Započnimo jednom provokativnom izjavom: novinarstvo i generativna umjetna inteligencija međusobno su kontradiktorne jer se novinarstvo temelji na činjenicama, dok se generativnom umjetnom inteligencijom izračunavaju vjerojatnosti. Ili možda želite da novinari popune praznine priče bilo čime što samo zvuči vjerojatno? Jer generativna umjetna inteligencija upravo tako funkcionira.
Započnimo jednom provokativnom izjavom: novinarstvo i generativna umjetna inteligencija međusobno su kontradiktorne jer se novinarstvo temelji na činjenicama, dok se generativnom umjetnom inteligencijom izračunavaju vjerojatnosti. Ili možda želite da novinari popune praznine priče bilo čime što samo zvuči vjerojatno? Jer upravo tako funkcionira generativna umjetna inteligencija. Unatoč tome, generativna umjetna inteligencija otvara goleme mogućnosti za jačanje novinarstva, od njezine upotrebe u razmjenama ideja, pitanjima za intervjue i naslovima, do uloge u podatkovnom novinarstvu i brzoj analizi dokumenata. Može pomoći i u nadilaženju formata i jezika, a tekstove može pretvoriti u videozapise, podcaste i vizualne materijale, kao i transkribirati, prevesti, ilustrirati i učiniti sadržaj dostupnim u chat formatima. Ti bi aspekti mogli pomoći u dopiranju do ljudi koji su prethodno bili zapostavljeni: izrazito lokalne publike, onih koji nedovoljno vladaju vještinom čitanja ili razumijevanja ili imaju neke druge poteškoće, kao i onih koji jednostavno nisu zainteresirani za konzumiranje novinarstva na tradicionalan način. Kao što je izjavio Ezra Eeman, direktor za strategije i inovacije u NPO-u, nizozemskoj javnoj radioteleviziji: „Generativnom umjetnom inteligencijom možemo bolje ispuniti svoju zadaću pružanja javnih usluga; njome se povećava interaktivnost, pristupačnost i kreativnost. Umjetna inteligencija nam pomaže da svojoj publici pružimo više sadržaja.”
Iako je jasno da su neki u tom sektoru već opijeni obećanjima generativne umjetne inteligencije, ta tehnologija predstavlja znatan rizik za novinarstvo. Dva su najvažnija rizika opći gubitak povjerenja u informacije i daljnje propadanje ili čak nestanak njegovih poslovnih modela. Kao što je već navedeno, pojam „halucinacije” koji se koristi za tendenciju generativne umjetne inteligencije da daje odgovore izmišljajući činjenice i izvore, zapravo je značajka te tehnologije, a ne greška. Međutim, izazov je još veći. Budući da generativna umjetna inteligencija u roku od nekoliko minuta svakome omogućuje stvaranje bilo kakvog sadržaja, uključujući uvjerljive lažne sadržaje, postoji opasnost da bi javnost mogla izgubiti povjerenje u takav sadržaj. Na tečajevima medijske pismenosti već se savjetuje svima da budu skeptični prema sadržaju pronađenom na internetu, a taj bi se zdravi skepticizam mogao pretvoriti u potpuno nepovjerenje kada se izrada sadržaja poveća. Još nije poznato hoće li tradicionalni mediji imati koristi od toga i postati predvodnici u informacijskom svijetu ili će se u tom kontekstu svi mediji smatrati nepouzdanima.
Navala generativnih pretraživanja pridonosi toj nepovoljnoj situaciji jer predstavlja prijetnju da će novinarstvo postati sve nevidljivije. Dok je u prošlosti Google pretraživanje pružalo skup poveznica, od kojih su mnoge upućivale na pouzdane medije, rezultate pretraživanja sada sve više oblikuje generativna umjetna inteligjencija. Ljudi mogu vidjeti prve odgovore u tekstualnom obliku; čak i ne moraju dublje kopati. Nije ni čudo da su čelnici medijskih kuća prestravljeni. Mnogi od njih žure s uvođenjem umjetne inteligencije radi povećanja učinkovitosti, što očito neće biti od koristi jer će trebati čak više uložiti u kvalitetno novinarstvo kako bi se publici pokazala razlika između običnog „sadržaja” s jedne strane i dobro istraženog, točnog i pouzdanog novinarstva s druge strane.
Potreban je etički pristup upotrebi umjetne inteligencije u medijima. Najprije, medijskim organizacijama potrebna je strategija umjetne inteligencije i moraju se usredotočiti na način na koji ta tehnologija može doprinijeti ostvarivanju vrijednosti javne usluge. Resurse je potrebno usmjeriti na ono što je poželjno i iskorištavati u skladu s time, uvijek imajući na umu da umjetna inteligencija ima značajnu ekološku i društvenu cijenu. Reći ne uvijek bi trebala biti jedna od opcija. Organizacije bi također trebale iskoristiti svoju moć i utjecaj pri kupnji proizvoda, lobiranju za donošenje propisa i uključivanju u rasprave o autorskim pravima i zaštiti podataka. Puno je toga na kocki. Od ključne je važnosti da svaka tvrtka redovito pregledava proizvode kojima se koristi radi utvrđivanja pristranosti i stereotipa kako bi se izbjegla veća šteta. Naposljetku, u okruženju koje se brzo mijenja i svakodnevno izbacuje nove proizvode, opasno je djelovati sam. Uključivanje i poticanje suradnje unutar medijskog sektora te između tog sektora i tehnoloških tvrtki nužno je za utiranje odgovornih putova naprijed.
No nema sumnje da će generativna umjetna inteligencija znatno povećati ovisnost medija o velikim tehnološkim poduzećima. Što više tehnološke tvrtke integriraju alate umjetne inteligencije u aplikacije kojima se ljudi koriste u svakodnevnom životu, to će medijske organizacije imati manju kontrolu nad praksama, procesima i proizvodima. Njihove etičke smjernice tada bi mogle postati tek dodatak nečemu o čemu se već dugo odlučuje negdje drugdje.
S obzirom na sve navedeno, sljedeća bi hipoteza mogla donekle iznenaditi: novinarstvo sutrašnjice moglo bi izgledati uvelike poput dosadašnjeg, a nadajmo se da će biti i bolje. Dio današnjeg novinarstva ipak će nestati. Kao i uvijek, novinarstvo će se baviti činjenicama, iznenađenjima, pripovijedanjem priča i pozivanjem moćnika na odgovornost. Temeljit će se na izgradnji stabilnih, lojalnih i pouzdanih odnosa s publikom pružanjem smjernica, vođenjem razgovora i pružanjem podrške zajednicama. U svijetu umjetnog sadržaja, ono što stvarni ljudi kažu, misle i osjećaju bit će na cijeni. Novinari su posebno osposobljeni da to otkriju. Ipak, umjetna inteligencija može pomoći novinarstvu da bude bolje: da služi pojedincima i skupinama u skladu s njihovim potrebama i životnim situacijama i da postane uključivije, lokalnije i obogaćeno podacima na načine koji prije nisu bili dostupni. Anne Lagercrantz, zamjenica glavnog direktora švedske televizije, ovako je komentirala umjetnu inteligenciju: „Generativna umjetna inteligencija će iz temelja promijeniti novinarstvo, ali nadajmo se da neće i našu ulogu u društvu. Moramo raditi na vjerodostojnosti medijske industrije. Moramo stvoriti sigurna mjesta za informacije.” Sa sigurnošću možemo zaključiti da doba umjetne inteligencije ne predstavlja najveće rizike za samo novinarstvo, već za njegove poslovne modele.
Ovaj se tekst temelji na izvješću dostupnom za preuzimanje pod naslovom Pouzdano novinarstvo u doba generativne umjetne inteligencije, koje je 2024. objavila Europska unija za radiodifuziju, a koje su istražili i napisali Alexandra Borchardt, Kati Bremme, Felix Simon i Olle Zachrison.
Zalaganje za proširenje: angažman za budućnost Europe
Proširenje i uključivanje zemalja kandidatkinja u Europsku uniju nije puka ekspanzija nego geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i društveno-gospodarski razvoj, čime se jača demokratska struktura našeg kontinenta. Proširenje EU-a stoga je moćan alat za širenje i očuvanje temeljnih europskih vrijednosti.
Zalaganje za proširenje: angažman za budućnost Europe
Proširenje i uključivanje zemalja kandidatkinja u Europsku uniju nije puka ekspanzija nego geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i društveno-gospodarski razvoj, čime se jača demokratska struktura našeg kontinenta. Proširenje EU-a stoga je moćan alat za širenje i očuvanje temeljnih europskih vrijednosti. Bilateralna tijela koja smo osnovali s civilnim društvom iz zemalja kandidatkinja (zajednički savjetodavni odbori i platforme civilnog društva), inicijativa za članove i članice iz zemalja kandidatkinja, kao i proširenje posjetâ Skupine za temeljna prava i vladavinu prava zemljama kandidatkinjama primjeri su predanosti EGSO-a produbljivanju i proširenju Unije. Naš rad pokazuje da se napredak u području nužnih unutarnjih reformi može i treba odvijati usporedno s integracijom zemalja kandidatkinja. Unatoč stalnim izazovima u nekoliko zemalja kandidatkinja te bi nas prepreke trebale poticati na intenzivniju suradnju s našim partnerima iz tih zemalja, a ne odvraćati nas od napretka.
EGSO je imao vrlo važnu ulogu u proširenju EU-a time što je sudjelovao na sastanku ministara zapadnog Balkana u Skopju i blisko surađivao s čelnicima i čelnicama nekoliko zemalja kandidatkinja. Cilj je naših aktivnosti procijeniti spremnost zemalja kandidatkinja da ispune kriterije iz Kopenhagena i ponovno naglasiti naše zalaganje za uključiv i pravedan dijalog sa svim članovima i članicama EGSO-a, u koji će svakako biti uključeni i članovi i članice iz zemalja kandidatkinja. Zato sam ponosan što mogu reći da je inicijativa za članove i članice iz zemalja kandidatkinja, pokrenuta u veljači u prisutnosti albanskog premijera Edija Rame i crnogorskog premijera Milojka Spajića, jedan od temelja manifesta predsjedništva u kojem sudjelujem.
Aktivnim uključivanjem članova i članica iz zemalja kandidatkinja Odbor zauzima mjesto predvodnika među institucijama EU-a u postupnoj integraciji zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u. Učinak te inicijative opipljiv je i u sve većoj mjeri prepoznat u zemljama kandidatkinjama i EU-u, a projekt snažno podupiru i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i povjerenik za proširenje Oliver Várhelyi. Cilj je te inicijative ne samo donijeti neposredne koristi već i izgraditi čvrste temelje za dugoročne težnje zemalja kandidatkinja, njihovih građana i njihovih dinamičnih civilnih društava. Njome se civilnom društvu tih zemalja omogućuje da se izravno uključi u postupak donošenja odluka u EU-u, čime se zadržava zamah za potrebne reforme. Ukupno 146 članova i članica iz zemalja kandidatkinja aktivno je sudjelovalo u sastavljanju mišljenja o temama povezanima s proširenjem, kao što su kohezijska politika EU-a, jedinstveno tržište, održivost poljoprivredno-prehrambenog sektora i manjak vještina.
Zajednički savjetodavni odbori i platforme civilnog društva ključni su za uspostavu dijaloga među raznim dionicima, čime se osigurava da se tijekom postupka donošenja odluka čuje glas sviju. Trenutačno su aktivni zajednički savjetodavni odbori za Crnu Goru, Srbiju i Tursku, a platforme civilnog društva djeluju prije svega u Ukrajini i Moldaviji. Očekuje se da će zajednički savjetodavni odbor za Sjevernu Makedoniju ponovno započeti s radom čim se otvori prva skupina pregovaračkih poglavlja, dok je osnivanje novog odbora za Albaniju već u tijeku. Taj će angažman dodatno dobiti na snazi na predstojećem forumu civilnog društva na visokoj razini posvećenom proširenju, koji će se održati 24. listopada, u sklopu plenarnog zasjedanja EGSO-a. Na tom će se forumu, koji je organiziran u suradnji s Komisijom, okupiti članovi i članice EGSO-a, oko stotinu predstavnika i predstavnica zemalja kandidatkinja i vodeći političari i političarke iz država članica i zemalja kandidatkinja kako bi raspravljali o vrijednosti civilnog i socijalnog dijaloga za uspješno proširenje EU-a. Na njemu će se istaknuti uloga socijalnog dijaloga u unapređenju rada na pristupanju EU-u, optimizaciji zelene i digitalne tranzicije te osiguranju poštovanja temeljnih vrijednosti EU-a.
EGSO je kao platforma civilnog društva posvećen osnaživanju i prihvaćanju glasa onih koji teže slobodi, demokraciji i socioekonomskom blagostanju, čime se u konačnici potiče jača integracija u zemljama kandidatkinjama i EU-u. Zajedno gradimo svjetliju budućnost za uključivu, prosperitetnu i ujedinjenu Europu. Odbor se nepokolebljivo zalaže za proširenje i naše je djelovanje dokaz našeg vjerovanja u integriraniju i otporniju Europu u cjelini.
Naša je gošća iznenađenja Alexandra Borchardt, glavna govornica na ovogodišnjem izdanju EGSO-ova seminara „Povezivanje EU-a”. Glavna autoricaIzvješća Europske unije za radiodifuziju za 2024. o učincima umjetne inteligencije na novinarstvo analizira izglede za odgovorno novinarstvo uslijed brzog rasta generativne umjetne inteligencije. Iako neki u medijskoj industriji slijepo vjeruju obećanjima umjetne inteligencije, rizici koje donosi generativna umjetna inteligencija znatni su, kao i mogućnosti.
Naša je gošća iznenađenja Alexandra Borchardt, glavna govornica na ovogodišnjem izdanju EGSO-ova seminara „Povezivanje EU-a”. Glavna autorica Izvješća Europske unije za radiodifuziju za 2024. o učincima umjetne inteligencije na novinarstvo analizira izglede za odgovorno novinarstvo uslijed brzog rasta generativne umjetne inteligencije. Iako neki u medijskoj industriji slijepo vjeruju obećanjima umjetne inteligencije, rizici koje donosi generativna umjetna inteligencija znatni su, kao i mogućnosti.
Alexandra Borchardt novinarka je s dugogodišnjim iskustvom, neovisna savjetnica, sveučilišna profesorica i medijska istraživačica s više od 25 godina iskustva u prenošenju vijesti, od kojih je 15 provela na vodećim položajima. U posljednjih pet godina podržala je 26 europskih izdavača u digitalnoj transformaciji kao mentorica u okviru programa Svjetskog udruženja izdavača novina (World Association of News Publishers) pod nazivom „Table Stakes Europe”. Više o njezinom radu možete saznati ovdje.
U našoj rubrici „U žiži” izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Oblikovanje vodeće europske inicijative za promicanje zdravlja” Alain Coheur preporučuje da pitanja povezana sa zdravljem postanu prioritetna tema predstojeće Europske komisije. Naglašava da bi vodeća europska inicijativa za promicanje zdravlja trebala biti faktor ujedinjenja i odražavati europsku solidarnost jačanjem zdravstvenih sustava i zaštitom EU-a od budućih kriza.
U našoj rubrici „U žiži” izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Oblikovanje vodeće europske inicijative za promicanje zdravlja” Alain Coheur preporučuje da pitanja povezana sa zdravljem postanu prioritetna tema predstojeće Europske komisije. Naglašava da bi vodeća europska inicijativa za promicanje zdravlja trebala biti faktor ujedinjenja i odražavati europsku solidarnost jačanjem zdravstvenih sustava i zaštitom EU-a od budućih kriza.
EGSO-ova Ad hoc skupina za europsku građansku inicijativu održala je 4. listopada u Zagrebu raspravu o temi „Europska građanska inicijativa – trenutno stanje u Hrvatskoj”. Cilj je bio dijalog članova i članica Ad hoc skupine s lokalnim dionicima kako bi raspravljali o svojim iskustvima, stajalištima i idejama. Posebno su se usredotočili na vidljivost europske građanske inicijative u Hrvatskoj i svijest o njezinu postojanju, kao i na dosad stečena iskustva i najbolje prakse u tom području. Europska građanska inicijativa instrument je koji građanima Europske unije omogućuje da predlaganjem novog zakonodavstva izravno utječu na politiku EU-a.
EGSO-ova Ad hoc skupina za europsku građansku inicijativu održala je 4. listopada u Zagrebu raspravu o temi „Europska građanska inicijativa – trenutno stanje u Hrvatskoj”. Cilj je bio dijalog članova i članica Ad hoc skupine s lokalnim dionicima kako bi raspravljali o svojim iskustvima, stajalištima i idejama. Posebno su se usredotočili na vidljivost europske građanske inicijative u Hrvatskoj i svijest o njezinu postojanju, kao i na dosad stečena iskustva i najbolje prakse u tom području. Europska građanska inicijativa instrument je koji građanima Europske unije omogućuje da predlaganjem novog zakonodavstva izravno utječu na politiku EU-a.
Rasprava u Zagrebu „Europska građanska inicijativa – trenutno stanje u Hrvatskoj” bila je prvo takvo događanje koje je Ad hoc skupina organizirala izvan Bruxellesa, a domaćin je bila Hrvatska obrtnička komora. Osim članova i članica EGSO-ove Ad hoc skupine na tom su događanju sudjelovali Margareta Mađerić, državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu rada, Dino Zorić iz Ministarstva pravosuđa, predstavnici Europske komisije i Foruma europske građanske inicijative te mnogi predstavnici centaraEurope Direct, sveučilišta, lokalnih vlasti i nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća, kao i hrvatski ambasadori europske građanske inicijative,organizatori tih inicijativa, studenti i drugi dionici europske građanske inicijative.
Nakon rasprave, u poslijepodnevnim su satima uslijedili redoviti sastanak Ad hoc skupine za europsku građansku inicijativu i šetnja središtem Zagreba tijekom koje su se članovi i članice Ad hoc skupine izravno susreli s hrvatskim građanima i dijelili EGSO-ovu popularnu publikaciju Putovnica za europsku demokraciju.
Ad hoc skupina svojim programom rada za razdoblje 2023. – 2025. nastoji dodatno intenzivirati aktivno sudjelovanje EGSO-a u procesu europske građanske inicijative. Planira organizirati dodatne sastanke izvan Bruxellesa jer su oni dobra prilika za raspravu s lokalnim dionicima europske građanske inicijative i senzibilizaciju javnosti o tom instrumentu na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Ta skupina, kojom trenutačno predsjeda članica EGSO-a Violeta Jelić, osnovana je 2013. kako bi pružala političke smjernice o europskoj građanskoj inicijativi i pratila razvoj događaja u tom području.
Europska građanska inicijativa uvedena je 2012. Ugovorom iz Lisabona kao prvi instrument participativne demokracije na transnacionalnoj razini. Njome se omogućuje da najmanje milijun građana EU-a iz najmanje sedam država članica zatraže od Europske komisije da predloži određeno zakonodavstvo i time je najbliži ekvivalent zakonodavnoj inicijativi građana.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) od samog početka ima vrlo aktivnu ulogu u razvoju i promicanju europske građanske inicijative. (ep)
Od 2. do 4. listopada Europski ekonomski i socijalni odbor (EGSO) i Odbor regija (OR) bili su domaćini Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti u Bruxellesu. Događanje je okupilo glavne govornike iz institucija EU-a, regionalnih vlada i civilnog društva koji su raspravljali o izazovima s kojima se suočava današnji kibernetički prostor koji se brzo mijenja.
Od 2. do 4. listopada Europski ekonomski i socijalni odbor (EGSO) i Odbor regija (OR) bili su domaćini Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti u Bruxellesu. Događanje je okupilo glavne govornike iz institucija EU-a, regionalnih vlada i civilnog društva koji su raspravljali o izazovima s kojima se suočava današnji kibernetički prostor koji se brzo mijenja.
Glavna tema dvanaestog izdanja Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti bio je socijalni inženjering, koji predstavlja sve veću prijetnju jer mu je cilj utjecanjem na ljudsko ponašanje neovlašteno pristupiti informacijama i uslugama i tako narušiti sigurnost.
Glavni zaključci ovogodišnjeg događanja:
Novom uredbom o kibernetičkoj sigurnosti uspostavljaju se referentne vrijednosti za institucije EU-a i države članice.
Redovite procjene rizika ključne su za utvrđivanje ranjivosti i davanje prednosti strategijama ublažavanja.
Nove prijetnje, primjerice napadi koji se izvršavaju pomoću umjetne inteligencije i kvantnog računalstva, zahtijevaju inovativne protumjere.
Regionalne vlasti imaju ključnu ulogu jer razmjenom znanja, tehničkom pomoći i prilagođenim programima osposobljavanja pružaju ključnu potporu lokalnim subjektima.
Napadi koji se izvršavaju upotrebom socijalnog inženjeringa temeljenog na umjetnoj inteligenciji sve su češći, a za njihovo suzbijanje potreban je višedimenzionalan i suradnički pristup.
Više informacija o događanju možete pronaći ovdje. (lp)
Jedan od programa predstavljenih na EGSO-ovu seminaru „Povezivanje EU-a” 2024. posvećenom novinarstvu bila je Inicijativa Hannah Arendt. Riječ je o mreži organizacija civilnog društva koje podupiru i štite novinare koji rade pod ekstremnim pritiskom i izloženi su cenzuri, uznemiravanju i progonu. Inicijativa je program zaštite koji financira njemačka savezna vlada i koji pruža razne vrste dragocjene pomoći novinarima diljem svijeta, od Afganistana i Sudana do Rusije i Ukrajine, i u njihovim matičnim zemljama i u egzilu.
Jedan od programa predstavljenih na EGSO-ovu seminaru „Povezivanje EU-a” 2024. posvećenom novinarstvu bila je Inicijativa Hannah Arendt. Riječ je o mreži organizacija civilnog društva koje podupiru i štite novinare koji rade pod ekstremnim pritiskom i izloženi su cenzuri, uznemiravanju i progonu. Inicijativa je program zaštite koji financira njemačka savezna vlada i koji pruža razne vrste dragocjene pomoći novinarima diljem svijeta, od Afganistana i Sudana do Rusije i Ukrajine, i u njihovim matičnim zemljama i u egzilu.
Nakon što se kritičari ušutkaju, a novinari i cijele medijske kuće zatvore, javnost više nema pristupa neovisnim informacijama, no te su informacije od presudne važnosti da se ljudima omogući pravo na slobodno mišljenje i da demokracija može funkcionirati.
Dvije godine nakon što je njemačka savezna vlada pokrenula Inicijativu Hannah Arendt, razloga za zabrinutost nema ništa manje. Upravo suprotno, zapravo ih je još više. Najnoviji indeks slobode medija u svijetu koji su sastavili Reporteri bez granica pokazuje da su se uvjeti za medijske djelatnike diljem svijeta pogoršali. Trenutačno se u donjoj kategoriji indeksa (u kojoj se stanje kategorizira kao „vrlo ozbiljno”) nalazi velik broj zemalja, njih 36, koliko ih nije bilo u razdoblju duljem od jednog desetljeća. Novinare iz niza zemalja u toj kategoriji, uključujući Rusiju, Afganistan i Sudan, podupire u okviru nekoliko projekata koje vode partnerske organizacije Inicijative Hannah Arendt.
Zahvaljujući Inicijativi Hannah Arendt, programu zaštite koji financiraju njemačko Savezno ministarstvo vanjskih poslova i povjerenik savezne vlade za kulturu i medije, medijski djelatnici mogu dobiti razne vrste pomoći u svojoj matičnoj zemlji ili u egzilu. Ponekad je pomoć moguća čak i ako se na prvi pogled čini nemogućom Na primjer, jednim projektom u okviru inicijative podupiru se novinarke u Afganistanu, u sklopu kojega se osposobljavaju u području sigurnosti, a dobivaju i stipendije i mentorstvo na materinjem jeziku. Otkad su talibani 2021. preuzeli vlast, izuzetno velik broj žena u medijima izgubio je posao, što znači da sada na radiju i televiziji gotovo uopće nema žena. Od tada je došlo do naglog smanjenja cijelog medijskog sektora.
Ruski i sudanski novinari mogu iskoristiti Inicijativu Hannah Arendt i u susjednim zemljama. Uspostavljeni su posebni centri koji služe kao kontaktne točke za medijske djelatnike u egzilu, kojima upravljaju ili ih podupiru partneri inicijative. Medijski centri za egzil i Casa para el Periodismo Libre (kuća za slobodno novinarstvo) u Srednjoj Americi također su sigurni prostori koji nude psihološke i pravne savjete. Centri su isto tako mjesta na kojima se pruža daljnje osposobljavanje i početna su točka za umrežavanje medijskih djelatnika koji su u svojim matičnim zemljama izloženi progonu iz raznih razloga.
Ponovna izgradnja održivih uredničkih struktura u egzilu još je jedan pristup koji se primjenjuje u okviru Inicijative Hannah Arendt. Cilj je osigurati da ljudi u totalitarnim matičnim zemljama novinara i dalje primaju neovisne informacije.
Afganistan, Rusija i Sudan nisu jedine zemlje čiji novinari primaju potporu. Inicijativa se u biti primjenjuje u cijelom svijetu i omogućuje fleksibilan odgovor na pogoršanje sigurnosnih situacija. Trenutačno se potpora uglavnom pruža medijskim djelatnicima iz Bjelorusije, Srednje Amerike, Mjanmara, Sjeverne Afrike i Ukrajine. U tom je pogledu Ukrajina poseban slučaj jer je cilj projekta zajamčiti kontinuirano izvještavanje u ratu koji je u tijeku. Za to je potrebna materijalna i tehnička pomoć, kao i posebno osposobljavanje i osiguranje za operacije na prvoj liniji.
Sljedeće četiri organizacije civilnog društva partneri su Inicijative Hannah Arendt: DW Akademie, Europski fond za novinarstvo u egzilu (JX-Fund), Mediji u suradnji i tranziciji (MiCT) i Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF). Program iziskuje neovisnost od državne kontrole i neutralnost države. Financiranje se dodjeljuje isključivo na temelju nepristranih kriterija, a dodjeljuju ga neovisni žiriji koji nisu pod utjecajem države.
Inicijativa Hannah Arendt mreža je za zaštitu novinara i medija diljem svijeta. Osnovana je 2022. na inicijativu njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova i povjerenika savezne vlade za kulturu i medije te uz njihovo financiranje.
Europska komisija 23. rujna 2024. objavila je dobitnike treće nagrade EU-a za ekološku proizvodnju. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) odabrao je i nagradio pobjednike u tri ključne kategorije: najbolje ekološko malo ili srednje poduzeće (MSP), najbolja prodavaonica ekološke hrane i najbolji ekološki restoran.
Europska komisija 23. rujna 2024. objavila je dobitnike treće nagrade EU-a za ekološku proizvodnju. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) odabrao je i nagradio pobjednike u tri ključne kategorije: najbolje ekološko malo ili srednje poduzeće (MSP), najbolja prodavaonica ekološke hrane i najbolji ekološki restoran.
Pobjednici su:
najbolji ekološki MSP: Gino Girolomoni Cooperativa Agricola (Italija), poduzeće koje u regiji Marche proizvodi ekološku tjesteninu koristeći obnovljive izvore energije i tako podupire više od 300 lokalnih poljoprivrednika;
najbolja prodavaonica ekološke hrane:SAiFRESC (Španjolska), inicijativa predvođena poljoprivrednicima u čijem se okviru proizvodi 70 vrsta ekološkog voća i povrća na 30 hektara ekološkog poljoprivrednog zemljišta, promiče kružno gospodarstvo i nudi edukativne radionice;
najbolji ekološki restoran / pružatelj prehrambenih usluga:Kalf & Hansen (Švedska), lanac restorana specijaliziran za 100% ekološku, sezonsku nordijsku kuhinju, poznat po održivim namirnicama i jakim vezama s lokalnim proizvođačima.
Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT), pohvalio je pobjednike i napomenuo da se nagradama odaje priznanje inovacijama i izvrsnosti u ekološkom sektoru EU-a. Naglasio je da je povećanje dostupnosti i pristupačnosti ekoloških proizvoda ključno za rast tog sektora i ostvarenje cilja EU-a da do 2030. 25 % poljoprivrednog zemljišta bude namijenjeno ekološkoj poljoprivredi. „Ipak, rješavanje socijalnih problema poljoprivrednim politikama pogrešan je pristup. Socijalne politike moraju osnažiti europske građane kako bi si mogli priuštiti ekološke proizvode”, dodao je.
Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju dio su Dana ekološke proizvodnje u EU-u, šire inicijative pokrenute 2021. radi isticanja prednosti ekološke poljoprivrede. Ekološka poljoprivreda, uz potporu zajedničke poljoprivredne politike EU-a, znatno je porasla – s 5,9 % poljoprivrednog zemljišta EU-a 2012. na 10,5 % 2022., a maloprodaja je 2022. dosegnula 45 milijardi EUR. Unatoč gospodarskim izazovima EU ostaje drugo najveće tržište ekoloških proizvoda na svijetu, nakon SAD-a. (ks)
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a
Izvješće Marija Draghija ponovno je usmjerilo pozornost na činjenicu da se hitno moramo suočiti s europskim gospodarskim izazovima. Izvješća Enrica Lette i Marija Draghija glasno su oglasila zvona za uzbunu: Europa se nalazi na prekretnici i ne smijemo stajati prekriženih ruku.
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a
Objava izvješća Marija Draghija ponovno je usmjerila pozornost činjenicu da se hitno moramo suočiti s europskim gospodarskim izazovima. Izvješća Enrica Lette i Marija Draghija glasno su oglasila zvona za uzbunu: Europa se nalazi na prekretnici i ne smijemo stajati prekriženih ruku.
Ulog je veći nego ikad: tijekom posljednja dva desetljeća gospodarski rast EU-a sustavno je sporiji od onog u Sjedinjenim Državama, a i Kina nam se brzo približava. U razdoblju od 2002. do 2023. razlika u BDP-u između EU-a i SAD-a (po cijenama iz 2015.) povećala se s nešto više od 15 % na zabrinjavajućih 30 %. Usporedba je još očitija kad je riječ o paritetu kupovne moći: razlika se povećala s 12 % na značajnih 34 %.
Regulatorno okruženje u Europi jedan je od najvećih izazova. Brojke su zapanjujuće: u razdoblju od 2019. do 2024. EU je donio približno 13 000 zakonodavnih akata, u usporedbi s oko 3 500 u SAD-u.
To regulatorno opterećenje dovelo je do znatnih troškova usklađivanja za poduzeća i preusmjeravanja resursa s inovacija i poboljšanja rezultata. Osim toga, dovelo je i do zabrinjavajućeg trenda preseljenja poduzeća izvan EU-a. Između 2008. i 2021. Europu je napustilo 30 % europskih „jednoroga”.
Kao što je naglasio Mario Draghi, ulaganja sama po sebi neće potaknuti napredak Europe. Do značajnog napretka trebalo bi doći putem reformi. Moramo se usredotočiti na dovršenje jedinstvenog tržišta, uklanjanje prepreka i davanje prednosti usklađenom pristupu smanjenju opterećenja i pojednostavnjenju propisa. To su ključni koraci koji se mogu poduzeti odmah i bez velikih političkih borbi, a koji bi donijeli konkretne koristi poduzećima, posebno MSP-ovima kao okosnici naših gospodarstava.
Osim toga, ne možemo zanemariti međusobnu povezanost naših sektora i gospodarstava. Poboljšanja u jednom području mogu dovesti do pozitivnih lančanih učinaka u drugim područjima. Primjerice, integracijom umjetne inteligencije i tehnologija temeljenih na podacima može se poduprijeti pametnije upravljanje energijom u svim industrijama, čime bi se znatno smanjili troškovi i emisije, od napredne proizvodnje do precizne poljoprivrede. Moramo težiti takvoj sinergiji.
Put prema naprijed je jasan. Europa ima kapacitet, talente i inovacijski potencijal za ponovno stjecanje konkurentske prednosti, ali za to će biti potrebna snažna politička volja, suradnja i usmjerenost na dugoročne strateške ciljeve. Sada je na nama – institucijama EU-a i državama članicama – da te prilike pretvorimo u djela koja donose stvarne promjene.
