Dvadeset godina nakon pristupanja Slovenije EU-u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u Ljubljani je okupio političke čelnike i čelnice i predstavnike i predstavnice civilnog društva kako bi obilježio tu simboličnu obljetnicu te pritom naglasio temeljne prednosti članstva u EU-u i potvrdio da je budućnost regije zapadnog Balkana u Europskoj uniji.
Dvadeset godina nakon pristupanja Slovenije EU-u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u Ljubljani je okupio političke čelnike i čelnice i predstavnike i predstavnice civilnog društva kako bi obilježio tu simboličnu obljetnicu te pritom naglasio temeljne prednosti članstva u EU-u i potvrdio da je budućnost regije zapadnog Balkana u Europskoj uniji.
Na konferenciji je govorio predsjednik Oliver Röpke, a pridružili su mu se slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, slovenski ministar rada Luka Mesec i glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je: „Zapadni Balkan pripada u EU i, dok se to ne ostvari, naša europska obitelj nije potpuna. Možete biti sigurni da će EGSO nastaviti raditi na ostvarenju tog cilja i stoga ćemo u rujnu organizirati samit civilnog društva o proširenju.”
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila je: „Mislim da u trenutačnoj geopolitičkoj situaciji jedni druge trebamo više nego ikad prije. Za taj nam je proces potrebno da civilno društvo izvrši pritisak na politiku i vlade da bismo se kretali u smjeru približavanja zemalja zapadnog Balkana EU-u.”
Slovenski ministar rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec izjavio je: „Slovenija i zemlje zapadnog Balkana imaju dugu zajedničku povijest. Naš je zajednički dom Europska unija. Stoga ću, zajedno sa cijelom slovenskom vladom, raditi na olakšavanju pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.” (mt)
Gotovo polovina pripravnika u EU-u nije plaćena, a mnogi su na „lažnom” pripravništvu gdje se koriste kao jeftina radna snaga bez pristupa socijalnoj zaštiti ili drugim pravima. Nedavni prijedlog Europske komisije za poboljšanje kvalitete pripravništva u EU-u pozdravljen je kao korak u pravom smjeru, ali i kritiziran jer ne ide dovoljno daleko. Zamolili smo Nicolettu Merlo, izvjestiteljicu za mišljenje „Direktiva o pripravništvu i poboljšani kvalitativni okvir za pripravništvo”, da nam kaže što EGSO misli o tom prijedlogu Komisije i kako smatra da se može poboljšati kvaliteta pripravništva i osigurati da pripravništvo bude dostupno svima, a ne samo mladima koji si to mogu priuštiti.
Gotovo polovina pripravnika u EU-u nije plaćena, a mnogi su na „lažnom” pripravništvu gdje se koriste kao jeftina radna snaga bez pristupa socijalnoj zaštiti ili drugim pravima. Nedavni prijedlog Europske komisije za poboljšanje kvalitete pripravništva u EU-u pozdravljen je kao korak u pravom smjeru, ali i kritiziran jer ne ide dovoljno daleko. Zamolili smo Nicolettu Merlo, izvjestiteljicu za mišljenje „Direktiva o pripravništvu i poboljšani kvalitativni okvir za pripravništvo”, da nam kaže što EGSO misli o tom? prijedlogu Komisije i kako smatra da se može poboljšati kvaliteta pripravništva i osigurati da pripravništvo bude dostupno svima, a ne samo mladima koji si to mogu priuštiti.
Mladi u Albaniji imat će iznimno važnu ulogu u približavanju svoje zemlje EU-u. Međutim, njihova spremnost da postanu pokretači promjena i njihov entuzijazam za EU često nisu popraćeni odgovarajućim resursima koji bi im omogućili da konstruktivno sudjeluju u programima, projektima i donošenju odluka. Potrebna je sveobuhvatna koordinacija dionika u čijem bi fokusu bili mladi, tvrdi naša gošća iznenađenja Dafina Peci, izvršna direktorica Nacionalnog kongresa mladih Albanije.
Mladi u Albaniji imat će iznimno važnu ulogu u približavanju svoje zemlje EU-u. Međutim, njihova spremnost da postanu pokretači promjena i njihov entuzijazam za EU često nisu popraćeni odgovarajućim resursima koji bi im omogućili da konstruktivno sudjeluju u programima, projektima i donošenju odluka. Potrebna je sveobuhvatna koordinacija dionika u čijem bi fokusu bili mladi, tvrdi naša gošća iznenađenja Dafina Peci, izvršna direktorica Nacionalnog kongresa mladih Albanije.
Nakon što je dvije godine za redom obnašala dužnost predsjednice Nacionalnog kongresa mladih Albanije, Dafina Peci postala je 2016. godine njegova izvršna direktorica, a od 2017. i predaje na Odsjeku za političke znanosti Sveučilišta u Tirani. Bila je članica radne skupine za osnivanje Regionalnog ureda za suradnju mladih, a zatim je predstavljala Albaniju u upravljačkom odboru tog ureda, a bila je i predstavnica mladih u njegovom upravnom odboru. Završila je dodiplomski studij političkih znanosti i međunarodnih odnosa i postdiplomski studij iz regionalne politike i sigurnosti. Završila je i poslijediplomsku specijalizaciju iz sigurnosti nakon sukoba, izgradnji institucija za mir i posredništvo.
Dafina Peci, izvršna direktorica Nacionalnog kongresa mladih Albanije
Mladi nisu važni samo kao budući čelnici, već i kao današnji suradnici. Njihov poriv, mašta i volja da se ostvare sjajne ideje ključni su za napredak društva. Aktivnim angažmanom mladih promiču se demokratske vrijednosti, društveni napredak i osobni rast, a donositeljima odluka pruža uvid u probleme na koje valja obratiti pozornost.
Dafina Peci, izvršna direktorica Nacionalnog kongresa mladih Albanije
Mladi nisu važni samo kao budući čelnici, već i kao današnji suradnici. Njihov poriv, mašta i volja da se ostvare sjajne ideje ključni su za napredak društva. Aktivnim angažmanom mladih promiču se demokratske vrijednosti, društveni napredak i osobni rast, a donositeljima odluka pruža uvid u probleme na koje valja obratiti pozornost.
Mladi u Albaniji izuzetno su entuzijastični kad je posrijedi integracija u EU, ali njihov entuzijazam nije popraćen odgovarajućim informacijama, znanjem ili sredstvima za sudjelovanje.
Albanija bi mogla biti na velikom dobitku kad bi mladima omogućila da smisleno sudjeluju u programima i projektima. To bi mladim Albancima i Albankama pomoglo da izraze svoje potrebe i prioritete i poduzmu mjere za uvođenje promjena koje priželjkuju.
Nacionalni kongres mladih Albanije usmjerava velik dio svojih napora na razumijevanje u kojoj mjeri aktivizam civilnog društva i sudjelovanje mladih mijenjaju društvo. Da bismo unaprijedili aktivnosti mladih i njihovo sudjelovanje u procesu integracije Albanije u EU, moramo ozbiljno razmotriti stečena iskustva, počevši od snažnih partnerstava s naglaskom na mladima, preko ulaganja u mlade kao dragocjen resurs, pa do poticanja većih sinergija među svim relevantnim dionicima. To je, prema mojem mišljenju, od presudne važnosti.
Partnerstvo s mladima i civilnim društvom radi unapređenja procesa integracije Albanije u EU
Osim što su istinska nada, mladi su naši glavni pokretači promjena i pomažu Albaniji da krene naprijed, ne samo prema boljoj budućnosti nego i prema najboljoj mogućoj sadašnjosti. Imaju hrabrost, ideale i volju za ostvarenje čak i najnevjerojatnije kompliciranih ideja. Adolescenti koji aktivno sudjeluju u društvu ne potiču samo svoj osobni i društveni rast nego i demokratizaciju društva te donositeljima odluka nude dragocjene perspektive o nizu pitanja i trendova koji iziskuju rješenja. Osnaživanje i angažman mladih smislenim sudjelovanjem u aktivnostima i programima kojima se zadovoljavaju njihove potrebe i stremljenja bili bi iznimno korisni za Albaniju.
Sudjelovanje nije samo koncept iz područja temeljnih ljudskih prava nego je i praktično sredstvo promicanja aktivnog građanstva za sve. Glasanje i kandidiranje na izborima ključne su sastavnice demokratskog angažmana, ali sudjelovanje mladih u svakodnevnom životu ne podrazumijeva samo te aktivnosti. Preduvjeti za aktivno građanstvo obuhvaćaju pravo i mogućnosti sudjelovanja, ali i sredstva, prostor, alate i, prema potrebi, financijsku potporu potrebnu za utjecanje na donošenje odluka i sudjelovanje u aktivnostima kojima se jača i održava društvo i povećava njegova otpornost.
U tom je smislu širenje mreža organizacija civilnog društva ključno za osiguravanje dodatnih prostora za uključivanje i osnaživanje mladih. Suradnjom, izgradnjom mreža i stvaranjem sinergija organizacije civilnog društva mogu pronalaziti najbolje prakse, učiti jedne od drugih, razmjenjivati informacije i otkrivati nove ideje. To im omogućuje i raspodjelu dodatnih sredstava među stupovima zajedničkog rada i koordinaciju politika i programa. Mladi se osnažuju radom organizacija civilnog društva, što pomaže i jačanju zastupljenosti i sudjelovanja skupina mladih u društvu.
Nadam se da će ovo proširenje poprimiti konkretan oblik i potaknuti aktivizam mladih i civilnog društva kako bi albansko društvo iskoristilo potencijal i inovativnost mladih, koji utiru put društvenom, kulturnom i gospodarskom rastu.
Pred nama je dug put i moramo uložiti više napora da se poveća smisleno aktivno sudjelovanje, zastupljenost i vodstvo mladih u društvu. Uključivanje mladih trebalo bi podrazumijevati i stvaranje i stavljanje u prvi plan prostora u kojima im se omogućavaju pristup informacijama, dijalog i razmjena znanja s vršnjacima, dionicima i donositeljima odluka.
Test utjecaja politika EU-a na mlade alat je čija je svrha osigurati da mladi u većoj mjeri sudjeluju u oblikovanju politika. Rok za prijavljivanje na sudjelovanje u toj inicijativi EGSO-a upravo je prošao, a predsjednica EGSO-ove Skupine mladih Katrīna Leitāne podijelila je s nama svoje mišljenje o tome što taj test znači za organizacije mladih odabrane da sudjeluju u radu EGSO-a.
Test utjecaja politika EU-a na mlade alat je čija je svrha osigurati da mladi u većoj mjeri sudjeluju u oblikovanju politika. Rok za prijavljivanje na sudjelovanje u toj inicijativi EGSO-a upravo je prošao, a predsjednica EGSO-ove Skupine mladih Katrīna Leitāne podijelila je s nama svoje mišljenje o tome što taj test znači za organizacije mladih odabrane da sudjeluju u radu EGSO-a.
Katrīna Leitāne, predsjednica EGSO-ove Skupine za mlade
Nigdje se na svijetu pri kreiranju politika ne vodi dovoljno računa o interesima mladih, a oni su spremni, voljni i sposobni dati svoj doprinos. Uključivanje perspektive mladih u rad EGSO-a povećat će reprezentativnost i otpornost politika EU-a. Kao dom europskog civilnog društva, EGSO bi trebao biti glavna institucija EU-a koja predstavlja stajališta mladih.
Katrīna Leitāne, predsjednica EGSO-ove Skupine za mlade
Nigdje se na svijetu pri kreiranju politika ne vodi dovoljno računa o interesima mladih, a oni su spremni, voljni i sposobni dati svoj doprinos. Uključivanje perspektive mladih u rad EGSO-a povećat će reprezentativnost i otpornost politika EU-a. Kao dom europskog civilnog društva, EGSO bi trebao biti glavna institucija EU-a koja predstavlja stajališta mladih.
EGSO već nekoliko godina radi na tome da uspješnije integrira glas mladih Europljana i Europljanki u svoj rad i postupak donošenja odluka u EU-u. Da bi formalizirao njihovo sudjelovanje, EGSO je prije godinu dana osnovao Skupinu za mlade. Objavom mišljenja „Ocjena učinka EU-a iz perspektive mladih” u rujnu 2022., EGSO je postao prva institucija EU-a koja se obvezala na provedbu te ocjene, a u travnju 2024. napravio je još jedan velik korak naprijed usvajanjem metodologije za primjenu testa utjecaja politika EU-a na mlade u EGSO-u.
Test utjecaja politika EU-a na mlade osmišljen je radi intenzivnijeg sudjelovanja mladih i njihovog uključivanja u kreiranje politika. i obuhvaća savjetovanje, procjenu učinka i mjere ublažavanja. U EGSO-u to znači da će predstavnici mladih surađivati s njegovim članovima i članicama na izradi odabranih mišljenja. Konkretno, predstavnici i predstavnice mladih sudjelovat će na sastancima i savjetovanjima, davati doprinose pisanim putem i eventualno pratiti prihvaćanje mišljenja. Na svakom od odabranih mišljenja radit će po jedan predstavnik ili predstavnica mladih koji će predstavljati sve zainteresirane organizacije mladih.
Ta je inicijativa trenutačno u fazi provedbe. U lipnju ove godine bio je objavljen otvoreni poziv organizacijama mladih da se prijave za sudjelovanje i EGSO je zaprimio više od 100 prijava. Organizacije koje ispunjavaju uvjete redovito će biti obavještavane o predstojećim novim mišljenjima i pitane žele li na njima raditi. O tome koja će mišljenja u EGSO-u biti podvrgnuta testu utjecaja politika EU-a na mlade odlučivat će predsjedništva stručnih skupina i CCMI-ja.
U pripremi te metodologije Skupini za mlade pomogla su iskustva iz vrlo uspješnog pilot-projekta, u okviru kojeg je svaka stručna skupina /CCMI odabrala po jedno mišljenje i u rad na njima uspješno uključila ukupno 20 predstavnika i predstavnica mladih. Teme mišljenja bile su različite, od europskog semestra do obrane demokracije.
EGSO-ova Skupina za mlade radi na pronalaženju najboljeg načina za konstruktivno uključivanje organizacija mladih. Sljedeći je korak započeti s primjenom inicijative i redovito je preispitivati i poboljšavati.
U velikim multinacionalnim poduzećima trenutačno postoji više od 1200 europskih radničkih vijeća. Ta su tijela važna za osiguravanje demokracije na radnom mjestu jer imaju pravo od središnje uprave poduzeća dobivati informacije o transnacionalnim pitanjima i iznositi mišljenje. Ta pitanja uključuju trenutačnu gospodarsku i financijsku situaciju i promjene do kojih će vjerojatno doći u pogledu radnih mjesta, ulaganja ili novih metoda rada. Europska radnička vijeća nemaju pravo pregovarati o sporazumima.
U velikim multinacionalnim poduzećima trenutačno postoji više od 1200 europskih radničkih vijeća. Ta su tijela važna za osiguravanje demokracije na radnom mjestu jer imaju pravo od središnje uprave poduzeća dobivati informacije o transnacionalnim pitanjima i iznositi mišljenje. Ta pitanja uključuju trenutačnu gospodarsku i financijsku situaciju i promjene do kojih će vjerojatno doći u pogledu radnih mjesta, ulaganja ili novih metoda rada. Europska radnička vijeća nemaju pravo pregovarati o sporazumima.
Budući da se u poduzećima odluke uglavnom donose u sjedištu, ali provode u svim njihovim sastavnicama, važnost takvih tijela raste. Europska radnička vijeća pomažu predstavnicima radnika da bolje razumiju odluke poduzeća, a odgovarajuće informiranje i savjetovanje može upravi pomoći da oblikuje svoje odluke kako bi se mogle neometano provoditi u svim zemljama.
Međutim, pokazalo se da u tekućoj Direktivi o osnivanju europskih radničkih vijeća (iz 2009.) i njezinoj provedbi postoje ozbiljni nedostaci. Ključni je nedostatak to što mnoga europska radnička vijeća nemaju mogućnost obratiti se sudu ako dođe do povrede njihovih prava. Analiza prethodnih sudskih postupaka i presuda ukazuje na postojanje pravnih nesigurnosti, posebno u pogledu definicije pojmova „informacije”, „savjetovanje”, „transnacionalno” i „povjerljivost” i prava europskih radničkih vijeća da pozovu stručnjake (npr. pravnu pomoć ili sindikalne predstavnike). Usto postoje i brojni zastarjeli propisi koje treba prilagoditi trenutačnom globalnom stanju.
Poduzeća i njihovi zaposlenici suočavaju se s brojnim izazovima poput digitalizacije, suzbijanja klimatskih promjena, demografije i vještina. Takve promjene mogu biti disruptivne i utjecati na konkurentnost poduzeća, ali i socijalnu sigurnost i produktivnost radnika. Znanstvena istraživanja pokazuju da učinkovito informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika povećava konkurentnost poduzeća i njihove odluke čini održivijima, što pak upućuje na to da europska radnička vijeća mogu imati ključnu ulogu u provedbi pravedne tranzicije.
Direktivu stoga treba revidirati kako bi se osigurala pravna sigurnost i pravilno funkcioniranje europskih radničkih vijeća. Brzom i neometanom revizijom Direktive trebali bi se ukloniti postojeći nedostaci i europska radnička vijeća pripremiti za budućnost. EGSO u svom mišljenju ocjenjuje prijedlog Komisije i zakonodavcima iznosi niz konkretnih sugestija o tome kako dodatno poboljšati Direktivu.
EGSO je pokrenuo novi program da bi dodatno razvio svoje odnose sa zajednicom nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća. Cilj je te inicijative omogućiti redovitije razmjene informacija o prioritetnim temama, planiranim mišljenjima i izvješćima kao i dobrim praksama.
EGSO je pokrenuo novi program da bi dodatno razvio svoje odnose sa zajednicom nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća. Cilj je te inicijative omogućiti redovitije razmjene informacija o prioritetnim temama, planiranim mišljenjima i izvješćima kao i dobrim praksama.
Prva razmjena u okviru te inicijative održana je prošlog ožujka u Francuskoj kada je predsjednica EGSO-ove Skupine mladih Katrīna Leitāne posjetila francusko Vijeće za gospodarska i socijalna pitanja i okoliš (ESEC) radi razmjene stajališta o politikama za mlade. Čime je rezultirao taj posjet? Novim idejama za promicanje programa za mlade na europskoj i nacionalnoj razini, uključivanjem očekivanja mladih u sve aktivnosti EGSO-a i susretom s novim kolegama i kolegicama koji se u Francuskoj bave istom temom.
U ovom videozapisu Katrīna Leitāne govori o svojim dojmovima s tog radnog posjeta i plodonosnim razmjenama s francuskim vijećem.
Više informacija o programu razmjene možete naći ovdje.
Za sve informacije obratite se tajništvu Odjela za odnose s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima i civilnim društvom (EESC-ESCS-relations@eesc.europa.eu).
