Uništena kuća u seocetu Vremivka, blizu Novosilke, sela koje se u ljeto 2023. našlo u centru ukrajinske protuofenzive.
U tim selima u ukrajinskoj stepi, na granici triju regija (Doneck, Dnipro i Zaporižja), daleko od velikih gradova, od 18. stoljeća žive Grci raseljeni s Krima. Njihov beskompromisni otpor ruskoj ofenzivi 2022. doveo je do potpunog razaranja tih sela u bombardiranju neprijateljskog topništva. Danas, dvije godine nakon početka ruske invazije, Ukrajina ne odstupa ni pedlja na toj strateškoj lokaciji koja bi mogla biti ključna za oslobađanje obale Azovskog mora.
Prijave za treće izdanje nagrada EU-a za ekološku proizvodnju mogu se podnositi od 4. ožujka 2024.
Nagradama EU-a za ekološku proizvodnju svake se godine odaje priznanje izvrsnosti u ekološkom vrijednosnom lancu. Ovogodišnja svečanost dodjele nagrada održat će se 23. rujna 2024.
Osam nagrada u sedam kategorija bit će dodijeljeno akterima u ekološkom lancu vrijednosti koji se nagrađuju za izvanredne, inovativne, održive i inspirativne projekte koji u ekološkoj proizvodnji i potrošnji donose stvarnu dodanu vrijednost. Prvi natječaj za nagrade EU-a za ekološku proizvodnju održan je 2022. (ks)
u trenutačnoj borbi EU-a protiv euroskepticizma i alarmizma krajnje desnice predstojeći europski izbori od ključne su važnosti. Oni će oblikovati političku situaciju u EU-u i definirati aktivnu i uključivu ulogu građana i građanki i organizacija civilnog društva.
U trenutačnoj borbi EU-a protiv euroskepticizma i alarmizma krajnje desnice predstojeći europski izbori od ključne su važnosti. Oni će oblikovati političku situaciju u EU-u i definirati aktivnu i uključivu ulogu građana i građanki i organizacija civilnog društva.
U tom kontekstu EGSO, kao dom organiziranog civilnog društva, od 4. do 7. ožujka 2024. prvi put održava Tjedan civilnog društva pod sloganom „Ustanimo za demokraciju!”.
Na tom će se događanju okupiti osobe svih dobnih skupina i iz svih sredina, uključujući mlade, novinare i novinarke iz svih država članica EU-a, predstavnike i predstavnice organizacija civilnog društva, dionike i institucije EU-a, koji će voditi žive rasprave i istaknuti doprinos civilnog društva društvenim, političkim i gospodarskim pitanjima koja utječu na naš svakodnevni život.
S obzirom na to da demokracija započinje sudjelovanjem, novo vodeće događanje EGSO-a okuplja pet glavnih inicijativa, a to su:
Dani civilnog društva, na kojima građani i građanke izražavaju svoja očekivanja u vezi s pitanjima koja su ključna za naše demokracije;
Dani europske građanske inicijative (EGI), godišnji susret na visokoj razini za organizatore budućih europskih građanskih inicijativa na kojem se utvrđuje njihov sljedeći zakonodavni cilj;
Tvoja Europa, tvoje mišljenje, jedinstveno događanje za mlade kojim se EU približava mladima iz država članica EU-a i šire, među ostalim mladim predstavnicima i predstavnicama iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i Ujedinjene Kraljevine;
Nagrada za civilno društvo, kojom se nagrađuju kreativni i inovativni neprofitni projekti za potporu osobama s mentalnim poteškoćama;
i, naposljetku, seminar za novinare i novinarke iz svih država članica EU-a, koji će se iz prve ruke upoznati s radom Odbora i o tome izvještavati svoje zemlje.
Tjedan civilnog društva organiziranom civilnom društvu i građanima i građankama pravodobno osigurava platformu na kojoj mogu izraziti svoja stajališta o ključnim pitanjima povezanima s novim europskim zakonodavnim razdobljem. Što je najvažnije, njime se potiče sudjelovanje biračkog tijela i promiče proeuropski stav.
Tjedan civilnog društva i njegovi sudionici i sudionice dat će svoj doprinos rezoluciji u kojoj će se iznijeti glavne poruke civilnog društva za jačanje demokracije u Europi uoči europskih izbora.
Pozivam vas da udružimo snage u ovom važnom pothvatu: doprinesite našim raspravama i potaknite građane, građanke i udruge da sudjeluju na europskim izborima. Ne propustite ovu priliku! EU treba čuti stavove svojih građana i građanki. Njihovo je sudjelovanje neophodno.
U našoj novoj rubrici „Ja ću glasati. A ti?”, koja će se objavljivati do lipnja 2024., predstavljamo stajališta naših gostiju o tome kako i zašto glasati na europskim izborima. Ovoga je puta naš gost Andrej Matišák, zamjenik urednika vanjske politike u Pravdi, najvećim slovačkim dnevnim novinama.
U našoj novoj rubrici „Ja ću glasati. A ti?”, koja će se objavljivati do lipnja 2024., predstavljamo stajališta naših gostiju o tome kako i zašto glasati na europskim izborima. Ovoga je puta naš gost Andrej Matišák, zamjenik urednika vanjske politike u Pravdi, najvećim slovačkim dnevnim novinama.
Dobro došli u Slovačku! Dobro došli u zemlju europskih rekorda.
Ne, ne govorim o iznimnom broju dvoraca, ekskluzivnih toplica ili krasnih planina. Mislim na slovačke političke rekorde. Tu smo, nažalost, na dnu ljestvice.
Slovaci su na izborima za Europski parlament prvi put glasali 2004. godine. Odonda je u mojoj zemlji izlaznost birača uvijek najmanja. Uvijek.
Dobro došli u Slovačku! Dobro došli u zemlju europskih rekorda.
Ne, ne govorim o iznimnom broju dvoraca, ekskluzivnih toplica ili krasnih planina. Mislim na slovačke političke rekorde. Tu smo, nažalost, na dnu ljestvice.
Slovaci su na izborima za Europski parlament prvi put glasali 2004. godine. Odonda je u mojoj zemlji izlaznost birača uvijek najmanja. Uvijek.
Godine 2014. izašlo ih je samo 13,05 %. Tada sam bio toliko uvjeren da će odaziv birača biti manji od 15 % da sam zamalo uzeo bankovni kredit i formirao stranku. Čak i sada, gledajući unatrag, mislim da sam imao šanse postati zastupnik u Europskom parlamentu.
No, šalu na stranu. Kako Slovaci danas doživljavaju Europsku uniju? Kao kasicu prasicu iz koje uzimaju novac? To sigurno, no problem je u tome što Slovačka čak nije ni u stanju učinkovito koristiti sredstva EU-a. I tu smo među najgorima.
Kod nas je raširena priča da Bruxelles sve diktira. To sigurno možete čuti i drugdje, ali slovački političari u tome su majstori. Ako se dogodi nešto dobro, zasluga je njihova. Ako se dogodi nešto loše, kriv je Bruxelles. Vrlo mali broj političara uspijeva odoliti takvom diskursu.
Možemo reći da problem leži i u medijima. koji teme povezane s EU-om često pokrivaju krajnje površno. Novinari izbjegavaju pisati o pitanjima koja se tiču EU-a jer tvrde da je to dosadno, a kada o tome pišu, prvenstveno se usredotočuju na problematična pitanja, bila ona stvarna ili izmišljena.
Želio bih reći i nekoliko riječi o poslovnom sektoru. Poduzetnici u javnosti rijetko govore o prednostima koje donosi EU. I oni se radije žale na naredbe i propise iz Bruxellesa.
Zbog svega toga Slovaci su, sudeći po anketama, sve veći euroskeptici. Dodamo li tome brojne dezinformacije, uključujući one iz Rusije, koje vladajući političari vole koristiti u vlastite svrhe, dobivamo eksplozivni koktel nezainteresiranosti i ljutnje.
Ne, Slovaxit još nije na dnevnom redu, ali kad Slovačka s vremenom prestane biti neto primatelj, ta bi tema mogla postati aktualnija.
Želimo li izbjeći taj mračni scenarij, politički čelnici i čelnice u Slovačkoj morat će konačno prigrliti EU kao prostor ključan za funkcioniranje zemlje i ponašati se u skladu s time. No, nažalost, već je sada jasno da bi znatan dio sadašnjih slovačkih političkih predstavnika pod svaku cijenu želio zaštititi svoje interese, čak i pod cijenu zapodijevanja svađe s EU-om.
To znači da svi birači i biračice kojima je stalo do EU-a moraju s rodbinom, prijateljima, pa čak i strancima, razgovarati o njegovoj važnosti. Možda tražim previše i nije jasno kamo će nas to odvesti, ali svaka druga opcija je gora.
Prošle je godine konkurentnost napredovala na ljestvici EU-ovih prioriteta u području europske politike i nitko ne može zanemariti njezinu važnost za budućnost EU-a.
Prošle je godine konkurentnost napredovala na ljestvici EU-ovih prioriteta u području europske politike i nitko ne može zanemariti njezinu važnost za budućnost EU-a.
Konkurentnost je bila ključna tema godišnjeg govora o stanju Unije, koji je predsjednica Komisije Ursule von der Leyen u rujnu prošle godine održala u Europskom parlamentu i u kojem se obvezala da će učiniti sve što je potrebno da bi obranila konkurentsku prednost Europe.
Europska poduzeća imaju poteškoća sa zapošljavanjem kvalificirane radne snage, regulacija ključnih sektora stroža je nego u drugim konkurentnim zemljama (Sjedinjenim Američkim Državama i Kini), manje se ulaže u istraživanje i razvoj, a fizička i digitalna infrastruktura koče trgovinu i gospodarski rast. Ti su izazovi dobro poznati i dokumentirani u brojnim studijama.
Predsjednica von der Leyen ujedno je zadužila Marija Draghija, bivšeg čelnika Europske središnje banke, da iznese konkretne prijedloge o tome kako poboljšati konkurentnost EU-a. To svakako treba pozdraviti, ali dobri prijedlozi nisu dovoljni, mora postojati i politička volja i sposobnost za njihovu provedbu.
EU želi ojačati svoju otpornost i utjecaj u svijetu, ali gubi konkurentnost potrebnu za postizanje tog cilja. Predviđa se da će se njegov udio u svjetskom gospodarstvu sustavno smanjivati i do 2050. godine s gotovo 15 % pasti na samo 9 %.
Stoga je nužno poboljšati njegovu produktivnost i konkurentnost. Zato mora donijeti program konkurentnosti koji bi, u skladu s načelima jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva, bio usmjeren na budućnost, dobro definiran i koordiniran, promicao prosperitet poduzeća i radnika, poboljšavao njihovu sposobnost da inoviraju, ulažu, trguju, natječu se na globalnom tržištu za opće dobro i tako poticao našu tranziciju na klimatsku neutralnost. To nije ključno samo za osiguravanje budućeg prosperiteta, inovacija, ulaganja, trgovine i rasta već i za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i podizanje životnog standarda.
Zbog toga poduzeća iz EU-a imaju jasna očekivanja od tog novog zamaha i traže da konkurentnost zauzme važnije mjesto u širem dugoročnom gospodarskom i društvenom okviru.
EGSO radi na utvrđivanju čimbenika i aktera koji utječu na dugoročnu konkurentnost i produktivnost i o kojima se u integriranoj viziji mora voditi računa. Radili smo na ekosustavima konkurentnosti kako bismo Komisiji objasnili koje pokazatelje treba dodatno poboljšati ili dopuniti.
Čini se da je pristup u okviru kojeg se problemi i načini njihovog rješavanja utvrđuju za svaku pojedinu državu ključan aspekt kojem Komisija u svojim dvjema komunikacijama o dugoročnoj konkurentnosti nije posvetila dovoljno pažnje.
Općenito gledano, Komisija je sastavila popis od 17 čimbenika uspješnosti koji se svake godine ocjenjuju iz aspekta devet dimenzija konkurentnosti. Međutim, nužno je i da ih države članice u potpunosti poštuju, a Komisija raspolaže odgovarajućim sredstvima za izvršenje kako bi ih obvezala da to učine. To je ono što tražimo.
Najvažniji su sljedeći pokazatelji:
pristup financiranju treba se odvijati uz razumne troškove, ali bez kažnjavanja budućih generacija;
moramo ulagati u javne usluge i kritičnu infrastrukturu i ta ulaganja bolje mjeriti. Za to predlažemo šest evaluacijskih parametara;
kad je riječ o istraživanjima i inovacijama, od ključne je važnosti jačati suradnju, bila ona javna, privatna, regionalna ili globalna;
kad je riječ o podatkovnim mrežama i energiji, ključnu važnost imaju sigurnost, cijene i klimatska neutralnost;
kad je riječ o kružnosti, više nije potrebno dokazivati ulogu EU-a, ali moramo paziti na ravnotežu u tržišnom natjecanju među subjektima;
EU-ov zakonodavni okvir za digitalizaciju prethodnik je u pogledu povezanosti, umjetne inteligencije, podataka itd. U tom okviru moramo prihvatiti izazov i uspostaviti ravnotežu između ljudskih aspekata i obećanja digitalne tehnologije;
obrazovanje i osposobljavanje moraju moći odgovoriti na demografske i sociološke izazove;
na kraju, kad je riječ o strateškoj autonomiji i trgovini, naša ovisnost je naša slabost. Poduzeća se moraju sama reorganizirati, a EU im za to mora osigurati poticajan okvir.
Naposljetku, u pogledu jedinstvenog tržišta, rezolutno ponavljamo da države članice trebaju slijediti pravila pravne stečevine EU-a i načela Ugovorâ. Treba ukloniti prepreke i uspostaviti stvarnu kontrolu. Vlade EU-a moraju imati političku volju da provedu ono o čemu pregovaraju u Bruxellesu, a Komisija mora biti sposobna djelovati u okviru međuresornih službi, a ne u izoliranim sustavima, koji dovode do mnogih nedosljednosti. To je ono što nam treba.
To uvijek treba ponavljati.
U tom kontekstu oslonimo se na Bruxelles za rezultate provjera konkurentnosti, a na nacionalnoj razini iskoristimo regionalne industrijske klastere. Alati postoje. Koristimo ih!
U našoj rubrici „Pitanje za…” obratili smo se članici EGSO-a i izvjestiteljici za mišljenje „Dugoročna strategija za konkurentnost” Emilie Prouzet i pitali je što je potrebno da bi se osigurala dugoročna konkurentnost u EU-u. Planira se da će mišljenje biti usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku.
U našoj rubrici „Pitanje za…” obratili smo se članici EGSO-a i izvjestiteljici za mišljenje „Dugoročna strategija za konkurentnost” Emilie Prouzet i pitali je što je potrebno da bi se osigurala dugoročna konkurentnost u EU-u. Planira se da će mišljenje biti usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku.
Otkako je uspostavljeno jedinstveno europsko tržište, usklađivanje i uzajamno priznavanje normi omogućili su poduzećima da svoje proizvode prodaju na tržištu s više od 450 milijuna ljudi. Na njemu se odvija 61 % trgovine poduzeća unutar EU-a. Ono je temelj gospodarskog prosperiteta Europe i donosi koristi građanima, potrošačima, radnicima i poduzećima. Europska komisija procjenjuje da je unutarnje tržište zaslužno za 25 % BDP-a EU-a.
Otkako je uspostavljeno jedinstveno europsko tržište, usklađivanje i uzajamno priznavanje normi omogućili su poduzećima da svoje proizvode prodaju na tržištu s više od 450 milijuna ljudi. Na njemu se odvija 61 % trgovine poduzeća unutar EU-a. Ono je temelj gospodarskog prosperiteta Europe i donosi koristi građanima, potrošačima, radnicima i poduzećima. Europska komisija procjenjuje da je unutarnje tržište zaslužno za 25 % BDP-a EU-a.
Međutim, nova kretanja, kao što su digitalna transformacija i prelazak na održivije gospodarstvo s manjim emisijama ugljika, ali i promjenjive potrebe potrošača, zaposlenika i poduzeća te nove geopolitičke okolnosti iziskuju nove prilagodbe.
Uspješan daljnji razvoj jedinstvenog tržišta iziskuje poboljšanja u nekoliko područja, uključujući europsku energetsku i industrijsku politiku, energetsku uniju, bankovnu uniju, povoljniji okvir za velika i mala poduzeća te veću javnu potporu europskom projektu, učinkovitije javne usluge i poboljšanu infrastrukturu za sektor informacijskih tehnologija, energetike i prometa.
Imajući u vidu dva ključna izvješća bivših talijanskih premijera Enrica Lette (o budućnosti jedinstvenog tržišta) i Marija Draghija (o budućnosti europske konkurentnosti), koja će biti objavljena u prvoj polovici 2024., EGSO-ova Skupina poslodavaca sažela je svoje ključne poruke za uspješnu budućnost unutarnjeg tržišta EU-a u kratkom dokumentu „Jedinstveno tržište EU-a: sljedeća generacija”.
Peto izvješće o održivom razvoju Europe pokazalo je da EU, nastavi li sadašnjim tempom, do 2030. neće ostvariti trećinu ciljeva održivog razvoja. U izvješću, sastavljenom u suradnji s civilnim društvom, ističu se stagnacija i nazadovanje u pogledu okolišnih i socijalnih ciljeva u mnogim europskim zemljama, a situaciju su od 2020. pogoršale brojne krize. Neki su od ciljeva održivog razvoja smanjenje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, zdravlje, obrazovanje, rodna ravnopravnost, djelovanje u području klime i čista voda.
Peto izvješće o održivom razvoju Europe pokazalo je da EU, nastavi li sadašnjim tempom, do 2030. neće ostvariti trećinu ciljeva održivog razvoja. U izvješću, sastavljenom u suradnji s civilnim društvom, ističu se stagnacija i nazadovanje u pogledu okolišnih i socijalnih ciljeva u mnogim europskim zemljama, a situaciju su od 2020. pogoršale brojne krize. Neki su od ciljeva održivog razvoja smanjenje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, zdravlje, obrazovanje, rodna ravnopravnost, djelovanje u području klime i čista voda.
U svrhu rješavanja tog problema predloženo je deset odlučnih mjera politike da bi se spriječilo dosezanje kritičnih točaka nepopravljive štete za okoliš i društvo. Na događanju u suorganizaciji Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT) Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i Mreže UN-a za rješenja za održivi razvoj (SDSN) naglašena je hitnost tog pitanja. Cilj je izvješća usmjeriti EU u jačanju njegova vodećeg položaja u području ciljeva održivog razvoja uoči europskih izbora u lipnju 2024. i sastanka na vrhu o budućnosti u rujnu 2024., koji je sazvao glavni tajnik UN-a.
Govornici i govornice na događanju naglasili su potrebu za hitnim djelovanjem prije 2030. da bi se izbjeglo dosezanje kritičnih točaka nakon kojih nema povratka. Camilla Brückner iz Programa UN-a za razvoj (UNDP), belgijska savezna ministrica za klimu Zakia Khattabi i Petra Petan iz Europske komisije naglasile su koliko je važno i dalje se pridržavati obveza preuzetih u sklopu Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog klimatskog sporazuma.
Potpredsjednik Mreže UN-a za rješenja za održivi razvoj Guillaume Lafortune predstavio je izvješće i deset prioritetnih mjera, koji su upućeni političkim strankama, sljedećem sazivu Europskog parlamenta, sljedećoj Europskoj komisiji, Europskom vijeću i državama članicama. Pozivom na djelovanje, koji su potpisali EGSO i Mreža UN-a za rješenja za održivi razvoj, potiče se europske čelnike i čelnice da zajedno rade na zelenom, socijalnom i međunarodnom europskom planu za budućnost. Predsjednik EGSO-ove stručne skupine NAT Peter Schmidt naglasio je da je sljedećih šest godina ključno za napredak u ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030. i istaknuo zalaganje EGSO-a za poticanje institucija EU-a na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i za smislenu uključenost civilnog društva. Namjera poziva na djelovanje jest europske čelnike i čelnice usmjeriti prema sveobuhvatnom europskom planu koji bi bio u skladu sa zelenim i socijalnim ciljevima koje EGSO zagovara. (ks)
