Usvajanje mišljenja o civilnom dijalogu ne može značiti okončanje tog procesa. To je svakako ključan korak na putu napretka jer je mišljenje izrađeno na zahtjev belgijskog predsjedništva i stoga bi se moglo uvrstiti u dnevni red Europske unije.
Usvajanje mišljenja o civilnom dijalogu ne može značiti okončanje tog procesa. To je svakako ključan korak na putu napretka jer je mišljenje izrađeno na zahtjev belgijskog predsjedništva i stoga bi se moglo uvrstiti u dnevni red Europske unije.
Umjesto da ovdje iznosimo sadržaj mišljenja bilo bi korisnije pozabaviti se cijelim procesom. Civilni dijalog ponajprije nudi mjesto na kojem ljudi mogu raspravljati o svojim programima i ciljevima i gdje se institucionalni i neinstitucionalni dionici susreću na ravnopravnoj osnovi.
Međutim, predstavnička demokracija mora se zaštititi od pokušaja neliberalnih snaga da je ugroze. Razni oblici populizma koji ograničavaju prostor za građansko sudjelovanje ozbiljan su razlog za zabrinutost. Zbog toga je provedba članka 11. UEU-a iznimno važna i hitna. Kad je taj članak prvi puta formuliran, bilo je jasno da liberalna demokracija iziskuje sudjelovanje posredničkih tijela kao što su socijalni partneri i organizacije. Ta tijela prenose stajališta građana i građanki – poduzetnika koji vode velika ili mala i srednja poduzeća, radnika, stručnjaka, potrošača, manjina poput migranata, osoba s invaliditetom i Roma te svih onih koji su uključeni u rad europskih i međunarodnih udruga za ljudska prava. „Sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava neke su od temeljnih vrijednosti na kojima je zasnovana Europska unija. One su ugrađene u Ugovore EU-a i bit su identiteta EU-a. Međutim, te su vrijednosti posljednjih godina pod velikim pritiskom. Europa se suočava s dosad nezabilježenim krizama koje su povećale socijalne i gospodarske nejednakosti i dovele u pitanje povjerenje građana EU-a u demokratske institucije”, rekao je Oliver Röpke u svojem inauguracijskom govoru. Civilni dijalog od iznimne je važnosti za suočavanje s tim izazovima i, kao što je istaknuo novi predsjednik govoreći o EGSO-u kao instituciji EU-a, vrata institucija EU-a moraju uvijek biti otvorena da bi se čulo što građani imaju za reći.
Rasprava u studijskoj skupini koja je pripremila ovo mišljenje bila je dobar primjer civilnog dijaloga u kojem sudionici slušaju jedan drugoga i pregovaraju o tekstu, sadržaju i ciljevima.
Postigli smo dogovor o nekim zahtjevima koji će se predstaviti europskim institucijama kako bi se civilni dijalog nastavio jačati. Cilj je bio postići međuinstitucijski sporazum koji će biti temelj strategije i akcijskog plana.
To je napredak, jedan od mnogih koraka naprijed koje je EGSO ostvario od 1999. u okviru internih rasprava među subjektima koje zastupa. Međutim, taj korak sada treba provesti u praksi i podržati, i polako ga dovesti do usvajanja u Europskoj uniji.
Gošća iznenađenja je Ana Gomes, portugalska diplomatkinja i političarka, članica Portugalske socijalističke stranke, koja piše o opasnosti od populizma, usponu stranaka krajnje desnice, potrebi za borbom protiv te pojave i obrani vrijednosti.
Gošća iznenađenja je Ana Gomes, portugalska diplomatkinja i političarka, članica Portugalske socijalističke stranke, koja piše o opasnosti od populizma, usponu stranaka krajnje desnice, potrebi za borbom protiv te pojave i obrani vrijednosti.
Ova profesionalna diplomatkinja od 1980. obnaša brojne dužnosti, a radila je, među ostalim, i za Ujedinjene narode u Ženevi i New Yorku. Godine 1999. postala je voditeljica Odjela za interese Portugala, a do 2003. bila je veleposlanica u Jakarti, gdje je sudjelovala u procesu koji je doveo do neovisnosti Istočnog Timora i u obnovi diplomatskih odnosa između Portugala i Indonezije.
Kao zastupnica u Europskom parlamentu od 2004. do 2019. bila je posebno aktivna u području vanjskih odnosa, ljudskih prava, sigurnosti i obrane, međunarodnog razvoja, rodne ravnopravnosti i borbe protiv utaje poreza, pranja novca i financiranja terorizma.
Godine 2021. u ime Socijalističke stranke sudjelovala je na predsjedničkim izborima protiv tadašnjeg predsjednika Marcela Rebela de Souse i zauzela drugo mjesto, ispred kandidata iz stranke ekstremne desnice Chega.
Danas nastavlja svoj politički aktivizam, baveći se ljudskim pravima, integritetom i transparentnošću u javnoj sferi, ali i borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala. Svakog tjedna na portugalskom TV kanalu SIC Notícias iznosi svoje komentare u prilogu pod nazivom Mišljenje Ane Gomes.
Naš gostujući pisac član je EGSO-a Pietro Vittorio Barbieri, koji je iznio svoja stajališta o važnosti civilnog dijaloga i potrebi da mu se osigura odgovarajuće mjesto u europskom programu.
Naš gostujući pisac član je EGSO-a Pietro Vittorio Barbieri, koji je iznio svoja stajališta o važnosti civilnog dijaloga i potrebi da mu se osigura odgovarajuće mjesto u europskom programu.
Tetjanu Ogarkovu, ukrajinsku novinarku koja živi u Kijevu, zamolili smo da snimi sliku koja simbolizira Ukrajinu danas, dvije godine nakon ruske invazije 24. veljače 2022. Poslala nam je fotografiju koju je snimila dok je putovala zemljom izražavajući podršku ukrajinskim postrojbama. Ovo je fotografija koju gđa Ogarkova želi podijeliti s našim čitateljima i čitateljicama, kao i priča o njoj.
Tetjanu Ogarkovu, ukrajinsku novinarku koja živi u Kijevu, zamolili smo da snimi sliku koja simbolizira Ukrajinu danas, dvije godine nakon ruske invazije 24. veljače 2022.Poslala nam je fotografiju koju je snimila dok je putovala zemljom izražavajući podršku ukrajinskim postrojbama. Ovo je fotografija koju gđa Ogarkova želi podijeliti s našim čitateljima i čitateljicama, kao i priča o njoj.
Tetjana Ogarkova stekla je doktorat iz književnosti na Sveučilištu Paris XII Val-De-Marne. Predaje na Kijevskoj mogilanskoj akademiji, a radi i kao novinarka i voditeljica u Ukrajinskom medijskom kriznom centru, gdje je zadužena za informiranje međunarodne javnosti. Živi u Kijevu.
Uništena kuća u seocetu Vremivka, blizu Novosilke, sela koje se u ljeto 2023. našlo u centru ukrajinske protuofenzive.
U tim selima u ukrajinskoj stepi, na granici triju regija (Doneck, Dnipro i Zaporižja), daleko od velikih gradova, od 18. stoljeća žive Grci raseljeni s Krima. Njihov beskompromisni otpor ruskoj ofenzivi 2022. doveo je do potpunog razaranja tih sela u bombardiranju neprijateljskog topništva. Danas, dvije godine nakon početka ruske invazije, Ukrajina ne odstupa ni pedlja na toj strateškoj lokaciji koja bi mogla biti ključna za oslobađanje obale Azovskog mora.
Prijave za treće izdanje nagrada EU-a za ekološku proizvodnju mogu se podnositi od 4. ožujka 2024.
Nagradama EU-a za ekološku proizvodnju svake se godine odaje priznanje izvrsnosti u ekološkom vrijednosnom lancu. Ovogodišnja svečanost dodjele nagrada održat će se 23. rujna 2024.
Osam nagrada u sedam kategorija bit će dodijeljeno akterima u ekološkom lancu vrijednosti koji se nagrađuju za izvanredne, inovativne, održive i inspirativne projekte koji u ekološkoj proizvodnji i potrošnji donose stvarnu dodanu vrijednost. Prvi natječaj za nagrade EU-a za ekološku proizvodnju održan je 2022. (ks)
u trenutačnoj borbi EU-a protiv euroskepticizma i alarmizma krajnje desnice predstojeći europski izbori od ključne su važnosti. Oni će oblikovati političku situaciju u EU-u i definirati aktivnu i uključivu ulogu građana i građanki i organizacija civilnog društva.
U trenutačnoj borbi EU-a protiv euroskepticizma i alarmizma krajnje desnice predstojeći europski izbori od ključne su važnosti. Oni će oblikovati političku situaciju u EU-u i definirati aktivnu i uključivu ulogu građana i građanki i organizacija civilnog društva.
U tom kontekstu EGSO, kao dom organiziranog civilnog društva, od 4. do 7. ožujka 2024. prvi put održava Tjedan civilnog društva pod sloganom „Ustanimo za demokraciju!”.
Na tom će se događanju okupiti osobe svih dobnih skupina i iz svih sredina, uključujući mlade, novinare i novinarke iz svih država članica EU-a, predstavnike i predstavnice organizacija civilnog društva, dionike i institucije EU-a, koji će voditi žive rasprave i istaknuti doprinos civilnog društva društvenim, političkim i gospodarskim pitanjima koja utječu na naš svakodnevni život.
S obzirom na to da demokracija započinje sudjelovanjem, novo vodeće događanje EGSO-a okuplja pet glavnih inicijativa, a to su:
Dani civilnog društva, na kojima građani i građanke izražavaju svoja očekivanja u vezi s pitanjima koja su ključna za naše demokracije;
Dani europske građanske inicijative (EGI), godišnji susret na visokoj razini za organizatore budućih europskih građanskih inicijativa na kojem se utvrđuje njihov sljedeći zakonodavni cilj;
Tvoja Europa, tvoje mišljenje, jedinstveno događanje za mlade kojim se EU približava mladima iz država članica EU-a i šire, među ostalim mladim predstavnicima i predstavnicama iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i Ujedinjene Kraljevine;
Nagrada za civilno društvo, kojom se nagrađuju kreativni i inovativni neprofitni projekti za potporu osobama s mentalnim poteškoćama;
i, naposljetku, seminar za novinare i novinarke iz svih država članica EU-a, koji će se iz prve ruke upoznati s radom Odbora i o tome izvještavati svoje zemlje.
Tjedan civilnog društva organiziranom civilnom društvu i građanima i građankama pravodobno osigurava platformu na kojoj mogu izraziti svoja stajališta o ključnim pitanjima povezanima s novim europskim zakonodavnim razdobljem. Što je najvažnije, njime se potiče sudjelovanje biračkog tijela i promiče proeuropski stav.
Tjedan civilnog društva i njegovi sudionici i sudionice dat će svoj doprinos rezoluciji u kojoj će se iznijeti glavne poruke civilnog društva za jačanje demokracije u Europi uoči europskih izbora.
Pozivam vas da udružimo snage u ovom važnom pothvatu: doprinesite našim raspravama i potaknite građane, građanke i udruge da sudjeluju na europskim izborima. Ne propustite ovu priliku! EU treba čuti stavove svojih građana i građanki. Njihovo je sudjelovanje neophodno.
U našoj novoj rubrici „Ja ću glasati. A ti?”, koja će se objavljivati do lipnja 2024., predstavljamo stajališta naših gostiju o tome kako i zašto glasati na europskim izborima. Ovoga je puta naš gost Andrej Matišák, zamjenik urednika vanjske politike u Pravdi, najvećim slovačkim dnevnim novinama.
U našoj novoj rubrici „Ja ću glasati. A ti?”, koja će se objavljivati do lipnja 2024., predstavljamo stajališta naših gostiju o tome kako i zašto glasati na europskim izborima. Ovoga je puta naš gost Andrej Matišák, zamjenik urednika vanjske politike u Pravdi, najvećim slovačkim dnevnim novinama.
Dobro došli u Slovačku! Dobro došli u zemlju europskih rekorda.
Ne, ne govorim o iznimnom broju dvoraca, ekskluzivnih toplica ili krasnih planina. Mislim na slovačke političke rekorde. Tu smo, nažalost, na dnu ljestvice.
Slovaci su na izborima za Europski parlament prvi put glasali 2004. godine. Odonda je u mojoj zemlji izlaznost birača uvijek najmanja. Uvijek.
Dobro došli u Slovačku! Dobro došli u zemlju europskih rekorda.
Ne, ne govorim o iznimnom broju dvoraca, ekskluzivnih toplica ili krasnih planina. Mislim na slovačke političke rekorde. Tu smo, nažalost, na dnu ljestvice.
Slovaci su na izborima za Europski parlament prvi put glasali 2004. godine. Odonda je u mojoj zemlji izlaznost birača uvijek najmanja. Uvijek.
Godine 2014. izašlo ih je samo 13,05 %. Tada sam bio toliko uvjeren da će odaziv birača biti manji od 15 % da sam zamalo uzeo bankovni kredit i formirao stranku. Čak i sada, gledajući unatrag, mislim da sam imao šanse postati zastupnik u Europskom parlamentu.
No, šalu na stranu. Kako Slovaci danas doživljavaju Europsku uniju? Kao kasicu prasicu iz koje uzimaju novac? To sigurno, no problem je u tome što Slovačka čak nije ni u stanju učinkovito koristiti sredstva EU-a. I tu smo među najgorima.
Kod nas je raširena priča da Bruxelles sve diktira. To sigurno možete čuti i drugdje, ali slovački političari u tome su majstori. Ako se dogodi nešto dobro, zasluga je njihova. Ako se dogodi nešto loše, kriv je Bruxelles. Vrlo mali broj političara uspijeva odoliti takvom diskursu.
Možemo reći da problem leži i u medijima. koji teme povezane s EU-om često pokrivaju krajnje površno. Novinari izbjegavaju pisati o pitanjima koja se tiču EU-a jer tvrde da je to dosadno, a kada o tome pišu, prvenstveno se usredotočuju na problematična pitanja, bila ona stvarna ili izmišljena.
Želio bih reći i nekoliko riječi o poslovnom sektoru. Poduzetnici u javnosti rijetko govore o prednostima koje donosi EU. I oni se radije žale na naredbe i propise iz Bruxellesa.
Zbog svega toga Slovaci su, sudeći po anketama, sve veći euroskeptici. Dodamo li tome brojne dezinformacije, uključujući one iz Rusije, koje vladajući političari vole koristiti u vlastite svrhe, dobivamo eksplozivni koktel nezainteresiranosti i ljutnje.
Ne, Slovaxit još nije na dnevnom redu, ali kad Slovačka s vremenom prestane biti neto primatelj, ta bi tema mogla postati aktualnija.
Želimo li izbjeći taj mračni scenarij, politički čelnici i čelnice u Slovačkoj morat će konačno prigrliti EU kao prostor ključan za funkcioniranje zemlje i ponašati se u skladu s time. No, nažalost, već je sada jasno da bi znatan dio sadašnjih slovačkih političkih predstavnika pod svaku cijenu želio zaštititi svoje interese, čak i pod cijenu zapodijevanja svađe s EU-om.
To znači da svi birači i biračice kojima je stalo do EU-a moraju s rodbinom, prijateljima, pa čak i strancima, razgovarati o njegovoj važnosti. Možda tražim previše i nije jasno kamo će nas to odvesti, ali svaka druga opcija je gora.
