Tema Zelenog tjedna EU-a, koji će se održati od 3. do 5. lipnja, bit će čista, konkurentna i kružna Europa.

Europska platforma dionika kružnog gospodarstva, vodeća inicijativa Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i Komisije, ponosan je suorganizator Zelenog tjedna EU-a 2025., koji će biti posvećen kružnim rješenjima za konkurentnost EU-a. Na ovogodišnjoj konferenciji raspravljat će se o tome kako kružno gospodarstvo može povećati održivu konkurentnost, smanjiti nastanak otpada i potaknuti inovacije. Od 3. do 4. lipnja održat će se rasprave na visokoj razini kako bi se istražili politički aspekti kružnosti, nakon čega će 5. lipnja uslijediti detaljne rasprave s dionicima o potencijalu kružnosti za resursno učinkovitu i konkurentnu Europu.

To će događanje također biti prilika za predstavljanje izvješća o dijalogu s dionicima održanom 10. travnja u EGSO-u. To događanje koje je prethodilo konferenciji bilo je prilika za živahnu raspravu dionika o planu za čistu industriju, strategiji za biogospodarstvo i predstojećem aktu o kružnom gospodarstvu.

Za sudjelovanje na događanjima u okviru Zelenog tjedna EU-a možete se prijaviti ovdje. (ac)

Ovogodišnja nagrada privukla je 58 prijava pojedinaca, privatnih poduzeća i organizacija civilnog društva iz brojnih država članica EU-a, što ukazuje na njezinu geografsku raširenost.

Prijavljeni projekti pokrivaju raznovrsne teme, od angažmana i osnaživanja mladih do socijalne kohezije i uključenosti, od medijskog opismenjavanja i dezinformacija do ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.

Brojne inicijative bave se uzrocima problema i doprinose sprečavanju polarizacije.

Inicijativama kao što je EUth Voices for Social Change (Glas mladih EU-a za promjene u društvu), koju vodi neprofitna organizacija Youthmakers Hub u Grčkoj, nastoji se osnažiti mlade da rade na pozitivnim promjenama u svojim zajednicama. Ti se projekti bave suzbijanjem štetne polarizacije i razvojem kulture tolerancije tako što ljude potiču da sudjeluju u konstruktivnim dijalozima i bore se protiv diskursa koji izaziva podjele, primjerice putem tečajeva za digitalno opismenjavanje i izradom podcasta.

Drugim projektima suzbija se radikalizacija i diskurs koji dovodi do polarizacije i nastoje se prevladati kulturne, etničke i generacijske razlike i društvene podjele, razviti uzajamno razumijevanje i suradnja, zaštititi temeljna prava i potaknuti socijalna kohezija.

U okviru inicijative DEMDIS Digital Discussion, koju je pokrenula organizacija DEMDIS u Slovačkoj, stvorena je nova softverska platforma na kojoj se mogu voditi ravnopravne digitalne rasprave, čak i kad su teme kontroverzne. Korisnici platforme glasaju o navodima i zatim ih se smješta u zasebne skupine ovisno o njihovim mišljenjima. Svrha je projekta korisnicima pomoći da pronađu dodirne točke i tako uspostaviti vezu između polariziranih stavova.

Vodič za ljudska prava Baltičkog društva za ljudska prava jedan je od primjera na koji način civilno društvo može raditi na poštovanju temeljnih prava. Vodič funkcionira kao platforma za edukaciju o ljudskim pravima i nudi višejezična objašnjenja o tome kako ljudska prava mogu i trebaju funkcionirati u određenim situacijama u svakodnevnom životu.

Među projektima prijavljenima ove godine bilo je i nekoliko kulturnih i umjetničkih pristupa rješavanju problema polarizacije, primjerice Atlas géopolitique de la culture et des médias indépendants en Europe (Geopolitički atlas kulture i neovisnih medija u Europi), koji vodi udruga Arty Farty. Tom se inicijativom skreće pozornost na teme koje mreža neovisnih kulturnih i medijskih organizacija u Europi smatra prioritetnima, na primjer uključenost, smanjenje teritorijalnih podjela i potreba za suzbijanjem dezinformacija. Ti projekti pokazuju da kultura i mediji mogu imati transformativnu ulogu u smanjenju polarizacije u društvu.

Na 15. izdanju EGSO-ove Nagrade za civilno društvo odano je priznanje trima dobitnicima – iz Slovačke, Belgije i Francuske – za njihov inspirativan rad na suzbijanju negativne polarizacije u Europi. Imena dobitnika objavljena su 20. ožujka na svečanoj dodjeli nagrada održanoj tijekom Tjedna civilnog društva.  

Novčanu nagradu dobila su tri pobjednička projekta: prvi je primio 14 000 eura, a druga dva po 9000 eura.

PRVA NAGRADA: Slovačko debatno društvo za projekt Olimpijada kritičkog mišljenja

Slovačko debatno društvo (SDA) je nevladina organizacija u Slovačkoj čija je misija promicati otvorenost duha i kritičko mišljenje i poticati aktivno građanstvo među mladima u Slovačkoj. Ta udruga kroz niz programa mlade uči kako da procijene činjenice i mišljenja, formuliraju vlastite argumente i kritički razmišljaju o medijskim objavama kako bi pronašli vjerodostojne izvore informacija. Ta organizacija svojim radom stvara prostor za otvorenu i javnu raspravu o ključnim pitanjima s kojima se slovačko društvo suočava.

Jedan od najuspješnijih programa – Olimpijada kritičkog mišljenja – pokrenut je 2021. godine i već je vrlo raširen: prošle godine u njemu je sudjelovalo gotovo 9000 učenika i učenica iz više od 300 škola. Taj inovativni projekt osmišljen je u obliku natjecanja čija je svrha učenicima pomoći da nauče prepoznati dezinformacije. U Slovačkoj je dezinformiranje velik problem: 61 % građana i građanki ne vjeruje medijima, a više od polovine njih vjeruje u teorije zavjere. Svrha je ovog projekta izravno se boriti protiv tog problema razvojem medijske pismenosti i promjenom načina na koji mladi najčešće koriste medije.

U natjecanju, koje se sastoji od tri kruga, mogu sudjelovati tri dobne skupine učenika i učenica (od 8. do 13. razreda) koji se suočavaju s nizom stvarnih medijskih izazova. Zadani sadržaj sličan je sadržaju kojem učenici mogu biti izloženi u svakodnevnom životu. Učenici i učenice analiziraju videozapise na TikToku, provjeravaju točnost sadržaja koji je stvorila umjetna inteligencija i ocjenjuju objave na Instagramu te pritom pokušavaju razlučiti što je točno, a što su dezinformacije. Trebaju i održati govor u kojem svojim vršnjacima moraju prezentirati svoje argumente.

„Olimpijada kritičkog mišljenja pomaže u smanjenju polarizacije društva jer tisućama učenika pokazuje kako prihvatiti različite perspektive, prepoznati kognitivnu pristranost i konstruktivno iznijeti svoja stajališta”, izjavio je Richard Vaško, osnivač i koordinator programa. „Jačanjem kritičkog mišljenja i medijske pismenosti putem ovog projekta zasnovanog na vještinama mladima pomažemo da se odupru dezinformacijama i da društvenim raspravama pristupaju s velikom pažnjom.”

DRUGA NAGRADA: francuska udruga „Novinari nade” za projekt Europska nagrada za mlade novinare nade

Francuska neprofitna organizacija Novinari nade osnovana je 2003. Ta je organizacija prva osmislila „novinarstvo rješenja”, vid novinarstva koji je danas vrlo raširen i čiji je cilj pronaći odgovore na izazove s kojima se današnje društvo suočava. Organizacija potiče novinare da usvoje taj pozitivan način razmišljanja, a nizom nagrada odaje priznanje najboljim izvještajima i uređivačkim inovacijama novinara i mladih ljudi.

Svrha nagrađene inicijative je i nagraditi i obučiti novinare i novinarke koji se bave novinarstvom rješenja na francuskom jeziku. Taj raznovrsni program kandidatima nudi priliku da pohađaju internetski tečaj organiziran u suradnji s Fakultetom novinarstva Aix-Marseille kako bi se naučili baviti novinarstvom rješenja. Svaki kandidat i kandidatkinja povezuje se s mentorom koji im pomaže da poboljšaju svoje vještine pisanja i govorenja, a obučava ih i u vještini brzog predstavljanja. Dobitnici nagrade također se pozivaju u Pariz na 48-satno putovanje u svrhu učenja tijekom kojeg imaju priliku susresti se s drugim novinarima sličnih stavova i stručnjacima iz cijele Europe. Šest dobitnika potom dobiva nagrade u ukupnom iznosu od 10 000 eura.

„Borba protiv polarizacije sastavni je dio novinarstva rješenja jer se ono sastoji od prikazivanja kompleksnosti svijeta, raznolikosti aktera koji djeluju na svim razinama i u svim zemljama, zajedno ili odvojeno i, s druge strane, opisivanja kapaciteta lokaliziranih inicijativa da se šire”, rekao je Gilles Vanderpooten, direktor organizacije „Novinari nade”.

U prva tri izdanja nagrade za nju se prijavilo više od 400 kandidata iz 25 zemalja. Za četvrto izdanje, koje je u tijeku, vjerojatno će biti više od 300 prijava. Organizacija je već pomogla više od 75 kandidata da usavrše svoj pisani i govorni francuski.

Ta se ideja može lako preuzeti, pa su već u tijeku razgovori s novinarima u Španjolskoj, Italiji i Belgiji kako bi se u suradnji s njima nagrada proširila i na druge zemlje.

„Željeli bismo da se nagrada iz francuskog govornog područja proširi i na druge jezike Europske unije”, rekao je Gilles Vanderpooten. „To je izuzetno važno ako u koncept ‚Europe rješenja’ želimo uključiti više mladih ljudi.”

TREĆA NAGRADA: Belgijska udruga „FEC Diversité” za projekt Escape game ekstremna desnica

Bauk desničarske ideologije kruži Europom i svijetom. Stranke krajnje desnice dobivaju sve veću podršku, a populizam je u porastu. Belgijska neprofitna organizacija FEC Diversité osmislila je način da se među nastavnim osobljem, sindikatima i građanima suprotstavi takvim stavovima.

ESCAPE GAME EKSTREMNA DESNICA je igra koja igračima omogućuje da se na zabavan i zanimljiv način oslobode „zaraze” idejama krajnje desnice. Na početku igre igračima se kaže da su „zaraženi virusom” krajnje desnih ideologija i da ga se kroz niz zadataka moraju osloboditi. Dok rješavaju te zadatke, otkriva im se kako se ideje krajnje desnice u društvu šire i potenciraju.

Igra je podijeljena u četiri distrikta, a igrači u svakom od njih moraju riješiti posebne zadatke. U distriktu A sudionici – kroz interakciju s 19 objekata – sudjeluju u raspravama o utjecaju ekstremne desnice na radnom mjestu. U distriktu B igrači čitaju dijelove istinitih priča migranata koje im pomažu da shvate njihovo putovanje u Europu. U distriktu C slušaju snimku fiktivnog govora krajnje desnice koja je popraćena nizom slika. U distriktu D igrači rade na izvješću o stranci krajnje desnice, a zatim trebaju riješiti križaljku.

U toj imerzivnoj igri sudjeluju i facilitatori obučeni u zaštitna odjela i gas-maske koji govore automatiziranim glasom. Ideja je da se putem svih pet čula doista iskuse svi izazovi kroz koje se u igri prolazi kako bi igrači shvatili što je na kocki kad je riječ o demokraciji u Europi.

Igra je pokrenuta u lipnju 2023. i otada je u njoj sudjelovalo gotovo 1000 igrača koji su proveli „detoksikaciju”, a za nju su čuli i sindikati, organizacije i škole u Belgiji i šire. Sudionici iz Francuske i Bugarske došli su igrati tu igru kako bi je mogli organizirati u svojim zemljama.

„Ponosni smo što smo osmislili inovativno edukativno sredstvo koje se na zanimljiv i interaktivan način bavi pitanjem krajnje desničarskih ideja”, rekla je Malika Borbouse iz udruge FEC Diversité. „Poticanjem dijaloga i kolektivnog promišljanja naša je inicijativa pridonijela smanjenju napetosti i promicanju uključivijeg društva.”

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja novu viziju za poljoprivredu i hranu koju je iznijela Europska komisija, odnosno plan reformi čiji je cilj jačanje položaja poljoprivrednika i izgradnja održivih prehrambenih sustava, ali ipak poziva na veću ambicioznost u zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Ta vizija, o kojoj se raspravljalo na plenarnom zasjedanju EGSO-a 27. ožujka, uključuje mjere za jačanje pregovaračke moći poljoprivrednika, povećanje transparentnosti lanca opskrbe i poboljšanje dijaloga o prehrambenoj politici. Povjerenik EU-a za poljoprivredu Christophe Hansen opisao ju je kao „ciljani odgovor na pozive za uspostavu konkurentnog, pravednog i otpornog poljoprivredno-prehrambenog sektora” i naglasio važnost bliske suradnje sa svim dionicima, uključujući civilno društvo.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke napomenuo je da vizija odražava mnoge prioritete EGSO-a. „U toj se viziji prepoznaje ključna uloga svih poljoprivredno-prehrambenih aktera u osiguravanju održivosti i konkurentnosti”, rekao je i dodao da su u nekim područjima preporuke EGSO-a bile ambicioznije od prijedloga Komisije.

Članovi i članice EGSO-a pozdravili su inicijative za jačanje uloge proizvođača u pregovorima i ugovorima. „Pisani ugovori koji sadrže klauzule o mogućoj izmjeni uvjeta povećat će transparentnost i pregovaračku moć poljoprivrednika”, rekao je Stoyan Tchoukanov, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Izmjena Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT)”, čija je tema jačanje položaja proizvođača u pregovorima i sklapanju ugovora.

Komisija također planira poboljšati suradnju u cijelom prehrambenom sustavu, čime bi se promicala održiva proizvodnja i zdravija prehrana. Emilie Prouzet, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Nova pravila o prekograničnoj provedbi propisa protiv nepoštenih trgovačkih praksi”, smatra da je to prvi korak u pružanju potpore poljoprivrednicima i da se pritom izbjegava pravna nesigurnost.

Vizija podrazumijeva obvezivanje na novi sustav upravljanja rizicima i krizama na razini EU-a, što je u skladu s pozivima EGSO-a na osiguravanje jačih instrumenata za suočavanje sa šokovima povezanima s okolišem, tržištem i klimom. Očekuje se i nova strategija za generacijsku obnovu kojom bi se mladim poljoprivrednicima pružila potpora kad je riječ o pristupu zemljištu, vještinama ulaganja i ruralnoj infrastrukturi.

Unatoč širokoj podršci, neka pitanja i dalje izazivaju zabrinutost. Sudionici u raspravi istaknuli su da je zbog nejasnoće u vezi sa sljedećim proračunom EU-a teško razgovarati o reformi ZPP-a nakon 2027. EGSO poziva i na strožu primjenu socijalne uvjetovanosti i upozorava na to da se vizijom ne rješavaju u potpunosti pitanja kao što su koncentracija tržišta i financijske špekulacije koje utječu na cijene hrane.

EGSO je ponovno istaknuo svoju ulogu ključnog partnera u pretvaranju Komisijine vizije u politiku. Ujedno se i obvezao na kontinuiranu suradnju kako bi se osiguralo da se u oblikovanju budućnosti poljoprivrede EU-a uvažavaju interesi poljoprivrednika, proizvođača, radnika i potrošača. (ks)

Teret jačanja kohezije radi depolarizacije društava snose organizacije civilnog društva, koje imaju snagu i motivaciju za zaštitu građanskih i demokratskih prostora. To je bila glavna poruka Tjedna civilnog društva, čiji je domaćin već drugu godinu bio Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i tijekom kojeg se raspravljalo o zabrinjavajućem raširenom trendu polarizacije u društvima EU-a.

Od 17. do 20. ožujka na EGSO-ovu Tjednu civilnog društva okupilo se više od 800 osoba, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija i skupina mladih, kao i dionike i novinare, da bi razmjenjivali stajališta i raspravljali o načinima na koje bi se mogla ojačati kohezija i sudjelovanje u polariziranim društvima.

U okviru Tjedna civilnog društva članovi EGSO-ove Skupine za vezu i partneri uključeni u organizaciju Dana europske građanske inicijative organizirali su 14 sesija, uključujući i svečanost dodjele Nagrade EGSO-a za civilno društvo. Sudionici su iznijeli prijedlog o sveobuhvatnom skupu provedivih koraka i ključnih zahtjeva za kohezivnija društva, uključujući:

• jačanje kohezije obrazovanjem i kulturom;
• osiguravanje priuštivog i održivog stanovanja;
• jačanje sudjelovanja javnosti putem europskih građanskih inicijativa;
• osiguravanje uključive pravedne tranzicije i zelenog i plavog rasta;
• osmišljavanje snažne europske strategije za civilno društvo;
• jačanje potpore i financiranja organizacija civilnog društva;
• uključivanje mladih u oblikovanje snažnije i otpornije Europe;
• poticanje inovacija i tehnologije za opće dobro.

Na završnoj sjednici predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Na kraju ovog drugog izdanja Tjedna civilnog društva želio bih naglasiti koliko me se dojmila energija, otpornost i predanost aktera civilnog društva iz cijele Europe. Ovaj tjedan pokazao je da civilno društvo, ako djeluje ujedinjeno, može pronaći rješenja za jačanje naše demokracije, poticanje socijalne kohezije i izgradnju Europe koja zaista radi za svoje građane.”

Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, naglasila je ključnu ulogu organizacija civilnog društva koje usmjeravaju društva prema temeljnim europskim vrijednostima.

Victor Negrescu, potpredsjednik Europskog parlamenta, izričito je pozvao organizacije civilnog društva da pokažu svoju snagu i reagiraju na agresivnu retoriku: „Potrebno nam je snažno civilno društvo i istinsko partnerstvo između civilnog društva i donositelja odluka kako bismo zajedno i dosljedno izgrađivali društvo koje se istinski brine o životima ljudi.”

Predstavnici organizacija civilnog društva naglasili su da civilno društvo nije puki pružatelj usluga, nego je ključna sastavnica demokracije i sudjelovanja. Nataša Vučković, glavna tajnica u srpskoj fondaciji Centar za demokratiju, izjavila je da je optimistična da civilno društvo može imati ključnu ulogu u borbi protiv temeljnih uzroka i širenja antidemokratskog i antieuropskog diskursa, kako u EU-u tako i u zemljama kandidatkinjama. To se može postići tako da se pridonese razumijevanju Europske unije i da se osigura da njezine koristi dopiru do svakodnevnog života svih građana. (at)

Nagrada za civilno društvo, jedna od glavnih EGSO-ovih nagrada, dodijeljena je već 15 puta. Njome se nagrađuju projekti koji na posebno kreativan i inovativan način pristupaju rješavanju pitanja od velike važnosti za EU.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Biraju se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u i koje su već provedene ili su još uvijek u tijeku prije krajnjeg roka za podnošenje prijava.

Cilj je nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva u stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju.

Svake se godine odabire druga tema: 2023. godine to su bili projekti usmjereni na mentalno zdravlje, 2022. je nagrada iznimno dodijeljena za dvije teme (mlade i Ukrajinu), 2021. su nagrađeni projekti u području klime kojima se promiče pravedna tranzicija, a 2020. je umjesto Nagrade za civilno društvo dodijeljena jednokratna Nagrada za građansku solidarnost, posvećena borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Među prijašnjim temama bile su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, europski identiteti, kulturna baština i migracije.

EGSO je 15. izdanje Nagrade za civilno društvo pokrenuo u listopadu 2024., a tema je borba protiv štetne polarizacije europskog društva.

Tema polarizacije važnija je nego ikad prije. Zbog višestrukih kriza koje se međusobno prepliću (pandemija bolesti COVID-19, ruski rat u Ukrajini, raširena socijalna i gospodarska nestabilnost itd.) poraslo je nepovjerenje u javne institucije i tijela, što je dovelo do štetne polarizacije.

Civilno društvo ima ključnu ulogu u suzbijanju tog nepovjerenja, praćenju žarišta polarizacije na internetu i izvan njega, unapređenju socijalne kohezije i očuvanju demokratskih ideala. U suradnji s javnim tijelima i civilnim društvom može pomoći u zaštiti liberalne demokracije od autoritarnih trendova.

Stoga je EGSO svoju ovogodišnju Nagradu za civilno društvo odlučio dodijeliti neprofitnim inicijativama koje učinkovito interveniraju provedbom preventivnih mjera, mjera ranog upozoravanja i, prema potrebi, mjera za smirivanje napetosti kojima se osigurava poštovanje demokratskih vrijednosti i sprečava da polarizacija postane štetna i da jednostrani diskurs dovede do nasilja.

U raspravi s Michaelom McGrathom, povjerenikom za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača, EGSO je upozorio na stalne pokušaje ušutkavanja, diskreditiranja i slabljenja onih koji se zalažu za demokraciju, socijalnu pravdu i temeljna prava te je izrazio spremnost na udruživanje snaga s Komisijom radi zaštite europskog civilnog društva i borbe protiv polarizacije.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) spreman je preuzeti operativnu ulogu u budućoj strategiji Europske komisije za civilno društvo, koja se upravo priprema kako bi se ojačala demokracija i prostor za građansko djelovanje i kako bi se ujedinile podijeljene zajednice širom EU-a. S obzirom na sve učestalije napade na skupine civilnog društva i neovisne medije, EGSO je spreman pružati otpor i doprinositi zaštiti temelja slobodnog i otvorenog društva.

„EGSO je odlučan u svojoj predanosti obrani, zaštiti i osnaživanju civilnog društva. Kao dom europskog civilnog društva nećemo biti pasivni promatrači. Aktivno ćemo se suprotstavljati pokušajima oslabljivanja prostora za građansko djelovanje. Zalagat ćemo se za snažniju potporu, bolju zaštitu i veće priznavanje uloge civilnog društva u jačanju naših demokracija”, naglasio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke na plenarnom zasjedanju EGSO-a 27. ožujka, na kojem je održana rasprava na visokoj razini o depolarizaciji društava s povjerenikom McGrathom.

Predsjednik Röpke izjavio je da se nevladine organizacije i pokreti na lokalnoj razini sve više suočavaju s nazadovanjem demokracije, restriktivnim zakonodavstvom, kampanjama ocrnjivanja i strateškim tužbama kojima se nastoje ušutkati neistomišljenici i koje su dio sveobuhvatnijih pokušaja diskreditiranja i slabljenja onih koji se zalažu za demokraciju, socijalnu pravdu i temeljna prava.

Osvrćući se na optužbe koje su na račun nevladinih organizacija za zaštitu okoliša nedavno iznijeli neki zastupnici u EP-u, predsjednik Röpke poručio je da je posebno zabrinjavajuće to što napadi ne dolaze samo izvan naših institucija, nego u nekim slučajevima i iz njih.

Povjerenik McGrath izjavio je da je EGSO u jedinstvenom položaju da pruža vrlo dragocjen doprinos naporima Komisije za jačanje demokracije i premošćivanje podjela u društvu. Po njegovu mišljenju, najbolji način za borbu protiv polarizacije jest osnaživanje Europljana i poticanje njihove zastupljenosti: „Ako to postignemo, uspjet ćemo približiti naše zajednice, društva i Uniju. Svjesni smo da će angažman organizacija civilnog društva i dalje biti ključan u svemu što radimo.”

Novom strategijom EU-a za civilno društvo, najavljenom u programu rada Komisije za 2025., podupirat će se, štititi i osnaživati organizacije civilnog društva i borci za ljudska prava.

U raspravi na plenarnom zasjedanju izneseni su i ključni zaključci EGSO-ova Tjedna civilnog društva 2025., koji se održao pod krilaticom „Jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima”. Među govornicima i govornicama bili su supredsjednica Skupine za vezu Brikena Xhomaqi, koja je predstavila ključne zahtjeve Tjedna, dobitnik Nagrade za civilno društvo Richard Vaško iz Slovačkog debatnog društva i mlada aktivistica Kristýna Bulvasová, , koja je iznijela glavne preporuke s godišnjeg događanja EGSO-a za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS).(ll)

„Učenike i učenice učimo da se činjenice moraju provjeravati, ali da o mišljenjima treba raspravljati s uvažavanjem. Istinsko kritičko mišljenje poštuje pluralizam stavova”, rekao je Richard Vaško iz Slovačkog debatnog društva (SDA), koje je za svoju Olimpijadu kritičkog mišljenja dobilo Nagradu EGSO-a za civilno društvo koja se ove godine dodjeljivala za borbu protiv polarizacije. Richard, čiji je projekt osvojio prvu nagradu, razgovarao je s nama o Olimpijadi i o tome zašto je podučavanje kritičkog mišljenja ključno u današnjem polariziranom svijetu kojim vladaju dezinformacije.

Možete li opisati jednu igru ili jedan od krugova Olimpijade kritičkog mišljenja? Možete li navesti primjer zadatka ili pitanja?

Prvi krug Olimpijade kritičkog mišljenja organizira se u školama, a drugi u regijama. Učenici i učenice sudjeluju u testiranju koje traje između jednog i dva sata. Imaju slobodan pristup internetu i internetskim alatima za provjeru činjenica i moraju riješiti niz zadataka, koji su usmjereni na medijsku pismenost, otkrivanje manipulacija i pristranosti, tumačenje podataka i studija, utvrđivanje logičkih pogrešaka i iznošenje vlastitih argumenata.

Na primjer, u jednom od nedavnih krugova od učenika je zatraženo da napišu argument o tome treba li „radi veće sigurnosti postaviti zaštitne kamere u školama”, što je aktualno pitanje u trenutačnom slovačkom javnom diskursu. U drugom se zadatku od njih tražilo da analiziraju viralni videozapis na TikToku kojim se promiče teorija zavjere o Taylor Swift i identificiraju tipična obilježja razmišljanja koje se zasniva na teoriji zavjere. U trećem su zadatku morali odrediti koji je od dva ponuđena videozapisa generirala umjetna inteligencija, a koji je vjerodostojan.

Svi prethodni testovi javno su dostupni na slovačkom jeziku na stranici www.okm.sk.

Što želite postići Olimpijadom kritičkog mišljenja? Što vas je potaknulo da pokrenete taj projekt?

Cilj nam je učenicima i učenicama koji su u dobi u kojoj se počinju upotrebljavati društveni mediji i konzumirati digitalni sadržaji pomoći da razviju vještine kritičkog, odgovornog i promišljenog snalaženja u tom prostoru. Zahvaljujući redovitim povratnim informacijama nakon svakog kruga i e-tečajevima koji su na raspolaganju za pripremu učenici i učenice stječu navike i alate koje mogu primjenjivati u svakodnevnom životu. Krajnji nam je cilj formirati generaciju mladih koji su informirani, otporni na dezinformacije i sposobni voditi konstruktivan dijalog utemeljen na činjenicama.

Projekt smo pokrenuli zbog toga što su medijska pismenost i kritičko mišljenje i dalje u velikoj mjeri nedovoljno zastupljeni u službenim nastavnim programima, što je bitan nedostatak u našem obrazovnom sustavu. Više od polovine slovačkih učenika nikada ne nauči kako ocijeniti pouzdanost informacija. Samo 16 % mladih u Slovačkoj redovito provjerava informacije iz medija. Zbog toga 56 % stanovništva obično vjeruje u teorije zavjere ili čiste laži. Željeli smo to promijeniti, pa smo u škole u cijeloj zemlji počeli uvoditi aktivnost koja se može lako prilagoditi i koja ima velik učinak.

Zašto smatrate da je razvoj kritičkog mišljenja toliko važan u aktualnom kontekstu? Imamo li šanse pobijediti u ratu protiv lažnih vijesti?

Lažne vijesti oduvijek postoje u nekom obliku, ali sada živimo u doba dosad nezabilježene preopterećenosti informacijama. Budući da su društveni mediji glavni izvor informacija za mnoge mlade ljude, svatko može lako širiti dezinformacije, pogrešne informacije i govor mržnje. Znati kako filtrirati informacije i snaći se u tom kaotičnom informacijskom okruženju postalo je ključna životna vještina.

Međutim, nikad nećemo moći potpuno pobijediti u ratu protiv lažnih vijesti jer je to pokretna meta koja se stalno miče. No ono što možemo učiniti jest mlade oboružati alatima da se bolje snađu u tom okruženju, postavljaju prava pitanja i razmisle prije nego što sadržaje podijele.

Imate li povratnih informacija o projektu? Možete li navesti primjer?

Nakon svakog kruga prikupljamo detaljne povratne informacije, a odgovori su uglavnom pozitivni. Na primjer, 93 % nastavnika čiji su učenici sudjelovali na Olimpijadi izjavilo je da to pomaže u jačanju otpornosti učenika i učenica na dezinformacije i prijevare. Osim toga, naša ocjena koja je ključno mjerilo zadovoljstva korisnika u posljednjem je krugu dosegnula +76, što se smatra izvrsnim rezultatom.

Koji biste savjet dali drugim organizacijama civilnog društva, kako da aktivnostima i programima ove vrste postignu željene rezultate?

Svaka zemlja i kontekst se razlikuju, a lokalne organizacije najbolje znaju što u njihovim zajednicama funkcionira. No korisna su nam bila sljedeća načela:

Prvo i najvažnije, mladima ne govorimo što da misle. Istinsko kritičko mišljenje poštuje različite stavove. Ako učenici i učenice smatraju da se njihova mišljenja odbacuju ili da im se nameću, odustat će od sudjelovanja. Učimo ih da se činjenice moraju provjeravati, ali da o mišljenjima treba raspravljati s uvažavanjem.

Drugo, pristupačnost i uključivost od ključne su važnosti. Ako ne probijemo granice i ne proširimo se i izvan elitnih škola, nećemo ostvariti istinski učinak. Naš je program besplatan, u potpunosti na internetu, lako mu je pristupiti, a dostupan je i na jeziku naše najveće etničke manjine. Ove je godine 53 % sudionika bilo iz strukovnih srednjih škola.

Treće, treba od samog početka razmišljati o prilagodljivosti i iskorištavanju novih tehnologija da se to postigne. Za ocjenjivanje otvorenih odgovora upotrebljavamo umjetnu inteligenciju, što nam omogućuje da održimo visokokvalitetno obrazovno iskustvo bez pribjegavanja testiranju s višestrukim izborom odgovora. Digitalno doba donosi ozbiljne izazove, ali i pruža moćne alate za njihovo rješavanje.

Richard Vaško član je Slovačkog debatnog društva (SDA) od svoje 12. godine. U srednjoj školi je pobijedio u Slovačkoj nacionalnoj debatnoj ligi i predstavljao Slovačku na svjetskim debatnim prvenstvima. Na Sveučilištu Warwick (Ujedinjena Kraljevina) diplomirao je pravo, politiku i filozofiju kao najbolji student na akademskoj godini, a trenutačno pohađa preddoktorski studij „Obrazovanje (znanje, moć, politika)” na Sveučilištu u Cambridgeu.

Richard od 2021. radi u Slovačkom debatnom društvu. Osnivač je, a sada i koordinator Olimpijade kritičkog mišljenja. Surađivao je i s timom za stratešku komunikaciju slovačkog Ministarstva obrazovanja (StratCom) i suautor je priručnika za osposobljavanje nastavnika u području medijske pismenosti u izdanju Nacionalnog instituta za obrazovanje i mlade. U suradnji s Institutom Matej Bel, nevladinom organizacijom koja se bavi etničkim manjinama i marginaliziranim romskim zajednicama u Slovačkoj, provodi istraživanja i organizira multietničku ljetnu školu za djecu u nepovoljnom položaju.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je Europsku komisiju da se u svom programu rada za 2025., u kojem se utvrđuju zakonodavni i politički prioriteti EU-a, usredotoči na gospodarsku otpornost, socijalnu pravednost i održivost. U raspravi na plenarnom zasjedanju s povjerenikom za gospodarstvo i produktivnost Valdisom Dombrovskisom, EGSO, koji ima ključnu ulogu u oblikovanju programa rada, ponovno je potvrdio svoju predanost razvoju programa kojim se rješavaju hitni izazov i istodobno gradi uključivija Europska unija okrenuta budućnosti.

EGSO je u prosincu 2024. predstavio svoj doprinos programu rada pod nazivom „Zajedno naprijed: odvažnija, jednostavnija i brža Unija”. Tom se vizijom nastoji ukazati na izravna rješenja gospodarskih i geopolitičkih izazova EU-a. EGSO svake godine kroz opsežna savjetovanja i preporuke dorađuje program rada kako bi osigurao da taj program europskim građanima i poduzećima posluži na najbolji način.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pozdravio je čvrstu suradnju s Europskom komisijom. Uvažio je napore koje poduzima Komisija, ali i pozvao na ambiciozniji i uključiviji pristup. „I dalje predano radimo na oblikovanju politika kojima se promiču gospodarska stabilnost, socijalna jednakost i demokratske vrijednosti”, izjavio je.

Povjerenik Dombrovskis ponovno je potvrdio da je cilj programa rada Komisije u sljedećih pet godina povećati gospodarsku konkurentnost i sigurnost. „Poduzimanje mjera za smanjenje birokracije važan je element izgradnje konkurentnije Europe. Pojednostavljenjem želimo osigurati da naši propisi pomažu ostvariti naše gospodarske, socijalne, okolišne i sigurnosne ciljeve, a ne spriječiti njihovo ostvarenje”, rekao je.

Ključni prioriteti za 2025.

Gospodarski rast i konkurentnost

Program rada fokusira se na strukturne reforme, novi višegodišnji financijski okvir (VFO) i jača tržišta kapitala. EGSO se zalaže za sveobuhvatniji pristup gospodarskoj otpornosti i rješavanju problema sporog rasta, krize troškova života i sve veće geopolitičke nesigurnosti.

Nije dovoljno smanjiti broj propisa, moramo ih učiniti pametnijima

EGSO podržava predan rad Komisije na smanjenju administrativnog opterećenja, ali upozorava da regulatorno pojednostavljenje ne smije ići nauštrb socijalne zaštite ili standarda zaštite okoliša.

Poticanje inovacija i ulaganja

U programu rada prednost se daje tehnološkom vodstvu EU-a i jaki naglasak stavlja na digitalne mreže, umjetnu inteligenciju i kvantne tehnologije. EGSO poziva Komisiju da stvori uvjete koji će spriječiti odljev kapitala i potaknuti dugoročna ulaganja u Europi.

Pravednija i zelenija Europa

Program rada bavi se izazovima poput nedostatka vještina, sigurnosti opskrbe hranom i održivog financiranja i nastoji ojačati socijalnu i okolišnu održivost. EGSO naglašava važnost politika koje promiču socijalnu koheziju i pravednu digitalnu tranziciju.

Priprema za proširenje i budućnost

Dok se EU priprema za potencijalno proširenje u razdoblju nakon 2028., u programu rada navode se planovi za financijsku i političku stabilnost. EGSO insistira na tome da se moraju uključiti perspektive civilnog društva kako bi se osiguralo da politike zadovoljavaju potrebe svih Europljana i Europljanki. (tk)