi trebala podupirati organizacije civilnog društva i uključiti ih u osmišljavanje i provedbu odgovarajućih projekata i mjera za borbu protiv socijalne isključenosti.”
„Čovjek ne može lagati osim ako nije uvjeren da zna istinu. Za pričanje budalaština to uvjerenje nije potrebno.” Djelo filozofa Harryja G. Frankfurta „On Bullshit” posebno je aktualno nakon jučerašnjeg proglašenja takozvanog Dana oslobođenja u Washingtonu.
„Čovjek ne može lagati osim ako nije uvjeren da zna istinu. Za pričanje budalaština to uvjerenje nije potrebno.” Djelo filozofa Harryja G. Frankfurta „On Bullshit” posebno je aktualno nakon jučerašnjeg proglašenja takozvanog Dana oslobođenja u Washingtonu.
Budući da ulazimo u novi trgovinski rat koji se temelji na besmislicama, što građani mogu očekivati? Veću inflaciju, neizvjesnost na tržištu i negativne posljedice za europsku privredu. Tek treba vidjeti hoće li išta od toga biti u korist SAD-u.
Osim problema s carinama, EU mora zaštititi radnike i radna mjesta u Europi i ublažiti početne efekte, ne samo zbog carina, već i zbog neizvjesnosti uzrokovane njihovom proizvoljnošću. To znači da trebamo ponovno aktivirati našu unutarnju potražnju i osigurati učinkovitu preraspodjelu i upotrebu bogatstva.
To podrazumijeva i zaštitu i ulaganja u naše ključne industrije i sektore, diversifikaciju izvora energije, rješavanje krize troškova života i reformu EU-a kako bi donošenje odluka postalo učinkovito. Snažno i otporno društvo jedina je stvar koja može spriječiti da se na našem kontinentu ne pojave neki drugi Trumpovi. Socijalni partneri ključan su dio takvog društva. Sindikati su jedan od najvećih neprijatelja za duo Musk–Trump, i to s dobrim razlogom.
