Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u listopadu je usvojio mišljenje u kojem predlaže temeljito preispitivanje načina na koji funkcionira financiranje EU-a. Pozvao je na veću transparentnost i sudjelovanje građana i građanki diljem EU-a, čime bi se ojačala demokracija i povjerenje javnosti. 

EGSO je u tu svrhu preporučio razvoj zajedničkog okvira za fiskalnu transparentnost, uključivanje građana u postupke izrade proračuna i stvaranje digitalnih alata za pružanje jasnijih informacija o proračunu.

„Zamislite da možete pratiti svaki euro financijskih sredstava EU-a – od Bruxellesa preko nacionalnih vlada do vaše lokalne zajednice”, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje Elena Calistru.

EGSO smatra da će se zajedničkim okvirom za fiskalnu transparentnost postaviti jasni i dosljedni standardi za sve programe koje financira EU i osigurati ujednačeno izvješćivanje i jednostavan pristup financijskim podacima u svim državama članicama. Naglasak bi bio na promicanju najboljih praksi, a ne na uvođenju novih propisa.

Participativna izrada proračuna omogućila bi građanima da izravno sudjeluju u odlukama o javnoj potrošnji, posebno na lokalnoj razini, pri čemu bi se participativni elementi uključili u postupke izrade proračuna na razini EU-a.

EGSO je pozvao na uspostavu jedinstvene digitalne platforme prilagođene korisnicima koja bi u stvarnom vremenu pružala proračunske podatke, jasne vizualne prikaze i uvid u to kako fondovi EU-a ostvaruju rezultate. Time bi se povećalo razumijevanje i sudjelovanje javnosti kad je riječ o financijskim informacijama.

Odbor je naglasio i važnost senzibiliziranja javnosti, uvođenja većeg nadzora i usklađivanja financijskih praksi s ciljevima EU-a kao što su kohezija i održivost kako bi se potaknule suradnja i odgovornost.

„Financijska sredstva EU-a nisu puke brojke nego su i pokazatelj povjerenja i demokracije i odraz Europe koja je u službi svojih građana”, zaključila je izvjestiteljica Calistru. (tk)

„Izvjestitelji o klimi”, nova litavska novinska agencija specijalizirana za klimu, nastoji riješiti problem zamora u izvješćivanju o klimi i vratiti temu klimatskih promjena u prvi plan uredničke politike. „Izvjestitelji o klimi” sjajan su primjer građanskog novinarstva jer kombiniraju komunikaciju i klimatski aktivizam kako bi educirali ljude o klimatskim promjenama i majci Zemlji dali glas u jeku ekološke krize.

Rūta Trainytė

U Litvi je ove godine s radom započela agencija za klimatske vijesti „Izvjestitelji o klimi”. Riječ je o inicijativi nevladinih organizacija i primjeru građanskog novinarstva. Cilj je te novinske agencije pomoći novinarima da izvješćuju o raznim aspektima ekološke krize. U tu svrhu tim agencije sastavlja tekstove i prosljeđuje ih uredništvima.

Rad agencije obavlja zajednica aktivista. Tekstove sastavljaju novinari, stručnjaci za odnose s javnošću, predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti i znanstvenici – ukratko, osobe kojima je stalo do onoga što se događa i koje žele društvene promjene. Također čine odbor „izvjestitelja o klimi”, koji osigurava pouzdanost te nove inicijative.

„Izvjestitelji o klimi” nisu početnici u svijetu komunikacije, nego već imaju znatno iskustvo u odnosima s javnošću, uredništvu te uređivanju i održavanju internetskih portala, kao i u pogledu klimatskih pitanja. Tako je rođena ta ideja. Činimo ono što znamo najbolje, u kombinaciji s klimatskim aktivizmom. U jeku ekološke krize dajemo glas majci Zemlji.

Naravno, u kontaktu smo s novinarima. U uredništvima uglavnom prevladava mišljenje da vijesti o klimi nisu od interesa za javnost i da ne generiraju klikove. Izbjegava se objavljivanje članaka s naslovima koji sadržavaju pojmove „klimatske promjene” ili „klimatska kriza”. Što znači poricanje klimatske krize? Je li to način da se društvo zaštiti od loših vijesti i tjeskobe?

Možda stvari i nisu tako loše. Uredništva svakodnevno preplavljuje ogromna količina vijesti, što je fizički teško obraditi, čak i bez pisanja vijesti povezanih s klimom. Osim toga, bitna je i upoznatost s temom. Tu nastupamo mi. Sljedeći korak koji poduzimaju „Izvjestitelji o klimi” jest osposobljavanje novinara. Jasno nam je da novinari moraju razumjeti to pitanje kako bi izbjegli širenje manipulativnog zelenog marketinga.

Druga je ideja da se određene skupine poučavaju o klimatskim promjenama na privlačan način. Prije svega, želimo doprijeti do mladih i shvatili smo da oni dobro reagiraju na humor. Još nismo sigurni kako će to izgledati u budućnosti, ali već razmišljamo u tom smjeru.

Naša novinska agencija djeluje već šest mjeseci. Iz vlastitog iskustva znamo da nam je potrebno strpljenje. Ustrajno i svrhovito kucamo na vrata uredništava i nudimo im naše vijesti. Naši se tekstovi već objavljuju na glavnim litavskim portalima za vijesti, a sudjelovali smo i u radijskim emisijama.

Kako bi naš urednički rad bio visokokvalitetan, izrazito je važno da dobivamo znatnu potporu litavskih organizacija za zaštitu okoliša, da naše organizacije budu članovi međunarodnih mreža nevladinih organizacija, da naši članovi sudjeluju u radnim skupinama na razini EU-a i da predstavljaju Litvu u EGSO-u. To nam omogućuje da proširimo raspon tema i idemo ukorak s aktualnim pitanjima.

Naša povezanost s EGSO-om nadilazi činjenicu da je jedan od pokretača projekta, Kęstutis Kupšys, član Odbora. Članovi EGSO-a mogu razmjenjivati relevantna iskustva iz svojih zemalja kako bi obogatili vijesti o klimi koje su objavili „Izvjestitelji o klimi”. Tako smo nedavno na marginama Svjetskog sastanka na vrhu o biološkoj raznolikosti konferencije stranaka COP16 razgovarali s članom EGSO-a Arnaudom Schwartzom iz Francuske. „Izvjestitelji o klimi” napisali su članak na temelju informacija iz Kalija koje nam je on izravno dao. Nedugo zatim litavski su mediji prenijeli njegova razmišljanja. Taj model, prema kojem se stručno znanje članova EGSO-a koristi za učinkovito priopćavanje globalnih vijesti lokalnoj publici, pokazao se dragocjenim, pa ćemo ga primjenjivati i u budućnosti.

Rūta Trainytė urednica je novinske agencije specijalizirane za klimu „Izvjestitelji o klimi”, koja je dio projekta ŽALINK koji financira država. Taj projekt, kojim upravljaju Savez potrošača, Platforma za razvojnu suradnju i nevladina organizacija „Kružno gospodarstvo”, financira se iz Programa za klimatske promjene Agencije za upravljanje ekološkim projektima Ministarstva okoliša Republike Litve.

Skupina radnika

Parafraziranje slogana iz kampanje Billa Clintona iz 1992. „Sve je u ekonomiji, glupane!”, koji je u to vrijeme idealno sažeo preokupacije američkih glasača koji su jedva izlazili na kraj s recesijom, danas se čini više nego primjerenim. Dovoljno je pogledati rezultate najnovijeg poslijeizbornog istraživanja Eurobarometra EU-a koje je pokazalo da su inflacija i gospodarstvo glavne teme koje potiču građane na glasanje. 

Budimo realni, ne postoji jedinstveno rješenje za sve, a gospodarske poteškoće same po sebi ne mogu objasniti sve probleme povezane s izborima u budućnosti. Međutim, možemo s priličnom sigurnošću reći da su rast cijena, troškovi života i gospodarska situacija bili glavni motiv za glasanje na europskim izborima ovoga proljeća, kao i za glasanje s druge strane Atlantika prije nekoliko tjedana. Jasni znakovi bili su, pak, vidljivi i prije: već početkom 2023. rastući troškovi života istaknuti su kao glavni razlog za zabrinutost, nakon čega su slijedili siromaštvo i socijalna isključenost. Iako se čini da makroekonomski pokazatelji idu u prilog tvorcima politika, izravan učinak inflacije na osnovna dobra kao što su hrana i energija i dalje je velik, što nerazmjerno utječe na one koji na te osnovne potrebe troše veći dio svojih prihoda. Taj se problem nadovezuje na oporavak od pandemije i katastrofalne pandemijske mjere politike, a uz to se mnoge zemlje još uvijek oporavljaju od krize iz 2008.

Plaće su desetljećima odvojene od rasta produktivnosti, što je dovelo do slabljenja izgleda za bolju budućnost za mnoge iz radničke i srednje klase u Europi. Politički ekstremizam i izborna previranja neće stoga tako brzo nestati.

Suočavanje s krizom troškova života ključno je za budućnost Europe jer ta kriza na vidjelo iznosi strukturne probleme u našim društvima i gospodarstvima, a istodobno dovodi u pitanje načela koja su u temelju socijalne strukture naših demokracija.

Skupina radnika sastala se 26. studenoga s nekoliko dionika radi rasprave o tom pitanju. Pozivamo vas da se upoznate s tom raspravom i pridružite nam se u pozivu tvorcima politika da prekinu s praznim riječima, riješe problem vlastitog nedostatka vještina i usredotoče se na ono što je važno. 

EGSO je predstavio viziju preobrazbe poljoprivrede, ribarstva i prehrambenih sustava EU-a kako bi se osigurala otpornost i održivost u kriznim vremenima. 

U mišljenju usvojenom u listopadu EGSO je pozvao na uspostavu prehrambenog sustava koji je konkurentan, otporan na krize i usklađen s okolišnim i socijalnim ciljevima EU-a. Istaknuo je važnost sigurnosti opskrbe hranom, pravednog prihoda za proizvođače, otpornosti okoliša i potpore sljedećoj generaciji proizvođača hrane.

„Iznimno je važno osigurati stabilne i održive prihode za proizvođače, kao i da potičemo prehrambenu politiku utemeljenu na znanju kojom se potiču inovacije”, rekao je Arnold Puech d’Alissac, predsjednik Svjetske organizacije poljoprivrednika i jedan od triju izvjestitelja za mišljenje.

Kako bi to podržao, EGSO je predložio jačanje pregovaračkog položaja poljoprivrednog sektora u pregovorima o cijenama i povećanje financijskih sredstava EU-a za poljoprivredu i ribarstvo. Također poziva na to da se u buduće trgovinske sporazume uključe standardi zelenog plana i strategije „od polja do stola” kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i visoka kvaliteta hrane.

„Ključno je osigurati pravedne prihode za primarne proizvođače”, izjavila je Piroska Kállay, još jedna izvjestiteljica za mišljenje.

U tu je svrhu EGSO pozvao na strožu provedbu poštenih trgovačkih praksi i zabranu prodaje po cijeni nižoj od troškova kako bi se ponovno uravnotežio lanac opskrbe hranom. Od iznimne su važnosti i politike koje promiču generacijsku obnovu, s naglaskom na mladima i ženama, uključujući obrazovanje, osposobljavanje i potporu zadrugama.

Kako bi se podržala održivost, EGSO je preporučio nagrađivanje napora usmjerenih na sekvestraciju ugljika, primjerice održivo upravljanje tlom, i sprečavanje istjecanja ugljika. „Te bi mjere pomogle uskladiti proizvodnju hrane s klimatskim ciljevima EU-a i globalnim obvezama u području okoliša”, rekao je Joe Healy, još jedan izvjestitelj.

Također je predložio sustav javnog osiguranja za zaštitu proizvođača od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama, čime se osigurava kontinuitet opskrbe hranom.

EGSO je pozvao na donošenje politika za obnovu zdravlja tla i vode, poboljšanje učinkovitosti potrošnje vode i smanjenje njezine upotrebe, kao i na smanjenje birokracije i povećanje transparentnosti digitaliziranim praćenjem cijena i troškova.

Naposljetku, EGSO je preporučio osnivanje europskog vijeća za prehrambenu politiku kako bi se potaknuo dijalog o pitanjima povezanima s hranom i prehrambena politika uskladila sa širim socijalnim i okolišnim ciljevima. Tim se prijedlozima pruža plan za povećanje otpornosti, održivosti i pravednosti prehrambenih sustava EU-a u svjetlu globalnih izazova.(ks)

Piše: Seamus Boland, predsjednik EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva

Unatoč činjenici da je EU bogatiji od većeg dijela svijeta, za svakodnevnu prehranu milijuna djece i dalje odgovornost preuzimaju škole. Štoviše, u porastu je broj država članica koje snabdijevaju djecu hranom tijekom školskih praznika. Već samo to pokazuje nam da siromaštvo na najosnovnijoj razini postoji i da je u porastu te da ga nova Europska komisija mora odlučno i bez oklijevanja rješavati.

Statistički podaci o siromaštvu u Europi poražavajući su. Oko 21 % stanovništva EU-a izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (podaci Eurostata za 2023), a gotovo 25 % djece izloženo je riziku od upadanja u zamku siromaštva (podaci Eurostata za 2023.). Taj bi problem možda bio i veći bez aktualnih inicijativa EU-a za poticanje promjena u tom području, ali mora se priznati da one nisu dovoljne. Zbog toga Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i njegova Skupina organizacija civilnog društva pozdravljaju najavu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen da će Komisija u mandatnom razdoblju 2024. – 2029. raditi na strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva. EGSO, a naročito moja skupina, već dugo pozivaju na izradu te strategije.

Nažalost, siromaštvo ne znači samo „nestašicu” osnovnih sredstava koja su obiteljima svakodnevno potrebna. To je posljedica niza dugoročnih okolnosti koje idu ruku pod ruku s dugotrajnom oskudicom. Ta je oskudica povezana s političkim sustavima koji u najboljem slučaju zanemaruju određene slojeve društva, a u najgorem slučaju ih diskriminiraju.

Pri iznalaženju rješenja trebat će uzeti u obzir duboke povijesne uzroke siromaštva. To podrazumijeva sagledavanje svake faze života ljudi, od rođenja do smrti. Isto vrijedi i za stambeno zbrinjavanje, koje postaje jedan od najozbiljnijih problema s kojima se suočavaju europska društva. Zbog toga je EGSO na zahtjev moje skupine naručio studiju o cjenovno pristupačnom održivom stanovanju u EU-u. Studija je predstavljena na našoj konferenciji, održanoj 21. studenoga, o zaštiti najranjivijih osoba u Europi pomoću održivog i cjenovno pristupačnog stanovanja. Na toj smo konferenciji pokazali da je cjenovno pristupačno stanovanje jedan od ključnih instrumenata za borbu protiv siromaštva.

Zadovoljni smo time što će nova Europska komisija uključivati povjerenika za energetiku i stanovanje, što će pomoći u iskorjenjivanju siromaštva. Međutim, zabrinjava činjenica da većina političara i dalje iskorjenjivanje siromaštva smatra problemom koji treba riješiti velikim proračunima kojima se upravlja birokratskim putem. Sredstva će doći u prave ruke samo ako se taj način razmišljanja promijeni. Siromaštvo nije pitanje samo jednog sektora, a novi europski povjerenici za energetiku i stanovanje, jednakost, koheziju i reforme te pravednu tranziciju moraju hitno preuzeti odgovornost za pokretanje te promjene.

EGSO poziva EU da preuzme vodeću ulogu i promiče model održivog biogospodarstva usklađen s europskim zelenim planom i klimatskim ciljevima.

U svojem mišljenju „Usklađivanje kružnog gospodarstva i biogospodarstva” EGSO navodi načine na koje snažno biogospodarstvo može Europi donijeti gospodarsku i ekološku korist, ojačati otpornost i poduprijeti pravednu tranziciju. Strateška ulaganja u međusektorsku suradnju i angažman zajednice mogu biogospodarstvo EU-a postaviti kao globalni model održivog rasta.

Održivo biogospodarstvo mora biti usklađeno s okvirima EU-a kao što su zeleni plan, kružno gospodarstvo i ciljevi u području bioraznolikosti. Time se osigurava da aktivnosti u okviru biogospodarstva doprinose ciljevima u području klime i bioraznolikosti, poštujući pritom granice našeg planeta.

„Sveobuhvatna i ambiciozna strategija biogospodarstva je nužna. U skladu s ciljevima kružnog gospodarstva i održivog razvoja biogospodarstvo može potaknuti konkurentsku prednost EU-a otvaranjem održivih i dobro plaćenih radnih mjesta i osiguravanjem rasta kojim se poštuju ekološka ograničenja”, rekao je Cillian Lohan, izvjestitelj za mišljenje.

Biogospodarstvo se može nadovezati na načela kružnog gospodarstva smanjenjem otpada i poboljšanjem učinkovitosti pomoću kaskadne upotrebe resursa i recirkulacije bioloških materijala. Otvaranjem radnih mjesta i prilika za izgradnju vještina biogospodarstvo donosi društvene koristi, osobito u ruralnim područjima. Potpora ruralnim zajednicama i angažmanu mladih u tom sektoru od ključne je važnosti.

Obrazovanje o biogospodarstvu može pomoći u osposobljavanju kvalificirane radne snage i podizanju svijesti o održivosti te smanjenjem troškova zdravstvene skrbi doprinijeti i boljem javnom zdravlju. Za to je ključan napredak u tehnologiji i održivom korištenju zemljišta, kao što su regenerativna poljoprivreda i šumarstvo, kojima se potiču skladištenje ugljika i bioraznolikost.

Urbanom poljoprivredom i kružnim prehrambenim centrima može se smanjiti rasipanje hrane i ojačati lokalne prehrambene sustave. EU bi trebao održavati visoke standarde u poslovanju i inovacijama i poticati rano uvođenje biotehnoloških tehnologija. Pri financiranju bi trebalo dati prednost inovativnim predvodnicima i podupirati mala i srednja poduzeća.

Da bi se biogospodarstvo integriralo u politike EU-a, potrebna je njegova jasna definicija. Ažuriranje strategije za biogospodarstvo do 2025. trebalo bi biti usklađeno sa zelenim planom i Pariškim sporazumom i pružiti plan za održivo i otporno biogospodarstvo. (ks) 

EGSO poziva na pokretanje vodeće europske inicijative za zdravlje, predlaže stvaranje europske zdravstvene unije i potiče Europsku komisiju da objavi akcijski plan za rijetke bolesti s jasno ostvarivim ciljevima.

Na raspravi o vodećoj europskoj inicijativi za zdravlje održanoj na plenarnom zasjedanju u listopadu, EGSO je pozvao EU da pokrene ambicioznu inicijativu usmjerenu na izgradnju međusektorske zdravstvene strukture unutar EU-a. Na dnevnom redu bila je i uspostava europskog akcijskog plana za rijetke bolesti.

Otvarajući raspravu, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Bitno je da svatko tko živi u EU-u ima pristup kvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi. Moramo ulagati u inovativne i održive zdravstvene sustave i voditi odlučnu borbu protiv zdravstvenih nejednakosti i u EU-u i na globalnoj razini. Rijetke bolesti čine trajne nejednakosti i ranjivosti još vidljivijima. Zato nam je potrebno sveobuhvatno europsko djelovanje u području rijetkih bolesti.”

Izvjestitelj za mišljenje o vodećoj europskoj inicijativi za promicanje zdravlja Alain Coheur rekao je: „Danas pokušavamo usvojiti plan za buduće povjerenice i povjerenike EU-a kojim će se promicati zdravstvena skrb za sve i svi građani zaštititi od budućih kriza.” Ágnes Cser, izvjestiteljica za mišljenje o rijetkim bolestima, dodala je: „Moramo osmisliti akcijski plan, ali ne smijemo se usredotočiti samo na akcijski plan za rijetke bolesti, već i na zdravlje – zdravlje je ključno za konkurentnost. Naša zdravstvena unija ne smije ostati mrtvo slovo na papiru.”

U mišljenju „Oblikovanje vodeće europske inicijative za promicanje zdravlja” utvrđuju se strateški stupovi za jačanje solidarnosti i suradnje među državama članicama u području zdravlja. Među njima je i uspostava europskog jamstva za skrb i zdravlje kojim bi se utvrdili višegodišnji zdravstveni ciljevi na razini EU-a. To bi moglo dovesti do izrade pravno obvezujućeg teksta, primjerice direktive.

Drugi je stup provedba pristupa „jedno zdravlje” kojim se povezuju politike u području zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša. U mišljenju „Europski angažman u borbi protiv rijetkih bolesti” Komisiju se poziva da objavi komunikaciju koja će sadržavati sveobuhvatan europski akcijski plan za borbu protiv rijetkih bolesti sa „SMART” ciljevima koji se mogu postići do 2030. (lm) 

Europski gospodarski i socijalni odbor domaćin je izložbe fotografija „Susreti koji ostavljaju utisak: Kraj energetskog siromaštva u slikama”, koja prikazuje rad fotografkinje Miriam Strong. Izložba, koja je postavljena u partnerstvu s udruženjem Prijatelji Zemlje Europa (Friends of the Earth Europe), ističe važnost aktivizma, kolektivnog djelovanja i osnaživanja zajednica diljem Europe koje se suočavaju s energetskim siromaštvom. Izložba je organizirana na inicijativu EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva i bit će izložena u zgradi JDE EGSO-a u Bruxellesu, Rue Belliard 99 – 101 od 4. do 16. prosinca.

Na otvorenju izložbe potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Aurel Laurenţiu Plosceanu i predsjednik EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland naglasili predanost EGSO-a iskorjenjivanju siromaštva, promicanju cjenovno pristupačne energije, poticanju sustavnih promjena i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. 

U svom obraćanju Séamus Boland osvrnuo se na rastuće troškove života i sve veću razinu siromaštva u Europi, naglašavajući istovremeno potrebu za snažnim političkim odgovorom nove Europske komisije i Europskog parlamenta. „Prva strategija EU-a za borbu protiv siromaštva i plan za čistu industriju, koje je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila u svojim političkim smjernicama za novu Europsku komisiju, moraju pružiti održiva rješenja za situaciju na terenu”, rekao je g. Boland.

Aktivistica za energetsku pravdu Laia Segura i službenica za komunikaciju organizacije Prijatelji Zemlje Yvonne Lemmen istaknule su da se ovaj fotografski projekt bavi načinima na koje se ljudi suočavaju s energetskim siromaštvom i bore za svoje pravo na dostojanstveno stanovanje otporno na klimatske promjene i utemeljeno na cjenovno pristupačnoj i čistoj energiji. Za dodatne informacije kliknite ovdje.

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca

Donald Trump pobijedio je na američkim izborima i drugi će put postati predsjednik. Rezultati izbora su jasni i treba ih poštovati, no postavlja se pitanje kako dalje?

EU i SAD ostaju ključni geopolitički i trgovinski partneri jer se naš odnos temelji na načelu reciprociteta. U današnjem povezanom svijetu nema prostora za izolacionizam ili protekcionizam jer bi to ugrozilo našu uzajamnu i globalnu suradnju i gospodarski boljitak.

EU i SAD međusobno su najveći trgovinski partneri. Bilateralna trgovina između EU-a i SAD-a na povijesno je visokoj razini i 2023. je iznosila više od 1,6 bilijuna eura, dok su bilateralna ulaganja premašila iznos od 5 bilijuna eura. Iz SAD-a dolazi najviše izravnih stranih ulaganja u EU-u, koja se procjenjuju na oko 3,6 bilijuna američkih dolara, dok ulaganja EU-a u SAD otprilike iznose 3 bilijuna dolara. Tim se uzajamnim ulaganjima jača gospodarska međuovisnost i stvaraju milijuni radnih mjesta s obje strane Atlantika.

Stoga je važno i dalje raditi na našem uzajamnom odnosu. Uvođenje carina, što je Trump već najavio, po stopi od 10 % do 20 % na uvoz iz svih zemalja, uključujući i EU, dovest će nas u slijepu ulicu. Zato pozivamo na otvoreniji dijalog i program suradnje usmjeren na budućnost.

Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a olakšava dijalog o ključnim pitanjima kao što su umjetna inteligencija i poluvodiči. Bez obzira na to što dijalog treba ojačati i unaprijediti, EU mora ubrzati svoje političke reforme, pokrenuti se i pokušati pronaći najbolje načine za suradnju s SAD-om.

Moramo se pripremiti i za scenarij u kojem ćemo se možda morati sami baviti važnim pitanjima kao što su klimatske promjene i Ukrajina. To je vrlo realna mogućnost i stoga je moramo de facto smatrati novom stvarnošću.

Sljedeća Komisija mora biti Komisija proširenja. Pitanje nije treba li se EU proširiti ili ne, već kako to učiniti na najbolji način. To je zaključak Foruma na visokoj razini o proširenju, koji je organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i na kojem su sudjelovali predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit i ministri i ministrice iz država članica EU-a i zemalja kandidatkinja za proširenje.

EGSO je odmah nakon svog listopadskog plenarnog zasjedanja u suradnji s Europskom komisijom organizirao Forum na visokoj razini o proširenju na kojem se prvi puta okupilo više od 140 predstavnika i predstavnica civilnog društva iz zemalja kandidatkinja. Glavna poruka sudionika bila je jasna: civilnom društvu i socijalnim partnerima, koji su u procesu pristupanja EU-u često zanemareni, mora se dati glavna uloga.

Predsjednik Röpke naglasio je sljedeće: „Nije riječ samo o proširenju EU-a već i o pripremanju budućih država članica za aktivno sudjelovanje u njegovom oblikovanju i osiguravanju da one budu u potpunosti spremne za suočavanje s predstojećim izazovima. Kroz suradnju s civilnim društvom, udrugama poslodavaca i sindikatima gradimo temelje nužne za uključiviju i snažniju Europu.”

Tijekom rasprave istaknuto je da na proširenju treba nastaviti raditi istim intenzitetom kao i u proteklom razdoblju jer će Komisija u sazivu od 2024. do 2029. godine imati ključnu ulogu u dovršetku procesa proširenja.

Još jedna bitna poruka koja se čula na raspravi bila je važnost postupne i predvidljive integracije koja se zasniva na zaslugama i tijekom koje se napredak uvažava i nagrađuje stvarnim izgledima za pristupanje.

Povjerenik Schmit istaknuo je ključnu ulogu civilnog društva i poručio: „Dvostrani i trostrani civilni dijalog koji dobro funkcionira i sudjelovanje socijalnih partnera ključni su elementi u kontekstu pristupanja EU-u jer su dio naše socijalne tržišne ekonomije.”

Njemački državni tajnik Rolf Schmachtenberg izjavio je: „Radni i socijalni aspekti ključni su za uspješno pristupanje EU-u. Oni koji žele poboljšati život svih građana, stvoriti prilike i boriti se protiv socijalnih nejednakosti trebaju djelotvorne politike zapošljavanja, dobre radne uvjete i funkcionalne sustave socijalne sigurnosti, uz snažne socijalne partnere.”

Tijekom rasprave crnogorska ministrica rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić naglasila je važnost tog foruma na visokoj razini kao platforme za dijalog koja Crnoj Gori omogućuje da ocjenjuje ostvareni napredak.

Grčka ministrica rada i socijalne sigurnosti Niki Kerameus naglasila je: „Bila mi je velika čast sudjelovati u ovoj važnoj raspravi o proširenju EU-a i presudnoj ulozi socijalnih partnera u oblikovanju budućnosti europskog okruženja za rad i socijalna prava.”

Zamjenica ministra gospodarstva, kulture i inovacija Albanije Olta Manjani izjavila je: „Albanija aktivno radi na povećanju svoje prisutnosti u institucijama, odborima i radnim skupinama EU-a, a osnivanje Zajedničkog savjetodavnog odbora s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom jedan je od koraka na tom putu.”

EGSO se dosljedno zalaže za proširenje EU-a i 2024. je kao pilot-projekt pokrenuo inicijativu za članove i članice iz zemalja kandidatkinja, koja civilnom društvu u zemljama kandidatkinjama omogućuje da doprinosi radu EGSO-a. Ta inicijativa pokazuje kako aktivno uključivanje civilnog društva iz zemalja kandidatkinja osnažuje proces proširenja.  (mt)