Sve veća digitalizacija u građevinskoj i stambenoj industriji te uključivanje aktera socijalne ekonomije u usluge stambenog zbrinjavanja mogu pomoći u rješavanju aktualnih izazova povezanih s cjenovnom pristupačnošću i održivošću stanovanja u Europi. Budući da stanovanje nije samo potreba već i ljudsko pravo, potreban je sveeuropski odgovor na razne izazove koji se pritom nameću, kako je zaključeno na nedavnoj konferenciji u EGSO-u.
Sve veća digitalizacija u građevinskoj i stambenoj industriji te uključivanje aktera socijalne ekonomije u usluge stambenog zbrinjavanja mogu pomoći u rješavanju aktualnih izazova povezanih s cjenovnom pristupačnošću i održivošću stanovanja u Europi. Budući da stanovanje nije samo potreba već i ljudsko pravo, potreban je sveeuropski odgovor na razne izazove koji se pritom nameću, kako je zaključeno na nedavnoj konferenciji u EGSO-u.
EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva organizirala je 21. studenoga konferenciju„Zaštita najranjivijih osoba u Europi pomoću održivog i cjenovno pristupačnog stanovanja”, na kojoj su rasprave bile usmjerene na to kako bi EU i njegove države članice mogli uvjete stanovanja diljem Europe učiniti uključivijima, cjenovno pristupačnijima i održivijima.
Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, naglasio je da je pristup odgovarajućem stanovanju ljudsko pravo koje zahtijeva sveeuropski pristup. Istaknuo je vezu između povećanja cijena stambenih nekretnina i razine siromaštva te istaknuo da je „pružanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja ključno za iskorjenjivanje siromaštva”.
Također je naglasio da „strategija EU-a za borbu protiv siromaštva i europski plan cjenovno pristupačnog stanovanja koje je predložila izabrana predsjednica Europske komisije moraju biti dio međusektorskog političkog pristupa iskorjenjivanju siromaštva. U okviru tog pristupa organizacije civilnog društva moraju biti uključene u cijeli proces osmišljavanja, provedbe i praćenja rješenja. Održivo stanovanje mora se sagledati iz šire perspektive koja obuhvaća učinkovitost resursa, kružnost, otpornost, prilagodbu i gospodarsku pristupačnost.”
Na konferenciji je predstavljena i nova studija EGSO-a o cjenovno pristupačnom održivom stanovanju u EU-u, koju je naručila Skupina organizacija civilnog društva. U studiji se razmatraju politička rješenja za postizanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja u cijelom EU-u. Analiziraju se dva nova trenda: digitalizacija i uključivanje aktera socijalne ekonomije u stambeno zbrinjavanje. Također se ispituju inovativne inicijative u šest država članica i procjenjuje njihov potencijal za širu primjenu diljem Europe.
Više o srednjoročnim i dugoročnim političkim preporukama iz studije EGSO-a možete saznati ovdje.
António Costa, novi predsjednik Europskog vijeća, iskoristio je svoj prvi dolazak u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) za predstavljanje svojih ključnih prioriteta za EU. Pritom je kao temelj blagostanja Europe istaknuo konkurentnost i naglasio da ju je važno uskladiti sa socijalnim pravima kako bi se izgradila održiva budućnost. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke nastavio je u istom tonu: „Od konkurentnosti koristi moraju imati mnogi, a ne samo neki.”
António Costa, novi predsjednik Europskog vijeća, iskoristio je svoj prvi dolazak u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) za predstavljanje svojih ključnih prioriteta za EU. Pritom je kao temelj blagostanja Europe istaknuo konkurentnost i naglasio da ju je važno uskladiti sa socijalnim pravima kako bi se izgradila održiva budućnost. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke nastavio je u istom tonu: „Od konkurentnosti koristi moraju imati mnogi, a ne samo neki.”
Govoreći na plenarnom zasjedanju EGSO-a samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost 1. prosinca, António Costa pozvao je na hitno zajedničko djelovanje. „Na dobrom smo putu. Postavili smo dijagnozu, imamo ambiciozne prijedloge, ali treba nam i politička volja. Fokusirajmo se na rast, radna mjesta i socijalnu Europu kako bi današnja mlada generacija u budućnosti mogla reći: to je bio trenutak u kojem smo postavili temelje za naše blagostanje.”
Konkurentnost i prilagođene reforme u središtu su Costinog programa. Predložio je obnovu jedinstvenog tržišta, ukidanje suvišnih propisa i ulaganje u vještine i inovacije kako bi se ojačalo europsko gospodarstvo. „Potrebna su nam snažna poduzeća, ne zato što su jeftinija, nego zato što uvode inovacije zahvaljujući idejama i kvalificiranoj radnoj snazi”, rekao je. Costa je pozvao i na reforme temeljene na uspješnosti nadahnute instrumentom NextGenerationEU: „To je zdrava logika za budućnost.” Pozvao je države članice da novom proračunu EU-a pristupe otvoreno.
„Konkurentnost se ne odnosi samo na gospodarske ciljeve, već i na stvaranje prilika za sve Europljanke i Europljane i jačanje otpornosti”, rekao je Oliver Röpke. „Gospodarski rast mora ići ruku pod ruku sa socijalnim napretkom i osigurati da nitko ne bude zapostavljen.”
António Costa pohvalio je ulogu EGSO-a u poticanju socijalnog dijaloga i nazvao ga „europskim modelom” povezivanja s javnošću. „Socijalni dijalog omogućuje nam da pronađemo održiva rješenja zahvaljujući kontinuiranim pregovorima među raznim predstavnicima naših društava. To je od životne važnosti, osobito sada”, rekao je.
Rasprava na plenarnoj sjednici dotaknula se ključnih pitanja, uključujući stanovanje, migracije i cijenu energije – pitanja koja je António Costa prepoznao kao prioritete. Oliver Röpke naglasio je potrebu za praktičnim rješenjima, ističući ulaganja u obrazovanje, prekvalifikaciju, cjenovno pristupačno stanovanje i zelenu tranziciju. „EGSO je u potpunosti angažiran na uključivanju glasa civilnog društva u proces oblikovanja uključive i otporne Europe spremne za izazove koje nosi budućnost.” (gb)
Nagrada EGSO-a za civilno društvo, čija je tema 2021. bila djelovanje u području klime, te je godine bila dodijeljena belgijskoj udruzi Djedovi i bake za klimu (niz. Grootouders voor het Klimaat) kao priznanje za kampanju pod nazivom „Naša štednja za njihovu budućnost”. Svrha kampanje bila je potaknuti belgijske bake i djedove, kojih ima oko 2,4 milijuna, da svoju štednju, koja se tada procjenjivala na oko 910 milijardi eura, preusmjere na održivije projekte. EGSO info s tom je udrugom razgovarao o trenutnom stanju u pogledu klime i održivih financija, kao i o očekivanjima i planovima za budućnost.
Nagrada EGSO-a za civilno društvo, čija je tema 2021. bila djelovanje u području klime, te je godine bila dodijeljena belgijskoj udruzi Djedovi i bake za klimu (niz. Grootouders voor het Klimaat) kao priznanje za kampanju pod nazivom „Naša štednja za njihovu budućnost”. Svrha kampanje bila je potaknuti belgijske bake i djedove, kojih ima oko 2,4 milijuna, da svoju štednju, koja se tada procjenjivala na oko 910 milijardi eura, preusmjere na održivije projekte. EGSO info s tom je udrugom razgovarao o trenutnom stanju u pogledu klime i održivih financija, kao i o očekivanjima i planovima za budućnost.
Prošle su tri godine. Uočavate li rezultate vaše kampanje? Što općenito mislite o trenutnom stanju u pogledu klime i održivih financija u Belgiji? Je li postignut napredak i postaju li građani svjesniji važnosti tog pitanja?
EGSO-ova nagrada donijela nam je važno priznanje i podršku. Često smo je spominjali u kontaktima s vladom, drugim organizacijama za pomoć i našim građankama i građanima. Ta nam je nagrada pomogla da uspostavimo više kontakata i dodatno razvijemo kampanju, i u odnosima s drugim bakama i djedovima i u odnosima s mlađim generacijama. Osmislili smo prezentacije, radionice i niz predavanja o održivom financiranju.
Shvatili smo da to još uvijek nije jednostavna tema, ali da je u Europi poduzeto nekoliko važnih zakonodavnih koraka (taksonomija, zeleni plan, Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti, Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje itd.), što znači da sada i poduzeća i sektori pokreću sve više inicijativa na koje se možemo oslanjati. To nam ulijeva nadu, a i prijeko je potrebno, kao što je nažalost vidljivo iz (nezadovoljavajućeg) ishoda COP-a u Bakuu.
Iz nedavno objavljene studije saznali smo da je naš rad na senzibilizaciji građana i dalje vrlo bitan. Samo 5 do 15 % ulagača iskorištava svoje pravo da od financijskih institucija traži da uzimaju u obzir njihove preferencije u pogledu održivosti. To znači da moramo nastaviti raditi na tom pitanju.
Što očekujete od konferencije COP29? Sudjelujete li u njoj, ako ne izravno, u vidu potpore za 12-godišnjeg dječaka Ferrea i njegovog djeda i baku? Smatrate li da je financiranje borbe protiv klimatskih promjena presudno pitanje za pravednu tranziciju?
COP29 upravo je završio. Od samog smo početka pružali punu potporu – i financijsku i u svrhu komunikacije – 12-godišnjem Ferreu, koji je otputovao u Baku sa svojim djedom i bakom, članovima naše udruge, kako bismo osigurali da se i dalje čuje glas djece. Željeli bismo zahvaliti svim drugim bakama i djedovima, kao i tijelima vlasti, koji su pomogli da se to putovanje ostvari.
Konferencija COP29 morala je biti posvećena financiranju borbe protiv klimatskih promjena jer je to pitanje doista od presudne važnosti za pravednu tranziciju. Nažalost, u Bakuu to nije bilo dovoljno vidljivo. Naša je poruka i dalje ista: novca ima i od onih koji njime raspolažu tražimo da odrade svoj dio i iskoriste ga na održiv način u interesu budućnosti naše unučadi.
Koje najnovije projekte vaše udruge biste željeli spomenuti? Pripremate li neke nove projekte?
Još uvijek imamo nade za budućnost. Za našu udrugu 2025. godina, u kojoj se obilježava 10. godišnjica potpisivanja Pariškog sporazuma, bit će godina kada ćemo apelirati na brojne bake i djedove koji su članovi velikih organizacija za starije osobe u Flandriji. U tijeku su pripreme u sklopu kojih desetke „djedova i baka za klimu” obučavamo da sa samopouzdanjem vode rasprave o klimi i da budu spremni obratiti se drugima i saslušati ih.
Osmislili smo niz radionica, uključujući radionicu o održivoj štednji i ulaganju, koje besplatno nudimo svim lokalnim podružnicama organizacija za starije građane. Već smo naišli na puno entuzijazma. Krajem studenog 2025. održat ćemo veliko završno događanje za koje se nadamo da neće biti kraj već početak preuzimanja odgovornosti za budućnost.
Hugo Van Dienderen je suosnivač i supredsjednik udruge Djedovi i bake za klimu, koja je osnovana 2019. kao nezavisni pokret starijih osoba, uglavnom baka i djedova, koji budućim generacijama žele ostaviti svijet u kojem se može živjeti.
Na slici: Ferre i njegovi „djed i baka za klimu” na konferenciji COP29 u Bakuu. Ferre je imao priliku brojnim osobama iznijeti svoju zabrinutost u pogledu klimatske krize.
