Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca

Donald Trump pobijedio je na američkim izborima i drugi će put postati predsjednik. Rezultati izbora su jasni i treba ih poštovati, no postavlja se pitanje kako dalje?

EU i SAD ostaju ključni geopolitički i trgovinski partneri jer se naš odnos temelji na načelu reciprociteta. U današnjem povezanom svijetu nema prostora za izolacionizam ili protekcionizam jer bi to ugrozilo našu uzajamnu i globalnu suradnju i gospodarski boljitak.

EU i SAD međusobno su najveći trgovinski partneri. Bilateralna trgovina između EU-a i SAD-a na povijesno je visokoj razini i 2023. je iznosila više od 1,6 bilijuna eura, dok su bilateralna ulaganja premašila iznos od 5 bilijuna eura. Iz SAD-a dolazi najviše izravnih stranih ulaganja u EU-u, koja se procjenjuju na oko 3,6 bilijuna američkih dolara, dok ulaganja EU-a u SAD otprilike iznose 3 bilijuna dolara. Tim se uzajamnim ulaganjima jača gospodarska međuovisnost i stvaraju milijuni radnih mjesta s obje strane Atlantika.

Stoga je važno i dalje raditi na našem uzajamnom odnosu. Uvođenje carina, što je Trump već najavio, po stopi od 10 % do 20 % na uvoz iz svih zemalja, uključujući i EU, dovest će nas u slijepu ulicu. Zato pozivamo na otvoreniji dijalog i program suradnje usmjeren na budućnost.

Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a olakšava dijalog o ključnim pitanjima kao što su umjetna inteligencija i poluvodiči. Bez obzira na to što dijalog treba ojačati i unaprijediti, EU mora ubrzati svoje političke reforme, pokrenuti se i pokušati pronaći najbolje načine za suradnju s SAD-om.

Moramo se pripremiti i za scenarij u kojem ćemo se možda morati sami baviti važnim pitanjima kao što su klimatske promjene i Ukrajina. To je vrlo realna mogućnost i stoga je moramo de facto smatrati novom stvarnošću.

Sljedeća Komisija mora biti Komisija proširenja. Pitanje nije treba li se EU proširiti ili ne, već kako to učiniti na najbolji način. To je zaključak Foruma na visokoj razini o proširenju, koji je organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i na kojem su sudjelovali predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit i ministri i ministrice iz država članica EU-a i zemalja kandidatkinja za proširenje.

EGSO je odmah nakon svog listopadskog plenarnog zasjedanja u suradnji s Europskom komisijom organizirao Forum na visokoj razini o proširenju na kojem se prvi puta okupilo više od 140 predstavnika i predstavnica civilnog društva iz zemalja kandidatkinja. Glavna poruka sudionika bila je jasna: civilnom društvu i socijalnim partnerima, koji su u procesu pristupanja EU-u često zanemareni, mora se dati glavna uloga.

Predsjednik Röpke naglasio je sljedeće: „Nije riječ samo o proširenju EU-a već i o pripremanju budućih država članica za aktivno sudjelovanje u njegovom oblikovanju i osiguravanju da one budu u potpunosti spremne za suočavanje s predstojećim izazovima. Kroz suradnju s civilnim društvom, udrugama poslodavaca i sindikatima gradimo temelje nužne za uključiviju i snažniju Europu.”

Tijekom rasprave istaknuto je da na proširenju treba nastaviti raditi istim intenzitetom kao i u proteklom razdoblju jer će Komisija u sazivu od 2024. do 2029. godine imati ključnu ulogu u dovršetku procesa proširenja.

Još jedna bitna poruka koja se čula na raspravi bila je važnost postupne i predvidljive integracije koja se zasniva na zaslugama i tijekom koje se napredak uvažava i nagrađuje stvarnim izgledima za pristupanje.

Povjerenik Schmit istaknuo je ključnu ulogu civilnog društva i poručio: „Dvostrani i trostrani civilni dijalog koji dobro funkcionira i sudjelovanje socijalnih partnera ključni su elementi u kontekstu pristupanja EU-u jer su dio naše socijalne tržišne ekonomije.”

Njemački državni tajnik Rolf Schmachtenberg izjavio je: „Radni i socijalni aspekti ključni su za uspješno pristupanje EU-u. Oni koji žele poboljšati život svih građana, stvoriti prilike i boriti se protiv socijalnih nejednakosti trebaju djelotvorne politike zapošljavanja, dobre radne uvjete i funkcionalne sustave socijalne sigurnosti, uz snažne socijalne partnere.”

Tijekom rasprave crnogorska ministrica rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić naglasila je važnost tog foruma na visokoj razini kao platforme za dijalog koja Crnoj Gori omogućuje da ocjenjuje ostvareni napredak.

Grčka ministrica rada i socijalne sigurnosti Niki Kerameus naglasila je: „Bila mi je velika čast sudjelovati u ovoj važnoj raspravi o proširenju EU-a i presudnoj ulozi socijalnih partnera u oblikovanju budućnosti europskog okruženja za rad i socijalna prava.”

Zamjenica ministra gospodarstva, kulture i inovacija Albanije Olta Manjani izjavila je: „Albanija aktivno radi na povećanju svoje prisutnosti u institucijama, odborima i radnim skupinama EU-a, a osnivanje Zajedničkog savjetodavnog odbora s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom jedan je od koraka na tom putu.”

EGSO se dosljedno zalaže za proširenje EU-a i 2024. je kao pilot-projekt pokrenuo inicijativu za članove i članice iz zemalja kandidatkinja, koja civilnom društvu u zemljama kandidatkinjama omogućuje da doprinosi radu EGSO-a. Ta inicijativa pokazuje kako aktivno uključivanje civilnog društva iz zemalja kandidatkinja osnažuje proces proširenja.  (mt)

Geotermalna energija u Europi ima velik neiskorišteni potencijal, a Europska unija trebala bi poduzeti hitne mjere za donošenje europske strategije za geotermalnu energiju kako bi taj potencijal iskoristila.

Na plenarnom zasjedanju u listopadu EGSO je zauzeo jasno stajalište o energiji. U mišljenju koje su sastavili Zsolt Kükedi i Thomas Kattnig EGSO naglašava da proizvodnja geotermalne energije uzrokuje iznimno niske emisije stakleničkih plinova i da može imati ključnu ulogu u zelenoj tranziciji EU-a jer smanjuje njegovu ovisnost o fosilnim gorivima i olakšava dekarbonizaciju.

„Geotermalna energija može dati koristan doprinos postizanju ciljeva klimatske neutralnosti EU-a do 2050.”, izjavio je Kükedi. „Njezin potencijal je neiskorišten i Europska komisija trebala bi u tome cilju bez odgode sastaviti sveobuhvatnu strategiju”, naglasio je Kattnig.

EGSO ističe da ulaganja u geotermalne elektrane neće biti uspješna bez financijske pomoći na nacionalnoj razini. Točnije, bit će potrebni državno financiranje i poticaji kako bi se privukla početna ulaganja i smanjio rizik tih ulaganja.

Također je važno napomenuti da promjene u okviru energetske politike ili u pogledu financiranja mogu utjecati na ekonomsku privlačnost geotermalnih projekata.

Izgradnja geotermalnih elektrana nosi sa sobom i rizike i te je rizike potrebno točno utvrditi, posebno u pogledu utjecaja na okoliš. Za veću potporu javnosti od ključne je važnosti da se taj proces provodi uz sudjelovanje lokalnih zajednica.

U konačnici, koristi od geotermalne energije za okoliš i klimu veće su od njezinih rizika jer je ona jedan od najboljih izvora obnovljive energije u smislu korištenja zemljišta i resursa i ovisnosti o uvozu. (mp)

Države članice EU-a trebale bi olakšati uključiv angažman civilnog društva te otvorenost i transparentnost prema njemu u svim područjima gospodarenja radioaktivnim otpadom. To se odnosi i na sadašnje i na potencijalne zajednice domaćine, naročito s obzirom na to da će se tijekom sljedećeg desetljeća i nakon toga svake godine stvarati sve veće količine radioaktivnog otpada.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu EGSO je zauzeo čvrst stav. EGSO smatra da bi se dostupna financijska sredstva trebala iskoristiti za izgradnju kapaciteta skupina civilnog društva, posebno lokalnih zajednica u blizini nuklearnih postrojenja, za neovisno sudjelovanje u projektima i studijama radi procjene praksi sudjelovanja i transparentnosti u gospodarenju radioaktivnim otpadom.

EGSO preporučuje da države članice izvješćuju o metodama sudjelovanja javnosti u postupku donošenja odluka o gospodarenju radioaktivnim otpadom, kao i o tome kako se osigurava transparentnost. „Odbor poziva države članice da poduzmu korake kako bi osigurale praćenje i redovito izvješćivale o razvoju situacije u vezi s okolišem, javnim zdravljem i društveno-gospodarskim pitanjima u područjima povezanima s gospodarenjem radioaktivnim otpadom”, izjavila je izvjestiteljica Alena Mastantuono.

Države članice trebale bi preuzeti punu odgovornost, a ne ostavljati budućim generacijama teret prerade nuklearnog otpada, bez obzira na njegovu vrstu, životni vijek i razinu opasnosti.

Budući da se velik udio iskorištenog nuklearnog goriva može ponovno preraditi, fisibilne materijale trebalo bi reciklirati i time smanjiti potrebu za opskrbom prirodnim uranijem za rad nuklearnih reaktora. Strategijama kružnog gospodarstva državama članicama omogućilo bi se da količinu otpada za koji se treba pobrinuti strategijama gospodarenja otpadom svedu na najmanju moguću mjeru.

„Države članice trebale bi osigurati da se u procjenama troškova razgradnje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, kao i gospodarenja njima, uzme u obzir povećanje troškova tijekom vremena. Također bi trebale osigurati da su financijska sredstva dostatna za pokrivanje stvarnih troškova”, rekao je suizvjestitelj Christophe Quarez. (mp)

EGSO poziva Europsku uniju da poveća svoja ulaganja u sigurnu povezivost, otpornu infrastrukturu i lance opskrbe kako bi se osigurala njezina konkurentnost u području umjetne inteligencije opće namjene, koje se brzo razvija. Te se mjere smatraju ključnima za maksimalno povećanje koristi generativne umjetne inteligencije u skladu s europskim vrijednostima, potrebama i temeljnim pravima.

EGSO u svojem razmatračkom mišljenju „Umjetna inteligencija: daljnji koraci”, u kojem se usredotočuje na ključne aspekte umjetne inteligencije opće namjene, naglašava da dinamičnost i složenost umjetne inteligencije iziskuju stalno ažuriranje EU-ova Akta o umjetnoj inteligenciji. Iako su modeli umjetne inteligencije opće namjene u velikoj mjeri tehnički i primjenjuju se uglavnom u sektoru poslovanja među poduzećima (B2B), ne može se zanemariti njihov neizravan učinak na radnike i potrošače.

„Smatramo da je vrlo važno da se sva umjetna inteligencija koju upotrebljavamo ovdje u Europi ujedno temelji na europskim vrijednostima. To, naravno, podrazumijeva vladavinu prava i ljudska prava, ali i transparentnost, vjerodostojnost i pouzdanost. To su glavni čimbenici svakog sustava umjetne inteligencije čiji je cilj biti u službi građana”, izjavila je Sandra Parthie, izvjestiteljica za mišljenje, koje su zatražili Europska komisija i mađarsko predsjedništvo Vijeća EU-a.

Iako podržava Akt o umjetnoj inteligenciji, EGSO naglašava da ga je potrebno pomno pratiti i prilagođavati ako se pokaže da koči inovativnost poduzeća EU-a usmjerenih na umjetnu inteligenciju. To se može dogoditi ako postoji nesigurnost u pogledu načina na koji bi se to zakonodavstvo trebalo primjenjivati ili ako se pokaže da je pretjerano složeno, što bi ulagače i inovatore odvraćalo od europskog tržišta.

S ciljem suzbijanja izrazite dominacije velikih digitalnih poduzeća izvan EU-a na tržištu Unije EGSO je pozvao na upotrebu instrumenata politike tržišnog natjecanja EU-a kako bismo se uhvatili ukoštac sa svakim kritičnim ponašanjem ili neusklađenošću sa standardima EU-a.

EU i njegove države članice moraju ulagati u inovacije da bi izgradili snažne mreže za stvaranje i poboljšanje proizvoda umjetne inteligencije i povećali koristi koje ta tehnologija donosi građanima i gospodarstvu. Ako u Europi izostanu razvoj i upotreba umjetne inteligencije opće namjene, to bi moglo dovesti do smanjenja konkurentnosti europskih poduzeća, pada prodaje, gubitka radnih mjesta, gospodarske stagnacije i siromaštva.

„Imamo vrlo dobra poduzeća i istraživače, kao i vodeće svjetske istraživačke ustanove na svojem pragu. Moramo ih promicati mnogo više nego što to danas činimo, privući talente i učiniti Europu privlačnom za rad u tom području. Moramo raditi na umjetnoj inteligenciji razvijenoj u Europi”, zaključila je Sandra Parthie. (ll)