Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu posvećenu borbi protiv štetne polarizacije europskog društva.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upravo je pokrenuo 15. izdanje svoje Nagrade za civilno društvo. Poseban je cilj ovogodišnje nagrade nagraditi djelotvorne, inovativne i kreativne neprofitne inicijative i aktivnosti koje se provode u Europskoj uniji i kojima se suzbija štetna polarizacija europskog društva.

Bit će izabrano najviše pet dobitnika koji će primiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura. Rok za prijavu je 7. studenog 2024. u 10:00 sati (po briselskom vremenu). Svečanost dodjele nagrada održat će se tijekom EGSO-ovog Tjedna civilnog društva u ožujku 2025.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u EU-u koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Mogu se prijaviti samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u. Inicijative moraju biti ili već provedene ili u tijeku. Cjelokupan opis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na internetskoj stranici EGSO-ove Nagrade za civilno društvo.

Vrste aktivnosti i/ili inicijativa predloženih za nagradu mogu obuhvaćati širok raspon tema, primjerice: utvrđivanje pojedinačnih i kolektivnih odrednica štetne polarizacije; poticanje transparentnog financiranja organizacija; borba protiv smanjenja medijskog pluralizma; promicanje slobode, raznolikosti i neovisnosti medija te suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti.

Cilj je ove EGSO-ove vodeće nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada je svake godine usmjerena na drugu temu od posebne važnosti za EU. (lm) 

Povodom imenovanja novog europskog povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na snažnije djelovanje EU-a u području vladavine prava i temeljnih prava.

Na rujanskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava o demokraciji u kojoj su iznesene ideje za snažniji odgovor EU-a na povrede vladavine prava i eroziju demokracije, uključujući najavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o dugoočekivanoj platformi civilnog društva.

EGSO se za takvu platformu zalaže od 2016. godine. Očekuje se da će ta platforma civilnom društvu omogućiti veći utjecaj na oblikovanje politika EU-a, čime će se organizacijama pružiti prijeko potreban prostor za suradnju s institucijama EU-a i pomoć u usmjeravanju odluka o glavnim pitanjima kao što su neovisnost pravosuđa i demokratske slobode.

Joachim Herrmann iz Uprave Europske komisije za pravosuđe predstavio je najnovije izvješće o vladavini prava, ističući njegovo širenje na zemlje kandidatkinje za pristup EU-u i njegov utjecaj na jedinstveno tržište.

Kevin Casas-Zamora iz organizacije International IDEA pohvalio je napore EU-a, ali je upozorio na nazadovanje demokracije i pozvao na snažniji angažman civilnog društva i izradu detaljnijih izvješća o vladavini prava. Alexandrina Najmowicz iz Europskog građanskog foruma pozvala je na iznošenje jasnijih preporuka i uvođenje sustava ranog upozoravanja kako bi se spriječilo daljnje narušavanje demokracije.

Sudionici i sudionice rasprave upozorili su da se ne smijemo prepustiti samozadovoljstvu i naglasili potrebu za suočavanjem sa sve većim brojem zabrinjavajućih trendova povezanih s autoritarizmom, prijetnjama neovisnosti pravosuđa i sužavanjem prostora za građansko djelovanje. Jerzy Pomianowski, čelnik Europske zaklade za demokraciju, upozorio je na to da bi nam se zapostavljanje demokracije nauštrb hitnijih pitanja kao što su migracije i sigurnost moglo obiti o glavu, te je pozvao na to da se 5 % razvojne pomoći dodijeli demokratskim programima.

EGSO je u raspravi istaknuo nezamjenjivu ulogu civilnog društva u obrani vladavine prava i pozvao na njegovo veće sudjelovanje u oblikovanju politika EU-a. Pokretanje platforme civilnog društva, u kombinaciji s obnovljenom predanošću temeljnim pravima, presudno je za budućnost demokracije u EU-u. (gb)

EGSO je na listopadskom plenarnom zasjedanju usvojio rezoluciju Planiranje demokratskog napretka EU-a: rezolucija za sljedeći zakonodavni mandat, koju su sastavile njegove članice Christa Schweng i Cinzia Del Rio i član Ioannis Vardakastanis.

Imajući u vidu trenutačnu višestruku krizu, EGSO traži od novog Europskog parlamenta i Komisije da iskoriste raznolikost interesa zastupljenih u EGSO-u za jačanje Europske unije.

U novom zakonodavnom mandatu treba raditi na jačanju međunarodnog položaja EU-a, rješavanju problema u institucionalnoj strukturi Unije, pružanju čvrstog uporišta za zajedničke vrijednosti Europe i usmjeravanju gospodarstva prema održivoj budućnosti koja se temelji na naprednom i uključivom socijalnom modelu, što je od presudne važnosti za napredak, jedinstvo i konkurentnost.

EGSO u svojoj rezoluciji od institucija EU-a traži da uspostave šesterostrani koncept sigurnosti utemeljen na Uniji koja:

• štiti svoje građane i građanke od vanjskih prijetnji;
• štiti svoje građane i građanke od unutarnjih rizika, prije svega onih povezanih sa zdravljem, demografskim promjenama i siromaštvom, i osigurava pristupačnu i univerzalnu socijalnu zaštitu i dobrobit diljem Europe;
• jamči konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo utemeljeno na ekosustavima koji osiguravaju produktivnost, inovativnost, kvalitetna radna mjesta i punu zaposlenost;
• stvara otporno gospodarstvo za sve;
• osigurava dijalog i sudjelovanje socijalnih partnera, organiziranog civilnog društva i javnosti kako bi se mogla nositi s izazovima i dalekosežnim promjenama današnjice i bliske budućnosti;
• štiti od postojećih i budućih prijetnji koje donose klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti.

Rezolucija je ishod prvog Tjedna civilnog društva, koji je EGSO održao u ožujku 2024. kako bi stekao uvid u stajališta Europljana i Europljanki svih dobnih skupina, kao i socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. (mp)

EGSO je u utorak, 17. rujna, bio domaćin prikazivanja filma Zakon zbornice, dobitnika  Europske filmske nagrade publike LUX.

Film njemačkog redatelja İlkera Çataka istražuje izazove s kojima se suočava jedna nastavnica, a istovremeno se bavi i širim problemima obrazovnog sustava. Nakon prikazivanja filma sudionici su sudjelovali u raspravi koju je vodio potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurențiu Plosceanu. U raspravu su se uključili Jan Wilker i Tatjana Babrauskienė, koji su se osvrnuli na teme iz filma i njihovu važnost u odnosu na aktualna socijalna pitanja.

Ovo prikazivanje filma dio je niza događanja koje EGSO organizira u suradnji s Europskom filmskom nagradom publike LUX Europskog parlamenta, u okviru kojega se ističu angažman i uloga EGSO-a u promicanju i poticanju dijaloga o gorućim društvenim temama. 

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (ECOSOCC) predstavili su 20. rujna na UN-ovom sastanku na vrhu o budućnosti u New Yorku zajedničku deklaraciju u kojoj se naglašava ključna uloga civilnog društva u suočavanju s globalnim izazovima i promicanju održivog razvoja.

U ovoj se deklaraciji, u okviru Memoranduma o razumijevanju između EGSO-a i ECOSOCC-a, iznosi zajednička vizija pravednijeg, uključivijeg i ravnopravnijeg svijeta. Partnerstvom između EGSO-a i ECOSOCC-a nastoji se potaknuti nove saveze i inicijative.

Predsjednik Röpke tom je prilikom izjavio: „Ova deklaracija mnogo je više od pukih riječi; ona predstavlja snažnu predanost našim zajedničkim vrijednostima demokracije, uključivosti i održivosti. S obzirom na goruće globalne izazove, potreban nam je snažniji multilateralizam koji istinski i suštinski uključuje civilno društvo.”

U Zajedničkoj deklaraciji ističe se sljedeće:

• ubrzavanje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja uz poziv na donošenje sveobuhvatne strategije za njihovo unapređenje;
• pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti uz naglasak na važnosti osiguravanja dostojanstvenog rada i iskorjenjivanja siromaštva prilikom prelaska na klimatski neutralna gospodarstva;
• globalna financijska reforma globalnog financijskog sustava radi veće potpore održivom razvoju, posebice u ugroženim zemljama;
• rodno osjetljive politike kojima se poziva na donošenje rodno uključivih politika u okviru razvojnih programa i programa djelovanja u području klime;
• civilno društvo mora imati središnju ulogu u reformi globalnog upravljanja, uključujući i reformu tijela Ujedinjenih naroda nadležnih za donošenje odluka.
• uključivanje mladih i jačanje digitalnih inovacija kao ključni pokretači budućeg globalnog upravljanja.

Partnerstvo EGSO-a i ECOSOCC-a sklopljeno je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju 17. srpnja 2024. u Accri u Gani. Tim Memorandumom o razumijevanju jača se suradnja u ključnim područjima kao što su održivi razvoj, klimatska politika i angažman civilnog društva i utvrđuju mjere koje uključuju redovite sastanke, zajedničke doprinose sastancima na vrhu EU-a i AU-a i uspostavu trajnog mehanizma za uključivanje civilnog društva.

Ovom se suradnjom odražava predanost obiju institucija unaprjeđenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i promicanju uključivog upravljanja. Memorandumom o razumijevanju naglašava se potreba za zajedničkim rješenjima za globalne izazove, uključujući klimatske promjene i demokratsku otpornost, s naglaskom na jačanju uloge civilnog društva u partnerstvu EU-a i Afrike.

EGSO i ECOSOCC nastoje osnažiti civilno društvo na području cijele Afrike. (at)