Dobro došli u Slovačku! Dobro došli u zemlju europskih rekorda.
Ne, ne govorim o iznimnom broju dvoraca, ekskluzivnih toplica ili krasnih planina. Mislim na slovačke političke rekorde. Tu smo, nažalost, na dnu ljestvice.
Slovaci su na izborima za Europski parlament prvi put glasali 2004. godine. Odonda je u mojoj zemlji izlaznost birača uvijek najmanja. Uvijek.
Dobro došli u Slovačku! Dobro došli u zemlju europskih rekorda.
Ne, ne govorim o iznimnom broju dvoraca, ekskluzivnih toplica ili krasnih planina. Mislim na slovačke političke rekorde. Tu smo, nažalost, na dnu ljestvice.
Slovaci su na izborima za Europski parlament prvi put glasali 2004. godine. Odonda je u mojoj zemlji izlaznost birača uvijek najmanja. Uvijek.
Godine 2014. izašlo ih je samo 13,05 %. Tada sam bio toliko uvjeren da će odaziv birača biti manji od 15 % da sam zamalo uzeo bankovni kredit i formirao stranku. Čak i sada, gledajući unatrag, mislim da sam imao šanse postati zastupnik u Europskom parlamentu.
No, šalu na stranu. Kako Slovaci danas doživljavaju Europsku uniju? Kao kasicu prasicu iz koje uzimaju novac? To sigurno, no problem je u tome što Slovačka čak nije ni u stanju učinkovito koristiti sredstva EU-a. I tu smo među najgorima.
Kod nas je raširena priča da Bruxelles sve diktira. To sigurno možete čuti i drugdje, ali slovački političari u tome su majstori. Ako se dogodi nešto dobro, zasluga je njihova. Ako se dogodi nešto loše, kriv je Bruxelles. Vrlo mali broj političara uspijeva odoliti takvom diskursu.
Možemo reći da problem leži i u medijima. koji teme povezane s EU-om često pokrivaju krajnje površno. Novinari izbjegavaju pisati o pitanjima koja se tiču EU-a jer tvrde da je to dosadno, a kada o tome pišu, prvenstveno se usredotočuju na problematična pitanja, bila ona stvarna ili izmišljena.
Želio bih reći i nekoliko riječi o poslovnom sektoru. Poduzetnici u javnosti rijetko govore o prednostima koje donosi EU. I oni se radije žale na naredbe i propise iz Bruxellesa.
Zbog svega toga Slovaci su, sudeći po anketama, sve veći euroskeptici. Dodamo li tome brojne dezinformacije, uključujući one iz Rusije, koje vladajući političari vole koristiti u vlastite svrhe, dobivamo eksplozivni koktel nezainteresiranosti i ljutnje.
Ne, Slovaxit još nije na dnevnom redu, ali kad Slovačka s vremenom prestane biti neto primatelj, ta bi tema mogla postati aktualnija.
Želimo li izbjeći taj mračni scenarij, politički čelnici i čelnice u Slovačkoj morat će konačno prigrliti EU kao prostor ključan za funkcioniranje zemlje i ponašati se u skladu s time. No, nažalost, već je sada jasno da bi znatan dio sadašnjih slovačkih političkih predstavnika pod svaku cijenu želio zaštititi svoje interese, čak i pod cijenu zapodijevanja svađe s EU-om.
To znači da svi birači i biračice kojima je stalo do EU-a moraju s rodbinom, prijateljima, pa čak i strancima, razgovarati o njegovoj važnosti. Možda tražim previše i nije jasno kamo će nas to odvesti, ali svaka druga opcija je gora.
Prošle je godine konkurentnost napredovala na ljestvici EU-ovih prioriteta u području europske politike i nitko ne može zanemariti njezinu važnost za budućnost EU-a.
Prošle je godine konkurentnost napredovala na ljestvici EU-ovih prioriteta u području europske politike i nitko ne može zanemariti njezinu važnost za budućnost EU-a.
Konkurentnost je bila ključna tema godišnjeg govora o stanju Unije, koji je predsjednica Komisije Ursule von der Leyen u rujnu prošle godine održala u Europskom parlamentu i u kojem se obvezala da će učiniti sve što je potrebno da bi obranila konkurentsku prednost Europe.
Europska poduzeća imaju poteškoća sa zapošljavanjem kvalificirane radne snage, regulacija ključnih sektora stroža je nego u drugim konkurentnim zemljama (Sjedinjenim Američkim Državama i Kini), manje se ulaže u istraživanje i razvoj, a fizička i digitalna infrastruktura koče trgovinu i gospodarski rast. Ti su izazovi dobro poznati i dokumentirani u brojnim studijama.
Predsjednica von der Leyen ujedno je zadužila Marija Draghija, bivšeg čelnika Europske središnje banke, da iznese konkretne prijedloge o tome kako poboljšati konkurentnost EU-a. To svakako treba pozdraviti, ali dobri prijedlozi nisu dovoljni, mora postojati i politička volja i sposobnost za njihovu provedbu.
EU želi ojačati svoju otpornost i utjecaj u svijetu, ali gubi konkurentnost potrebnu za postizanje tog cilja. Predviđa se da će se njegov udio u svjetskom gospodarstvu sustavno smanjivati i do 2050. godine s gotovo 15 % pasti na samo 9 %.
Stoga je nužno poboljšati njegovu produktivnost i konkurentnost. Zato mora donijeti program konkurentnosti koji bi, u skladu s načelima jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva, bio usmjeren na budućnost, dobro definiran i koordiniran, promicao prosperitet poduzeća i radnika, poboljšavao njihovu sposobnost da inoviraju, ulažu, trguju, natječu se na globalnom tržištu za opće dobro i tako poticao našu tranziciju na klimatsku neutralnost. To nije ključno samo za osiguravanje budućeg prosperiteta, inovacija, ulaganja, trgovine i rasta već i za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i podizanje životnog standarda.
Zbog toga poduzeća iz EU-a imaju jasna očekivanja od tog novog zamaha i traže da konkurentnost zauzme važnije mjesto u širem dugoročnom gospodarskom i društvenom okviru.
EGSO radi na utvrđivanju čimbenika i aktera koji utječu na dugoročnu konkurentnost i produktivnost i o kojima se u integriranoj viziji mora voditi računa. Radili smo na ekosustavima konkurentnosti kako bismo Komisiji objasnili koje pokazatelje treba dodatno poboljšati ili dopuniti.
Čini se da je pristup u okviru kojeg se problemi i načini njihovog rješavanja utvrđuju za svaku pojedinu državu ključan aspekt kojem Komisija u svojim dvjema komunikacijama o dugoročnoj konkurentnosti nije posvetila dovoljno pažnje.
Općenito gledano, Komisija je sastavila popis od 17 čimbenika uspješnosti koji se svake godine ocjenjuju iz aspekta devet dimenzija konkurentnosti. Međutim, nužno je i da ih države članice u potpunosti poštuju, a Komisija raspolaže odgovarajućim sredstvima za izvršenje kako bi ih obvezala da to učine. To je ono što tražimo.
Najvažniji su sljedeći pokazatelji:
pristup financiranju treba se odvijati uz razumne troškove, ali bez kažnjavanja budućih generacija;
moramo ulagati u javne usluge i kritičnu infrastrukturu i ta ulaganja bolje mjeriti. Za to predlažemo šest evaluacijskih parametara;
kad je riječ o istraživanjima i inovacijama, od ključne je važnosti jačati suradnju, bila ona javna, privatna, regionalna ili globalna;
kad je riječ o podatkovnim mrežama i energiji, ključnu važnost imaju sigurnost, cijene i klimatska neutralnost;
kad je riječ o kružnosti, više nije potrebno dokazivati ulogu EU-a, ali moramo paziti na ravnotežu u tržišnom natjecanju među subjektima;
EU-ov zakonodavni okvir za digitalizaciju prethodnik je u pogledu povezanosti, umjetne inteligencije, podataka itd. U tom okviru moramo prihvatiti izazov i uspostaviti ravnotežu između ljudskih aspekata i obećanja digitalne tehnologije;
obrazovanje i osposobljavanje moraju moći odgovoriti na demografske i sociološke izazove;
na kraju, kad je riječ o strateškoj autonomiji i trgovini, naša ovisnost je naša slabost. Poduzeća se moraju sama reorganizirati, a EU im za to mora osigurati poticajan okvir.
Naposljetku, u pogledu jedinstvenog tržišta, rezolutno ponavljamo da države članice trebaju slijediti pravila pravne stečevine EU-a i načela Ugovorâ. Treba ukloniti prepreke i uspostaviti stvarnu kontrolu. Vlade EU-a moraju imati političku volju da provedu ono o čemu pregovaraju u Bruxellesu, a Komisija mora biti sposobna djelovati u okviru međuresornih službi, a ne u izoliranim sustavima, koji dovode do mnogih nedosljednosti. To je ono što nam treba.
To uvijek treba ponavljati.
U tom kontekstu oslonimo se na Bruxelles za rezultate provjera konkurentnosti, a na nacionalnoj razini iskoristimo regionalne industrijske klastere. Alati postoje. Koristimo ih!
U našoj rubrici „Pitanje za…” obratili smo se članici EGSO-a i izvjestiteljici za mišljenje „Dugoročna strategija za konkurentnost” Emilie Prouzet i pitali je što je potrebno da bi se osigurala dugoročna konkurentnost u EU-u. Planira se da će mišljenje biti usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku.
U našoj rubrici „Pitanje za…” obratili smo se članici EGSO-a i izvjestiteljici za mišljenje „Dugoročna strategija za konkurentnost” Emilie Prouzet i pitali je što je potrebno da bi se osigurala dugoročna konkurentnost u EU-u. Planira se da će mišljenje biti usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku.
Otkako je uspostavljeno jedinstveno europsko tržište, usklađivanje i uzajamno priznavanje normi omogućili su poduzećima da svoje proizvode prodaju na tržištu s više od 450 milijuna ljudi. Na njemu se odvija 61 % trgovine poduzeća unutar EU-a. Ono je temelj gospodarskog prosperiteta Europe i donosi koristi građanima, potrošačima, radnicima i poduzećima. Europska komisija procjenjuje da je unutarnje tržište zaslužno za 25 % BDP-a EU-a.
Otkako je uspostavljeno jedinstveno europsko tržište, usklađivanje i uzajamno priznavanje normi omogućili su poduzećima da svoje proizvode prodaju na tržištu s više od 450 milijuna ljudi. Na njemu se odvija 61 % trgovine poduzeća unutar EU-a. Ono je temelj gospodarskog prosperiteta Europe i donosi koristi građanima, potrošačima, radnicima i poduzećima. Europska komisija procjenjuje da je unutarnje tržište zaslužno za 25 % BDP-a EU-a.
Međutim, nova kretanja, kao što su digitalna transformacija i prelazak na održivije gospodarstvo s manjim emisijama ugljika, ali i promjenjive potrebe potrošača, zaposlenika i poduzeća te nove geopolitičke okolnosti iziskuju nove prilagodbe.
Uspješan daljnji razvoj jedinstvenog tržišta iziskuje poboljšanja u nekoliko područja, uključujući europsku energetsku i industrijsku politiku, energetsku uniju, bankovnu uniju, povoljniji okvir za velika i mala poduzeća te veću javnu potporu europskom projektu, učinkovitije javne usluge i poboljšanu infrastrukturu za sektor informacijskih tehnologija, energetike i prometa.
Imajući u vidu dva ključna izvješća bivših talijanskih premijera Enrica Lette (o budućnosti jedinstvenog tržišta) i Marija Draghija (o budućnosti europske konkurentnosti), koja će biti objavljena u prvoj polovici 2024., EGSO-ova Skupina poslodavaca sažela je svoje ključne poruke za uspješnu budućnost unutarnjeg tržišta EU-a u kratkom dokumentu „Jedinstveno tržište EU-a: sljedeća generacija”.
Peto izvješće o održivom razvoju Europe pokazalo je da EU, nastavi li sadašnjim tempom, do 2030. neće ostvariti trećinu ciljeva održivog razvoja. U izvješću, sastavljenom u suradnji s civilnim društvom, ističu se stagnacija i nazadovanje u pogledu okolišnih i socijalnih ciljeva u mnogim europskim zemljama, a situaciju su od 2020. pogoršale brojne krize. Neki su od ciljeva održivog razvoja smanjenje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, zdravlje, obrazovanje, rodna ravnopravnost, djelovanje u području klime i čista voda.
Peto izvješće o održivom razvoju Europe pokazalo je da EU, nastavi li sadašnjim tempom, do 2030. neće ostvariti trećinu ciljeva održivog razvoja. U izvješću, sastavljenom u suradnji s civilnim društvom, ističu se stagnacija i nazadovanje u pogledu okolišnih i socijalnih ciljeva u mnogim europskim zemljama, a situaciju su od 2020. pogoršale brojne krize. Neki su od ciljeva održivog razvoja smanjenje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, zdravlje, obrazovanje, rodna ravnopravnost, djelovanje u području klime i čista voda.
U svrhu rješavanja tog problema predloženo je deset odlučnih mjera politike da bi se spriječilo dosezanje kritičnih točaka nepopravljive štete za okoliš i društvo. Na događanju u suorganizaciji Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT) Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i Mreže UN-a za rješenja za održivi razvoj (SDSN) naglašena je hitnost tog pitanja. Cilj je izvješća usmjeriti EU u jačanju njegova vodećeg položaja u području ciljeva održivog razvoja uoči europskih izbora u lipnju 2024. i sastanka na vrhu o budućnosti u rujnu 2024., koji je sazvao glavni tajnik UN-a.
Govornici i govornice na događanju naglasili su potrebu za hitnim djelovanjem prije 2030. da bi se izbjeglo dosezanje kritičnih točaka nakon kojih nema povratka. Camilla Brückner iz Programa UN-a za razvoj (UNDP), belgijska savezna ministrica za klimu Zakia Khattabi i Petra Petan iz Europske komisije naglasile su koliko je važno i dalje se pridržavati obveza preuzetih u sklopu Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog klimatskog sporazuma.
Potpredsjednik Mreže UN-a za rješenja za održivi razvoj Guillaume Lafortune predstavio je izvješće i deset prioritetnih mjera, koji su upućeni političkim strankama, sljedećem sazivu Europskog parlamenta, sljedećoj Europskoj komisiji, Europskom vijeću i državama članicama. Pozivom na djelovanje, koji su potpisali EGSO i Mreža UN-a za rješenja za održivi razvoj, potiče se europske čelnike i čelnice da zajedno rade na zelenom, socijalnom i međunarodnom europskom planu za budućnost. Predsjednik EGSO-ove stručne skupine NAT Peter Schmidt naglasio je da je sljedećih šest godina ključno za napredak u ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030. i istaknuo zalaganje EGSO-a za poticanje institucija EU-a na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i za smislenu uključenost civilnog društva. Namjera poziva na djelovanje jest europske čelnike i čelnice usmjeriti prema sveobuhvatnom europskom planu koji bi bio u skladu sa zelenim i socijalnim ciljevima koje EGSO zagovara. (ks)
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) radi na viziji zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje nakon 2027. kako bi se osigurala otpornost i održivost europske poljoprivrede. Na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a EGSO je izradio mišljenje, usvojeno u siječnju, u kojem je naglasio potrebu za stabilnim i dugoročnim političkim okvirom kojim bi se podupirala održiva proizvodnja hrane, otvorena strateška autonomija i ruralni razvoj.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) radi na viziji zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje nakon 2027. kako bi se osigurala otpornost i održivost europske poljoprivrede. Na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a EGSO je izradio mišljenje, usvojeno u siječnju, u kojem je naglasio potrebu za stabilnim i dugoročnim političkim okvirom kojim bi se podupirala održiva proizvodnja hrane, otvorena strateška autonomija i ruralni razvoj.
U EU-u je čak 94,8 % poljoprivrednih gospodarstava u EU-u u obiteljskom vlasništvu i taj se sektor suočava s izazovima kao što su niži prihodi, sve manji broj poljoprivrednih gospodarstava, poteškoće s generacijskom obnovom i znatan odljev radne snage. Unatoč tome što se proračunska sredstva za ZPP smanjuju (manje od 25 % u 2021.), EGSO poziva na to da financiranje ZPP-a bude razmjerno njegovim ciljevima u pogledu održivosti. Preporučuje prelazak s osnovne potpore dohotku na financijske poticaje za okolišne i socijalne usluge, čime bi se malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućila fleksibilnost tijekom prijelaznog razdoblja.
Pitanje primjerenog životnog standarda poljoprivrednika u EU-u, koji je pogoršan inflacijom, nestabilnošću energetskog tržišta i klimatskim promjenama, izaziva zabrinutost i stoga su potrebne reforme ZPP-a. EGSO želi da se u ZPP-u za razdoblje nakon 2027. suočimo s tim izazovima i smatra da bi on trebao biti usmjeren na pristojne radne uvjete, promicanje zdravije prehrane, smanjenje rasipanja hrane i reguliranje tržišta hrane. Predlaže protucikličke komponente i potporu proizvodnji energije iz obnovljivih izvora da bi se ublažio učinak povećanja cijena energije i poremećaja u opskrbi. Kao mjere za borbu protiv ekstremnih klimatskih uvjeta i osnaživanje poljoprivrednika predlaže javno-privatna partnerstva za sustave osiguranja i ulaganja u inovacije i digitalne tehnologije.
Uoči izbora za Europski parlament 2024. EGSO naglašava potrebu za ZPP-om koji bi zadovoljio promjenjive društvene i poljoprivredne potrebe. Naglašava da je pri osmišljavanju i prilagodbi strateških planova važno uključiti dionike, omogućiti fleksibilnost državama članicama i pojednostaviti administrativne postupke. Naposljetku, EGSO želi da se, s obzirom na globalne izazove, u ZPP-u uspostavi ravnoteža između jamčenja sigurnosti opskrbe hranom, zaštite okoliša i promicanja dobrobiti europskih poljoprivrednika.(ks)
Budući da će europski izbori u lipnju 2024. odrediti temelje za budućnost Europe, EGSO je, kao institucijski partner civilnog društva, odlučio organizirati svoj prvi Tjedan civilnog društva pod nazivom Rise Up for Democracy! (Ustanimo za demokraciju!).
Budući da će europski izbori u lipnju 2024. odrediti temelje za budućnost Europe, EGSO je, kao institucijski partner civilnog društva, odlučio organizirati svoj prvi Tjedan civilnog društva pod nazivom Rise Up for Democracy! (Ustanimo za demokraciju!).
Hoćete li nam se pridružiti?
Namjera nam je okupiti ljude svih dobnih skupina i iz različitih sredina, uključujući mlade, novinare i predstavnike institucija EU-a, kako bi sudjelovali u živahnim raspravama o pitanjima koja utječu na naš svakodnevni život i budućnost Europe. Pozabavit ćemo se raznim prijetnjama i izazovima za demokratske vrijednosti, kao i onime što civilno društvo očekuje od budućih europskih čelnika i čelnica. Naši će prijedlozi zatim biti uključeni u rezoluciju EGSO-a o izborima i konkretne političke prijedloge.
#CivSocWeek objedinit će pet glavnih inicijativa EGSO-a:
Dani civilnog društva – vodeće godišnje događanje koje predstavlja širok raspon doprinosa organiziranog civilnog društva izgradnji EU-a koji bi bio više u skladu s očekivanjima građana o ključnim pitanjima za naša demokratska društva. Svrha mu je potaknuti veće sudjelovanje civilnog društva u europskom projektu na svim razinama.
Dan europske građanske inicijative – godišnja konferencija na visokoj razini koja služi kao forum i platforma na kojoj registrirani i budući organizatori europske građanske inicijative i dionici mogu razmjenjivati informacije i iskustva te javnosti predstaviti svoje aktivnosti povezane s europskom građanskom inicijativom.
Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS) – događanje za mlade namijenjeno povezivanju mladih iz država članica, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine s EU-om, koje bi ih trebalo nadahnuti da ostvare svoje demokratsko biračko pravo. Mladi će sudionici u okviru dinamičnih savjetovanja sudjelovati u raspravama, usmjerenima na suradnju i postizanje konsenzusa.
Nagrada za civilno društvo – godišnja nagrada za učinkovite, inovativne i kreativne projekte koje vode civilno društvo i pojedinci. Ove će godine biti usmjerena na inicijative kojima se individualno ili kolektivno podupire mentalna dobrobit u Europi.
Seminar novinara – okuplja novinare iz država članica kako bi raspravljali o stanju demokracije u Uniji i predstojećim izborima za Europski parlament te kako bi se osobno upoznali s radom Odbora.
Pridružite nam se i pronađite inspiraciju na stručnim radionicama i političkim raspravama na visokoj razini. Iznesite svoje mišljenje o pitanjima ključnima za novi europski zakonodavni ciklus i povežite se s organizacijama civilnog društva i donositeljima promjena iz cijele Europe!
Posjetite internetsku stranicu #CivSocWeek webpagei proširite glas o tome!
Europsko civilno društvo poslalo je 24. siječnja otvoreno pismo predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta i belgijskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. Potpisnici pisma pozvali su tri glavne institucije Europske unije uključene u postupak odlučivanja EU-a da poduzmu konkretne mjere za provođenje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika, u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji.
Europsko civilno društvo poslalo je 24. siječnja otvoreno pismo predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta i belgijskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. Potpisnici pisma pozivaju tri glavne institucije Europske unije uključene u postupak odlučivanja EU-a da poduzmu konkretne mjere za provođenje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika, u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji.
Otvoreno pismo pokrenuli su Skupina organizacija civilnog društva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i mreža „Civilno društvo Europe” i ono sadržava konkretne prijedloge za provedbu. Pismo je podržalo ukupno 156 potpisnika iz 26država članica. Potpisnike čini 39 europskih mreža, 85 nacionalnih organizacija i 60 članova i članica EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva.
Unatoč pravnim odredbama civilni dijalog u institucijama EU-a i dalje je neujednačen i nestrukturiran. Stoga potpisnici otvorenog pisma #EUCivilDialogueNow pozivaju institucije EU-a da:
pokrenu međuinstitucijski sporazum o civilnom dijalogu
u svakoj instituciji uspostave vodeće položaje zadužene za odnose s civilnim društvom
potiču i promiču intenzivniju suradnju između civilnih i socijalnih aktera.
Taj se rad mora temeljiti na preporukama Konferencije o budućnosti Europe. Potpisnici predlažu da prvi korak bude komunikacija Europske komisije o jačanju civilnog dijaloga na razini EU-a.
Poziv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na izraduplavog plana EU-a dobiva sve snažniju potporu oblikovatelja politika i civilnog društva. Zamah je potaknut sve većim prepoznavanjem hitnosti da se riješi problem nestašice vode i potencijala plavog plana da pruži sveobuhvatno rješenje.
Poziv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na izraduplavog plana EU-a dobiva sve snažniju potporu oblikovatelja politika i civilnog društva. Zamah je potaknut sve većim prepoznavanjem hitnosti da se riješi problem nestašice vode i potencijala plavog plana da pruži sveobuhvatno rješenje.
Ključni dionici okupili su se na nedavnom događanju u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) da bi raspravljali o plavom planu i njegovu potencijalu za preobrazbu praksi upravljanja vodama diljem kontinenta, s naglaskom na riječnim slivovima.
„Suočeni smo s krizom vode nezabilježenih razmjera”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. Osvrnuo se na predstojeće europske izbore u lipnju i napomenuo da je voda tema koja se odnosi na sve građane i građanke. „Kako će donositelji odluka u EU-u riješiti pitanje vode i prevladati izazove koji su pred nama? Vrijeme je da im se postave ta pitanja.”
Zastupnica u Europskom parlamentu Pernille Weiss zagovara sveobuhvatno rješenje i uvođenje namjenskog fonda za tranziciju u području vode da bi se poduzećima i zajednicama pružila potpora u prelasku na održive prakse u području vode. Posebni izvjestitelj UN-a Pedro Arrojo-Agudo naglasio je da nestašica vode i klimatske promjene ne znaju za granice i pozvao EU da bude predvodnik u razvoju globalnog rješenja za krizu vode.
Poziv EGSO-a na izradu plavog plana EU-a naišao je na potporu širokog raspona dionika, uključujući francusko javno poduzeće koje upravlja rijekom Rhône „Compagnie Nationale du Rhône”. Direktor tog poduzeća zadužen za vodne resurse Eric Divet izložio je njihove uspjehe u održivom upravljanju vodama, uključujući nastojanja da se obnove močvarna područja, poboljša bioraznolikost rijeka i prilagodi klimatskim promjenama.
Očekuje se da će Europska komisija u nadolazećim mjesecima predstaviti svoju inicijativu za otpornost u području vode. EGSO je spreman surađivati s dionicima i institucijama EU-a kako bi osigurao da njegovi prijedlozi u pogledu plavog plana EU-a budu dio prioriteta sljedeće Europske komisije. (gb)
Prijave za partnerska događanja, koja se održavaju od 29. svibnja do 1. rujna, moći će se podnijeti od 4. do 17. ožujka
Svake je godine Zeleni tjedan EU-a popraćen stotinama partnerskih događanja koja diljem Europe i šire organiziraju razne institucije, nevladine organizacije, predstavnici poduzeća, akademska zajednica, škole te lokalne, regionalne i nacionalne uprave, i mnogi drugi.
Tema partnerskih događanja 2024. bit će otpornost vodoopskrbe. Cilj je potaknuti razgovor na razini EU-a o sadašnjosti i budućnosti vode u EU-u, pri čemu se naglasak stavlja na senzibiliziranje javnosti i promicanje pozitivnih, suradničkih rješenja.
Dobrodošle su sve vrste događanja, od radionica i javnih rasprava do izložbi i informativnih događanja za obitelji. Aktivnosti se mogu odvijati na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Za više informacija i vremenski okvir kliknite ovdje.
S obzirom na to da je plavi plan EU-a jedna od vodećih inicijativa EGSO-a, odabir te teme za partnerska događanja dobra je prilika da se podsjeti na prijedloge iz Deklaracije EU-a o plavom planu iz listopada 2023., u kojoj se poziva na novu i ambicioznu strategiju za vodu u Europi, jednakovrijednu zelenom planu EU-a. (gb)
