EGSO je usvojio Rezoluciju u kojoj Europljane i Europljanke poziva da glasaju na europskim izborima. Troje izvjestitelja za Rezoluciju, članovi EGSO-a Christa Schweng, Cinzia del Rio i Ioannis Vardakastanis, koji u EGSO-u predstavljaju Skupinu poslodavaca, Skupinu radnika i Skupinu organizacija civilnog društva, zajednički su pozvali Europljane da iskoriste svoje demokratsko pravo glasa i izaberu predstavnike i predstavnice koji će se zauzimati za ujedinjenu, demokratsku, održivu i socijalnu Europu. U rubrici „Pitanje za...” pitali smo troje izvjestitelja što je na kocki na ovim izborima i zašto bi svi trebali glasati ovog lipnja.

Christa Schweng, bivša predsjednica EGSO-a i članica EGSO-ove Skupine poslodavaca

Europski izbori događaj su na kojem Europljani i Europljanke mogu odlučiti tko će voditi našu Europsku uniju sljedećih pet godina. Ovaj put izbori se odvijaju u dramatično promijenjenom geopolitičkom kontekstu obilježenom neopravdanim ratom koji se na našem pragu vodi protiv Ukrajine. Zemlje koje su nekad bile u neprijateljskim odnosima stvaraju nove saveze i počinju se protiviti našem načinu života. Stanje demokracije u najmanju je ruku zabrinjavajuće jer se nazadovanje demokracija može primijetiti i na svjetskoj razini. Vladavina prava i sloboda tiska su u opadanju, da spomenem samo dva najčešća pokazatelja. Širom Europe svjedočimo sve žešćim napadima na liberalne demokracije. U nekoliko država članica ugrožene su temeljne europske vrijednosti, a prostor civilnog društva i sloboda medija su ograničeni.

Dezinformacije i lažne vijesti uzrokuju podjele u našem društvu i dovode do nepovjerenja i mržnje.

EU se temelji na zajedničkim vrijednostima – demokraciji, zaštiti ljudskih prava, slobodi izražavanja, vladavini prava, toleranciji, pravdi, nediskriminaciji, jednakosti, solidarnosti i demokratskom sudjelovanju. Te se vrijednosti nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo, nego ih treba neprestano jačati, braniti i štititi.

Europski izbori prilika su da pokažemo da nam je stalo do demokracije i naših temeljnih vrijednosti, i zbog toga je važno da mi Europljani i Europljanke iskoristimo svoj glas.

Cinzia Del Rio, članica EGSO-ove Skupine radnika

Pozivamo građane i građanke da glasaju za Europu, za europski projekt, za integriraniju i solidarniju Europu. Europska unija temelji se na vrijednostima, načelima, vladavini prava, pravima i sudjelovanju, koja su nesporna jer predstavljaju temelje naše demokracije i ključne elemente našeg modela uključivog i održivog rasta. Moramo osigurati naše demokratske temelje.

Europa se danas suočava s novim izazovima:

• mora se snalaziti u rascjepkanom geopolitičkom kontekstu koji je posljedica sukoba i u kojem se javljaju novi globalni gospodarski i politički akteri i konkurenti;
• mora podupirati zelenu, digitalnu i demografsku tranziciju, kao i tehnološke promjene, inovacije i razvoj umjetne inteligencije pristupom usmjerenim na čovjeka, i istodobno uključiti mlade u te procese;
• mora izgraditi obnovljenu zajedničku europsku industrijsku politiku i nove zajedničke financijske instrumente;
• mora osigurati socijalna ulaganja kako bi se u potpunosti proveo europski stup socijalnih prava, poboljšala socijalna kohezija, stvorila kvalitetna radna mjesta i riješio problem siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti.

Nijedna europska zemlja ne može to učiniti sama. Pozivamo građane i građanke da iskoriste svoj glas kako bi osigurali snažniju integraciju Europske unije i mogli graditi trajni mir i održati naš gospodarski i socijalni model.

Ioannis Vardakastanis, član EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva

Predstojeći izbori za Europski parlament iznimno su važni za budućnost naše Unije i našeg kontinenta u cjelini. U pitanju je sama bit EU-a – naše jedinstvo, demokracija, konkurentnost, održivost i socijalna pravda. Važno je da građani i građanke EU-a iskoriste svoje pravo glasa jer Parlament izravno oblikuje EU budućnosti.

EU simbolizira suradnju i mogućnosti i osigurava mir, demokraciju, uključivost i prosperitet. Međutim, izazovi s kojima se suočavaju europski građani i građanke kao što su rast životnih troškova i cijena energije, klimatske promjene i vojni sukobi među njih unose sve veću nesigurnost i iziskuju jedinstvena paneuropska rješenja.

Nacionalizam ne nudi prave odgovore. Za rješavanje tih pitanja i održavanje naših demokratskih vrijednosti potrebni su nam suradnja, solidarnost i stvaran civilni dijalog. EU također mora imati vodeću ulogu u svijetu u promicanju mira, multilateralizma i zaštite okoliša. Prelazak na digitalno i zeleno gospodarstvo je nužan. Uključivost je od temeljne važnosti. Svi građani i građanke moraju imati priliku sudjelovati u oblikovanju naše budućnosti. Kao članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora predani smo tim načelima. Vaš je glas ključan za oblikovanje budućnosti naše Unije. Udružimo se za demokratsku, konkurentnu, održivu i socijalnu Europsku uniju. Vaš glas je važan – upotrijebite ga za svjetliju europsku budućnost!

Tekst Rezolucije dostupan je na posebnoj internetskoj stranici EGSO-a o Europskim izborima.

In this issue we give the platform to Carlos Trindade, EESC member and rapporteur of the opinion Safeguarding democracy against disinformation. Uoči europskih izbora on piše o štetnim posljedicama koje dezinformacije mogu imati na demokraciju i kako se boriti protiv njih ako želimo živjeti u demokraciji.

Prijave za Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju, koje će se dodijeliti po treći put, mogu se podnijeti najkasnije do 12. svibnja 2024.

Nagradama EU-a za ekološku proizvodnju odaje se priznanje različitim dionicima duž ekološkog lanca vrijednosti koji su pokrenuli inovativne, održive i nadahnjujuće projekte i proizveli stvarnu dodanu vrijednost za proizvodnju i potrošnju ekološke hrane.

Svečanost dodjele nagrada zakazana je za 23. rujna 2024., na Dan ekološke proizvodnje EU-a.

Prijavite se putem interneta do 12. svibnja 2024. u 23:59:59 po srednjoeuropskom vremenu.

„Sloboda je samo još jedna riječ za ,nemam više što izgubiti’” kaže vrlo popularna country pjesma koju je 1969. napisao Kris Kristofferson i koju su obradili brojni izvođači, od Janis Joplin do Kennyja Rogersa. Za razliku od toga što nam pjesma Me and Bobby McGee govori o slobodi, u Europi danas imamo puno za izgubiti ako se za nju ne budemo borili. Naročito u Mađarskoj.

Ljudi se na dobre stvari vrlo brzo naviknu. Ne uče iz prošlosti kako bi u većoj mjeri cijenili slobode kao što su sloboda putovanja, sloboda tiska, sloboda zapošljavanja ili sloboda obrazovanja bilo gdje u Europi. Pripadam baby boom generaciji rođenih u pedesetima prošlog stoljeća kada je Mađarska još bila dio Varšavskog pakta, koja se sjeća dugog puta do ostvarenja današnjih sloboda, od pada Berlinskog zida do pristupanja 2004. Mađarske EU-u, obitelji slobodnih naroda. Bilo je potrebno četrnaest godina od pada komunizma da se toj obitelji uspije pridružiti i naša zemlja, zajedno s Češkom, Slovačkom i Poljskom. Smatram da posljednjih četrnaest godina Mađarska polako nazaduje, zaostaje i od vodećeg zagovornika građanskih sloboda i slobode tiska u ranim devedesetima danas smo spali na populizam, autokraciju i ustavnu diktaturu, koja je sama po sebi proturječna.

Vlada u Budimpešti gotovo je otvoreno proglasila rat zajedničkim europskim vrijednostima: u njezinu narativu „Bruxelles” je neprijatelj, a EU sâmo zlo. Taj narativ traje već gotovo 14 godina i otežava potporu bilo kakvoj proeuropskoj kampanji, kako od strane oporbe (ako je uopće još ima) tako i od strane civilnog društva i nevladinih organizacija (ili onoga što je od njih ostalo). Ipak, ne odustajemo – odbijamo dopustiti da europske vrijednosti nestanu samo zato što su neki mađarski političari odlučili plesati na glazbu koja svira negdje daleko, možda u Kremlju.

Nedavna ispitivanja u Mađarskoj ipak pokazuju da gotovo 68 – 70 % stanovništva s pravom glasa podupire Europsku uniju i uživa koristi povezane s njom i sa zajedničkim europskim vrijednostima. Pitanje je jesu li spremni u velikom broju izaći na izbore 9. lipnja 2024. U Mađarskoj se glasanje za europske izbore održava istog dana kao i općinski izbori a, s obzirom na rastuće nezadovoljstvo u zemlji, izgledi nisu loši. Protestni glas protiv vladinih politika jest i proeuropski glas.

Mihály Hardy mađarski je novinar i glavni urednik radio postaje Klubrádió

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predstavio je, na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a, ključne preporuke za jačanje socijalne kohezije, upravljanje dugom i davanje prednosti ulaganjima u zdravstvo i zapošljavanje diljem Europe. EGSO je izrazio bojazni da bi oskudni proračuni mogli usporiti napredak u borbi protiv siromaštva i klimatskih promjena.

EGSO je svoje preporuke iznio u mišljenju „Poticanje dugoročnog uključivog rasta reformama i ulaganjima”, koje je, uz raspravu s povjerenikom za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasom Schmitom i belgijskom ministricom za mirovine i socijalnu integraciju Karine Lalieux, usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku.

U mišljenju je istaknuta potreba za usklađivanjem postojećih okvira kao što su europski semestar i europski stup socijalnih prava. Govornici i govornice u raspravi na visokoj razini naglasili su potrebu za unapređenjem socijalne Europe i rješavanjem gorućih pitanja kao što su rodno uvjetovane razlike u mirovinama i digitalna uključenost. Konferencija na visokoj razini o europskom stupu socijalnih prava, koja će se uskoro održati u Belgiji, pokazatelj je predanosti daljnjoj provedbi tog instrumenta.

U prijedlozima Odbora naglašava se učinkovito korištenje financijskih sredstava, sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u postupcima donošenja odluka te važnost osiguravanja pravedne zelene i digitalne tranzicije. Središnje teme su uključivost i maksimalno povećanje učinka socijalnih ulaganja, uz istodobno poticanje gospodarske stabilnosti i socijalne kohezije u EU-u. (tk)

U ovom je broju naša gošća iznenađenja profesorica Danuta Hübner, zastupnica u Europskom parlamentu iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Navela je sve razloge zbog kojih će izbori 2024. biti bitka za Europu i zašto političke stranke imaju veliku odgovornost da potaknu svoje potencijalne glasače da iziđu izbore. U 2024. ne možemo jednostavno prepustiti drugima da odlučuju o tome tko će nas zastupati u donošenju odluka na europskoj razini. Ovaj puta previše je toga na kocki. 

Europski građani svakih pet godina biraju svoje predstavnike u Europski parlament (EP), jedinu izravno izabranu instituciju Europske unije. Od 2024. u desetom parlamentarnom sazivu sjedit će 720 novoizabranih zastupnika. Oni će tijekom petogodišnjeg mandatnog razdoblja imati odlučujuću ulogu u oblikovanju Europe, njezinih institucija i politika, njezina položaja u polariziranom globalnom svijetu i njezine predanosti zajedničkim vrijednostima.

Svaki izbori su važni, s njima započinje demokracija. Međutim, znamo da je demokracija mnogo više od izbora. Možemo vidjeti demokratski izabrane vlade koje provode demokraciju a istodobno krše vladavinu prava. Izbori, čak i kad su pošteni i slobodni, nisu jedino jamstvo demokracije niti su jedini čimbenik koji određuje demokraciju. Zbog toga bi birači trebali aktivno sudjelovati u izborima.

Posljednjih pet godina obilježio je niz gotovo egzistencijalnih izazova za Europsku uniju. Morali smo se nositi s Brexitom i njegovim posljedicama. Nakon toga uslijedili su pandemija bolesti COVID-19, brutalna i neljudska invazija Rusije na Ukrajinu, posljedični gospodarski izazovi, uključujući energetsku krizu i visoke razine inflacije. Suočili smo se sa svim tim neočekivanim poremećajima i ostvarili ključne strateške ciljeve dvostruke tranzicije na zeleno i digitalno konkurentno gospodarstvo. Promjenjivo geopolitičko okruženje dovelo je do dalekosežnih sankcija koje su EU i njegovi demokratski partneri nametnuli Rusiji, do prelaska na smanjenje rizika naše ovisnosti o Kini i do postavljanja naših odnosa sa SAD-om na dosad nezabilježene čvrste temelje. Unija je pokrenula i prvi program europske obrambene industrije, koji će se realizirati u predstojćim godinama.

Izbori 2024. bitka su za Europu. Izborna kampanja morat će ispuniti očekivanja građana, poštujući njihovu ulogu u donošenju odluka na europskoj razini. Nema sumnje da se pitanja kao što su migracije, klimatske promjene i potpora Ukrajini u obrani svoje domovine od ruske agresije tiču svih nas koji smo skloni slobodi, demokraciji i miru. Novoizabrani političari morat će uložiti sve napore kako bi ponovno uspješno pokrenuli politiku proširenja. U razgovoru sa zemljama kandidatkinjama o njihovim zadaćama u sljedećih pet godina morat će im objasniti da će, ako budu izabrane, morati voditi računa o tome da je Europska unija dio svijeta koji se raspada, podijeljen između demokracija i autoritarnih režima. Godina 2024. godina je izbora širom svijeta, u zemljama s ukupno 4 milijarde stanovnika.

Mi Europljani napeto ćemo iščekivati odluku Amerikanaca koji izlaze na izbore za novog predsjednika. Transatlantski odnosi bit će važna tema u našim raspravama o europskim izborima. Dužnost je europskih političara i političkih stranaka da ulože sve napore u interakciju s građanima i potaknu ih da izraze svoje mišljenje. Zbog geopolitičke neizvjesnosti ovo je važnije nego ikad. Političke stranke koje predstavljaju svoje kandidate na izborima često imaju različita mišljenja o pitanjima koja su ključna za naše živote. Samo ako se kao građani uključimo u debatu s tim kandidatima i izađemo na birališta, imat ćemo priliku izraziti svoje mišljenje i utjecati na budućnost Europe, koja je ujedno i naša budućnost. Ponekad to u nama izaziva frustracije i ljutnju, ali upravo je zato važno da aktivno sudjelujemo u političkom izbornom dijalogu.

Godine 2019. odaziv na europskim izborima prvi je put u povijesti neznatno premašio 50 %. Tada je upravo glas mladih Europljana pridonio povećanju odaziva birača. S jedne strane dobra je vijest da je polovina osoba s pravom glasa iskoristila svoje pravo glasa, s druge strane to znači da polovica nas, europskih građana s pravom glasa, nije glasala. U 2024. ne možemo dopustiti da drugi umjesto nas odlučuju tko će nas u Europi zastupati u donošenju odluka i zakona. Slab odaziv smanjuje legitimnost izabranih i dovodi do njihove slabije uloge u Europskom parlamentu. Stoga je glavna zadaća političkih stranaka potaknuti svoje potencijalne glasače da izađu na birališta.

Europljani već desetljećima smatraju svoje vlade svojim predstavnicima u EU-u. Izbori 2024. prilika su da se pokaže stvarna moć Europskog parlamenta kao glasa građana. Neki će prvi put glasati. U pet država članica glasat će 16-godišnjaci. Mladi će imati drukčija očekivanja od političara. To smo vidjeli tijekom Konferencije o budućnosti Europe, a sada to čujemo tijekom održavanja panela za praćenje koje je organizirala Europska komisija. Političari bi predstojeće europske izbore trebali iskoristiti kao proces za formiranje nove generacije birača i političara, kao priliku za poboljšanje transparentnog političkog obrazovanja, kao i izgradnje identiteta i povjerenja.

Komunikacijska strategija EP-a za europske izbore 2024. usredotočena je na mobilizaciju onih koji ne izlaze na izbore i onih koji glasaju prvi put, na pomaganje drugim uključenim stranama, što uključuje medije, nevladine organizacije, poduzeća i pojedince, na podupiranje nepristranog građanskog angažmana europskih građana i organizacija u promicanju važnosti glasanja.

Već vidimo strano miješanje u europske izbore, hibridne operacije dezinformiranja, narušavanje povjerenja u institucije i političare i stvaranje narativa koji izazivaju podjele. To se događa prije izbora, dok će se tijekom izbora te aktivnosti još povećati, a njihov negativan učinak nakon izbora zadržati. Protiv dezinformiranja se moramo boriti zakonima. Samo nacionalne i europske mjere neće biti dovoljne. Potrebna su nam konkretna financijska sredstva kojima bismo podržali pristup koji obuhvaća cijelo društvo u razotkrivanju dezinformacija i njihovih širitelja jer one utječu na svakodnevni život ljudi i njihove strateške odluke.

Ovi izbori odlučit će o sudbini demokracije, slobode i sigurnosti. Svaki glas je važan.

Danuta Hübner, zastupnica u Europskom parlamentu (Klub EPP-a)

Sve više Europljana i Europljanki zabrinuto je zbog toga što ne mogu pronaći pristojan smještaj koji si mogu priuštiti. Prijeti im opasnost od neprimjerenog smještaja, financijskog pritiska, nesigurnosti stanovanja, pa čak i beskućništva. Cjenovna nedostupnost smještaja može utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi, stvoriti nejednake životne uvjete i mogućnosti, nametnuti troškove zdravstvene skrbi, dovesti do niže produktivnosti i štetiti okolišu.

Na nedavnoj konferenciji koju je u Bruxellesu održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) jasno je upozoreno na činjenicu da se stambena kriza u Europi pogoršava i da to uzrokuje brojne popratne pojave.

Prema nedavnoj studiji Eurofounda, stambena kriza pogotovo pogađa mlade, koji zbog toga ne mogu napustiti obiteljski dom. Između 2007. i 2019. dob u kojoj najmanje 50 % osoba živi izvan roditeljskog doma u EU-u se povećala s 26 na 28 godina. U Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Belgiji, Grčkoj, Irskoj i na Cipru u razdoblju od 2010. do 2019. došlo je do najvećeg porasta broja osoba koje u dobi od 25 do 34 godine žive s roditeljima.

EGSO već godinama upozorava na probleme koji se u vezi sa stanovanjem javljaju na području cijelog EU-a i 2020. usvojio je mišljenje „Univerzalan pristup dugoročno pristojnom, održivom i cjenovno pristupačnom stanovanju”, koje su sastavili članovi Raymond Hencks i András Edelényi i u kojem je pozvao na izradu europskog akcijskog plana za stanovanje.

U preporukama s konferencije EGSO namjerava dati politički poticaj raspravi i osigurati da se stambena kriza u EU-u uvrsti na dnevni red novog Europskog parlamenta i nove Komisije za razdoblje 2024. – 2029. Europska unija mora osigurati sredstva da riješi problem manjka pristojnih i cjenovno pristupačnih mogućnosti stanovanja.

Strateško preispitivanje jedinstvenog tržišta EU-a danas je nužno. Svijet nije isti kao što je bio prije 30 godina, jedinstveno tržište mora se prilagoditi novom međunarodnom okruženju, izjavio je bivši predsjednik talijanske vlade Enrico Letta tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju EGSO-a 20. ožujka 2024.

Predstavljajući ključnu ideju koja je potaknula njegovo izvješće na visokoj razini o budućnosti jedinstvenog tržišta, trenutačni predsjednik Instituta Jacques Delors Enrico Letta naglasio je da buduće jedinstveno tržište mora zauzeti geopolitički pristup i usredotočiti se na stratešku autonomiju Europe, pri čemu bi ključna područja bila obrana, telekomunikacije, energetika i financije.

„Političko okruženje sada je posve različito od onoga od prije 30 godina. Zadaća nam je danas procijeniti kakve su posljedice novonastale situacije u svijetu na jedinstveno tržište i njegovu budućnost. Moramo zauzeti novi pristup i uključiti pitanja kao što su obrana i proširenje”, rekao je.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da se uspjeh jedinstvenog tržišta ne može mjeriti samo u gospodarskom smislu, već i da mora odražavati nade i dobrobit europskih građana: „U EGSO-u smatramo da je jedinstveno tržište u osnovi usmjereno na ljude, a pravo na kretanje znači i slobodu boravka.”

Enrico Letta istaknuo je da jedinstveno tržište u svojem središtu ima ljude, ali i da je stvoreno za ljude. Gospodarska konkurentnost morala je ići ruku pod ruku sa socijalnom zaštitom, a sloboda kretanja bila je sastavni dio iste slobode: „Odljev mozgova ima poguban učinak u nekim zemljama. Moramo se pozabaviti slobodom boravka i slobodom povratka. Danas je to samo jednosmjerna karta, što utječe na konkurentnost i stvara velik problem u Europi.” (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europska komisija održali su 8. ožujka 2024. u Bruxellesu konferenciju pod nazivom „Rijetke bolesti u EU-u: zajedničko djelovanje za oblikovanje budućnosti europskih referentnih mreža” (prvi sastanak u okviru projekta JARDIN). Svrha konferencije bila je pokrenuti zajedničku europsku inicijativu o rijetkim bolestima radi uključivanja europskih referentnih mreža u nacionalne zdravstvene sustave i istovremeno potaknuti institucije EU-a, europske zemlje, organizacije civilnog društva, udruge pacijenata, znanstvenike, liječnike i upravitelje bolnica da udruže snage.

Kad su posrijedi rijetke složene bolesti ili složene bolesti niske prevalencije, koje utječu na svakodnevni život oko 30 milijuna osoba u Europi, zdravstveni sustavi u EU-u nailaze na poteškoće u pružanju visokokvalitetne i troškovno učinkovite skrbi. Zbog toga je važno iskoristiti potencijal europskih referentnih mreža, virtualnih mreža pružatelja zdravstvene skrbi širom Europe koje olakšavaju rasprave o složenim ili rijetkim bolestima i stanjima za koje je potrebno visokospecijalizirano liječenje i udruživanje znanja i resursa.

Joint Action JARDIN projekt je u okviru kojeg se europske referentne mreže uključuju u nacionalne zdravstvene sustave, čime se nastoji povećati njihova održivost. Tim se projektom grade sustavi u kojima se bilježi razvoj stanja pacijenata, a koji su povezani s europskim referentnim mrežama, drugim riječima, nacionalne referentne mreže koje repliciraju i nadopunjuju europske referentne mreže, kao i strukture za nedijagnosticirane pacijente.

U projektu sudjeluju 27 država članica EU-a, Norveška i Ukrajina, a koordinira ga Austrija uz ukupna financijska sredstva u iznosu od 18,75 milijuna eura (15 milijuna od EU-a i 3,75 milijuna od država članica) za razdoblje od tri godine. Rezultati koji se očekuju od tog projekta, uključujući preporuke, planove i izvješća o konkretnim pilot-projektima, trebali bi omogućiti izradu boljih nacionalnih planova za rijetke bolesti u državama članicama EU-a. (mp)