Želite li promijeniti obrazovni sustav? Imate li problema s otrovanim prehrambenim proizvodima? Želite li da se teretni promet s cestovnog premjesti na željeznički? Ili imate problema s prekograničnom registracijom poduzeća? Građani EU-a imaju mnoga prava i istodobno moraju donositi teške odluke, ali moraju znati gdje i kako mogu nešto promijeniti i koje im se mogućnosti nude.

Naša popularna Europska putovnica za demokraciju ima odgovore i upravo je ažurirana! U Putovnici su dostupni informativni članci, osnovne informacije, smjernice i orijentiri za sve aspekte moderne europske demokracije, uključujući niz instrumenata za političko sudjelovanje i detaljan priručnik o europskoj građanskoj inicijativi (EGI).

Nova verzija već je dostupna na nekoliko jezika, a sljedećih tjedana dodat ćemo i druge jezike. (cw)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) službeno je 15. veljače pokrenuo inicijativu za to da u svoj rad uključi predstavnike i predstavnice civilnog društva iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u. U skupinu stručnjaka i stručnjakinja iz civilnog društva koji će sudjelovati u radu Odbora odabrani su ukupno 131 član i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje, čime je EGSO postao prva institucija koja otvara svoja vrata zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u.

Ova je inicijativa politički prioritet predsjednika EGSO-a Olivera Röpkea. Njome se postavljaju novi standardi za uključivanje zemalja kandidatkinja u aktivnosti EU-a, čime se olakšava njihova postupna i konkretna integracija u EU.

Inicijativa je pokrenuta na plenarnom zasjedanju EGSO-a, na kojem su je toplo podržali potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová, premijer Crne Gore Milojko Spajić i premijer Albanije Edi Rama. Pridružili su im se predstavnici i predstavnice civilnog društva iz devet zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina), a neki su se članovi i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje priključili i preko interneta. To je bilo prvi put da su sudjelovali u raspravi na plenarnom zasjedanju EGSO-a.

Povodom tog povijesnog događaja predsjednik Röpke istaknuo je: „Ne možemo više zadržavati zemlje kandidatkinje u čekaonici. Stoga smo im u EGSO-u odlučili otvoriti vrata i uključiti njihove predstavnike i predstavnice – članove i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje – u naš rad.”

Premijer Spajić izjavio je: „Iznimno cijenimo ovaj vid postupne integracije. To ne smatramo zamjenom za članstvo, već načinom da se zemlje regije zapadnog Balkana (u skladu s pristupom „regatta” koji se temelji na zaslugama), a isto tako i EU, pripreme za integraciju.”

Premijer Rama dodao je: „Čvrsto sam uvjeren da bi ovakvu inicijativu trebalo pokrenuti i u Europskom parlamentu, kao i u Europskoj komisiji i u Europskom vijeću. To je jedini način da se umire sve strasti i tom procesu ubrizga vrlo opipljiva energija.”

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová naglasila je: „Proširenje je naš zajednički interes. To je i dalje geostrateško ulaganje za Uniju. Zato podupiremo pokretanje današnje inicijative i svih drugih inicijativa koje našim partnerskim zemljama pomažu da uspiju u provedbi reformi koje vode boljem gospodarstvu i snažnijoj demokraciji.”

Potpuni popis osoba odabranih u skupinu članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje dostupan je ovdje. (at)

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva održat će 25. ožujka od 14:30 do 18:00 sati po srednjoeuropskom vremenu konferenciju u Bruxellesu na kojoj će se razmotriti kako EU u cjelini i pojedinačne države članice mogu doprinijeti ostvarenju djelotvornog održivog civilnog dijaloga i participativne demokracije.

Neki od gostujućih govornika bit će:

• Pedro Silva Pereira, potpredsjednik Europskog parlamenta, koji zamjenjuje predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsola u kontaktima s organizacijama civilnog društva koje predstavljaju građane; i
• Njegova Ekscelencija Willem van de Voorde, belgijski veleposlanik i stalni predstavnik Belgije pri EU-u.

Na konferenciji će biti predstavljene sljedeće dvije nedavne inicijative:

• mišljenje EGSO-a „Jačanje civilnog dijaloga i participativne demokracije u EU-u: smjer za budućnost” (SOC/782), sastavljeno na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a i usvojeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a 15. veljače;
• otvoreno pismo, koje je poduprlo 156 potpisnika iz 26 država članica EU-a, a pokrenule su ga Skupina organizacija civilnog društva i mreža „Civilno društvo Europe”. U pismu se glavne institucije EU-a pozivaju da poduzmu konkretne mjere kako bi se provodio otvoren, transparentan i redovit dijalog s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika.

Konferencija će okupiti institucijske dionike i širu publiku kako bi oni razmotrili načine provedbe mjera koje se predlažu u okviru tih i drugih inicijativa.

Konferencija je otvorena za javnost. Za aktivno sudjelovanje na licu mjesta ili na daljinu potrebna je prethodna registracija. Događanje će se prenositi putem interneta.

Dodatne informacije, nacrt programa i informacije o registraciji i internetskom prijenosu potražite na internetskim stranicama događanja.

Antonello Pezzini, delegat Savjetodavnog odbora EGSO-a za industrijske promjene i bivši član Skupine poslodavaca EGSO-a

Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton u siječnju je ponovno naglasio potrebu za konsolidacijom unutarnjeg obrambenog tržišta kako bi se zajamčila naša sigurnost. „Započeli smo streljivom za Ukrajinu”, izjavio je. „Sada moramo proširiti taj pristup i u njega uključiti opsežan europski program za obrambenu industriju kojim bi se podupiralo širenje europske industrijske baze i razvila infrastruktura potrebna za zaštitu spornih područja”.

EGSO je u više navrata naglasio potrebu za podupiranjem pokretanja Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) s ciljem stvaranja interoperabilnog i integriranog zajedničkog obrambenog sustava.

Taj je cilj iznimno važan s obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju koja nas tjera na jačanje strateške autonomije Europe u području obrane i razvoj čvrste zajedničke industrijske i tehnološke baze.

Europski program industrijskog razvoja u području obrane trebao bi biti dio zajedničke strateške vizije obrambene industrije koja je usmjerena na djelotvornu integraciju europskih proizvođača i korisnika, i obuhvaćao bi najmanje tri države članice.

Sve je veća potreba za strukturiranim dijalogom na europskoj razini, u sinergiji i suradnji s NATO-om i Vijećem ministara obrane, koje može pružiti trajno političko vodstvo i forum za savjetovanje i donošenje istinski europskih odluka.

Zakonskim odredbama mora se osigurati: ravnoteža između velikih i malih zemalja; udio manjih poduzeća od 20 %; osposobljavanje kvalificiranog osoblja i novi profili radnih mjesta; i prekvalifikacija osoblja čije su vještine postale suvišne ili zastarjele.

Sada je vrijeme da se taj pristup proširi i ojača te da se u njega uključi opsežan europski program za obrambenu industriju kojim se podupire širenje europske industrijske baze kroz razvoj robe s dvojnom namjenom. To su proizvodi, uključujući softver i tehnologiju, koji se mogu upotrebljavati u civilne i vojne svrhe i uključuju roba koja se može upotrijebiti za projektiranje, razvoj, proizvodnju ili upotrebu kemijskog ili biološkog oružja i njegov transport.

Cijeli članak Antonella Pezzinija dostupan je u biltenu Skupine poslodavaca: https://europa.eu/!yKMPTk

U raspravi s potpredsjednicom Komisije i povjerenicom za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom EGSO je pozvao na izradu strategije za civilni dijalog kao prvi korak prema jačanju uloge civilnog društva i povećanju sudjelovanja građana u donošenju politika EU-a.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iznio je svoje zahtjeve u mišljenju „Jačanje civilnog dijaloga i participativne demokracije u EU-u: smjer za budućnost”, usvojenom nedugo nakon rasprave održane na plenarnom zasjedanju EGSO-a 15. veljače.

Naglasio je hitnu potrebu za ubrzanjem provedbe članka 11. Ugovora o EU-u (UEU) prema kojem institucije imaju zajedničku odgovornost osigurati aktivno sudjelovanje organiziranog civilnog društva u oblikovanju zakonodavstva EU-a.

To bi trebalo učiniti u okviru daljnjeg postupanja nakon Konferencije o budućnosti Europe, ključne inicijative i velikog demokratskog događanja, koje je uključivalo niz rasprava pod vodstvom građana o pitanjima koja izravno utječu na njihove živote.

„Svi se možemo složiti s tvrdnjom da se glas građana mora čuti i izvan glasačkih kutija. Svi mi u institucijama i tijelima EU-a moramo postati bolji u uključivanju civilnog društva u smislen dijalog koji je više od pukog informiranja i savjetovanja”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

Izgradnja transparentnijeg, uključivijeg i demokratskijeg EU-a zahtijeva veće građansko sudjelovanje i snažno partnerstvo između institucija EU-a i nacionalnih upravljačkih tijela. „Zajedničkim nastojanjima osigurat ćemo da EU ostane zraka nade i model participativne demokracije u svijetu”, istaknula je povjerenica Šuica.

Izvjestitelj za mišljenje Pietro Barbieri izjavio je: „Ovim mišljenjem EGSO poziva europske institucije da donošenjem strategije za civilni dijalog, izradom akcijskog plana i sklapanjem međuinstitucijskog sporazuma koji bi uključivao sve razine EU-a učine konkretan korak naprijed. Zalaganje EGSO-a znak je hitne potrebe koja se ne može odbaciti ili odgoditi.”

Suizvjestiteljica Miranda Ulens dodala je: „Već imamo dobre prakse socijalnog dijaloga. Prijedlozima koje iznosimo osigurat ćemo da se čuje i glas drugih legitimnih i predstavničkih organizacija. Stvorimo istinsku, demokratsku Europu za njezine građane! #TogetherStrong!” (ll)

Europa ovu tešku borbu nije shvatila dovoljno ozbiljno i kasno se u nju uključila. Preokretanje trenda rasta popularnosti krajnje desnice pokazalo se teškom zadaćom. Kad je 1945. nacističko-fašistički režim poražen, vjerovalo se da će ekstremistički pokreti izgubiti utjecaj i prostor za djelovanje. To se nije dogodilo. Demokratski model omogućio je krajnjoj desnici da preživi i da ponovno stekne snagu zbog ogorčenosti i nezadovoljstva ljudi. Krajnja desnica profitirala je od osamdeset godina tolerancije i pasivnosti europskih liberalnih demokracija. Hinila je da igra demokratsku igru, ali nikad nije odustala od svoje ambicije da uništi demokraciju iznutra, jednom kad stekne dovoljnu moć.

A nije daleko od cilja: pod okriljem onoga što naziva „nacionalnim suverenitetom” krajnja desnica već je došla na vlast u nekim zemljama, primjerice u Orbanovoj Mađarskoj i Ficovoj Slovačkoj. U Poljskoj je bila na vlasti osam godina zajedno s PiS-ovom vladom (Prawo i Sprawiedliwość, Pravo i pravednost) do nedavnih izbora u listopadu.

I u Europskoj uniji krajnja desnica pokušava nagristi demokraciju i dovesti do njezina kolapsa. Zahvaljujući razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u posljednjih trideset godina, putem digitalnih platformi i društvenih mreža, sposobnost interakcije neonacističkih i neofašističkih skupina drastično se povećala, a time i njihova vidljivost i snaga na globalnoj razini. Te skupine koriste slobodu govora u demokracijama kako bi širile i uporno isticale svoje ksenofobne i rasističke ideologije. Dogovaraju se o strategijama i mobiliziraju u realnom vremenu kako bi dovele u pitanje građanski poredak unutar kojeg djeluju. Činjenica je, međutim, da demokracija tim pokretima koji je pokušavaju uništiti pruža objektivne uvjete pogodne za njihov razvoj i društveni prodor, uključujući državno financiranje.

Krajnja desnica naišla je na plodno tlo za razvoj u Europi, uzmemo li u obzir da su neoliberalne politike i financijski kapitalizam utemeljen na reganizmu (Reaganomics) uzrokovali prekid napretka i socijalnog blagostanja srednje klase, amblem izgradnje Europe i njezina uspjeha. Neoliberalizam je deregulirao i zakočio gospodarski i društveni razvoj, doveo do pada realnog dohotka od rada u korist kapitala, smanjio socijalne potpore i javne usluge, a sektor stanovanja prepustio špekulantima nekretninama. Europske vlade žustro se natječu u prodaji zlatnih viza kleptokratima i oligarsima iz cijelog svijeta. Kriza tržišta i fiskalni damping, zbog kojih je natjecanje na unutarnjem tržištu nepravedno, slaba potpora malim i srednjim poduzećima iz Bruxellesa i Frankfurta, kao i slaba zaštita radnih mjesta i kupovna moć, povećali su nezadovoljstvo građana u Europi u posljednjih petnaest godina.

Upravo ta tragična politička pogreška odgovorna je za sve nižu izlaznost na europskim izborima i za sve veći broj zastupničkih mjesta krajnje desnice u Europskom parlamentu. Uskrsnuće nacističko-fašističke ideologije posljedica je mjera štednje usvojenih u Europi. Iako je taj model zaštitio financijski sustav, zakazao je na području gospodarske i fiskalne pravde te nije uspio riješiti probleme građana ni ispuniti njihove želje i očekivanja. To je dovelo do oživljavanja stare propagande supremacističkih i identitetskih ideologija, koje stalno vrebaju iz pozadine čekajući priliku da gurnu čovječanstvo na nižu razinu civilizacije. To raspirivanje kulturne i vjerske mržnje prisutno je danas u našim životima, na našim malim ekranima i društvenim mrežama nezaustavljivim širenjem dezinformacija. Poticanje straha i nesigurnosti kod građana, zastrašivanje islamizacijom, proglašenje kraja bijele nadmoći ili judeokršćanskog identiteta i demoniziranje romske zajednice kao ovisne o socijalnim potporama strategije su koje su nekada u svojem usponu na vlast koristili autoritarni diktatori ili vođe.

Europske vlade danas im dopuštaju da upiru prstom u „opasnost od imigracije” u Europi koja sve više stari, a koja nužno mora uvoziti dio svoje radne snage kako bi se održala i gospodarski rasla. I to unatoč činjenici da je broj izbjeglica i migranata koji danas stižu u EU nizak, zapravo manji od potreba europskog stanovništva i radne snage. Međutim, ksenofobna i rasistička retorika i dalje je prisutna u Europi, u kojoj još uvijek ne postoji siguran i učinkovit pravni okvir za prihvat i integraciju migranata, što sve samo pogoduje mafiji umiješanoj u trgovinu ljudima. Radnici migranti bili su od temeljne važnosti za obnovu poslijeratne Europe i izgradnju EU-a. Doprinos migranata i u sljedećim će desetljećima biti ključan za napredak Europe. Krajnja desnica svjesna je toga. Uostalom, mnogi njihovi sponzori koriste migrantsku radnu snagu u svojim industrijskim pogonima i poduzećima.

Ali ona će nastaviti igrati svoju igru, ulijevajući strah i manipulirajući savješću, kao i pasivnošću slabih i nestabilnih nacionalnih i europskih čelnika, koji nisu u stanju razviti stratešku viziju ili braniti naše vrijednosti i načela. Demokrati i zagovornici Europe mogu odgovoriti samo na jedan način: boriti se za naše vrijednosti. Za demokraciju, slobodu, dostojanstvo i mir u Europi.