2025. godina donosi nam zajedničku odgovornost za izgradnju snažnije Europe

Poljsko predsjedništvo Vijeća Europske unije ulazi u novu 2025. godinu sa željom da se hitno i odlučno uhvati u koštac sa složenim izazovima koji utječu na sadašnjost i budućnost Europe. Pod sveobuhvatnom temom sigurnosti poljski čelnici i čelnice obećali su da će nas voditi kroz ovu godinu, koja će biti ključna za otpornost, koheziju i napredak EU-a.

Prioriteti poljskog predsjedništva odražavaju sveobuhvatan pristup sigurnosti u njezinim brojnim dimenzijama. Kad je riječ o unutarnjoj sigurnosti, s naglaskom na zaštiti granica i suzbijanju dezinformacija, ističe se potreba za pomnim praćenjem novih prijetnji. U okviru vanjske sigurnosti fokus će biti na jačanju obrambenih sposobnosti, poticanju inovacija i ubrzavanju rada na proširenju kako bi se osigurala stabilnost u našem susjedstvu. Istovremeno, sigurnost u području gospodarstva, energije, opskrbe hranom i zdravlja i dalje će biti ključna za neovisnost Europe i dobrobit njezinih građana.

U Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) spremni smo svesrdno podržati program poljskog predsjedništva i iskoristiti svoju jedinstvenu ulogu kao glas civilnog društva. EGSO će aktivno doprinositi raspravama o tome kako zaštititi konkurentnost Europe i pritom osigurati da nitko ne bude zapostavljen u tranzicijama koje nam predstoje, bez obzira na to radi li se o digitalnoj, zelenoj ili gospodarskoj tranziciji.

Ovu godinu obilježava politička obnova: novoosnovana Europska komisija započinje svoje mandatno razdoblje. To je nova prilika za oblikovanje okvira politike i provedbu inicijativa koje su u skladu s očekivanjima europskih građana. EGSO će u skladu sa svojom ulogom pružiti podršku tom novom poglavlju i osigurati da perspektive civilnog društva i socijalnih partnera budu u središtu donošenja odluka EU-a.

Na pragu 2025. i pogleda uprtog u budućnost moramo imati na umu našu zajedničku odgovornost za izgradnju snažnije i uključivije Europe. EGSO će se nastaviti zalagati za vladavinu prava, održivi razvoj i socijalnu koheziju i pritom voditi računa o tome da civilno društvo daje obol prioritetima programa EU-a. Zajedno s poljskim predsjedništvom nastojat ćemo riješiti goruće izazove današnjice i istovremeno stvarati uvjete za sigurnu, konkurentnu i ujedinjenu Europu za buduće generacije.

Oliver Röpke

Predsjednik EGSO-a

Stanovanje treba smatrati temeljnim pravom kojim se svim Europljanima, uključujući mlade i ranjive skupine, osigurava primjeren i održiv smještaj.

To je ključna poruka Foruma EGSO-a o stanovanju, koji je prvi put održan na plenarnom zasjedanju 5. prosinca 2024. U raspravi su sudjelovali istaknuti govornici i usvojeno je mišljenje o toj temi.

Nakon imenovanja Dana Jørgensena povjerenikom za energetiku i stanovanje predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pozdravio je povijesnu odluku nove Komisije da stvori poseban portfelj za stanovanje i pritom izjavio: „Stanovanje je temeljno pravo, a ne povlastica, i ne možemo prihvatiti da se ispunjenje te osnovne potrebe uskraćuje ranjivim skupinama stanovništva. Budući da se suočavamo s teškom stambenom krizom koja pogađa gotovo svaku državu članicu, naglašavam da je hitno potrebno svima omogućiti cjenovno pristupačno, održivo i primjereno stanovanje.”

Pozivajući na novi pristup prema kojem se stanovanje, jednako kao i zdravlje i obrazovanje, smatra ključnom infrastrukturom za društvo, predsjednik udruge Housing Europe Bent Madsen pozdravio je „stav novog povjerenika za stanovanje, koji je rekao da bi se naš pristup trebao temeljiti na vrijednostima, pravilima i ulaganjima. Spremni smo kao javna zadruga i pružatelji usluga socijalnog stanovanja pokazati kako se našim građanima i društvima mogu osigurati domovi koji su im potrebni.”

U mišljenju „Primjereno, održivo i cjenovno pristupačno socijalno stanovanje u EU-u”, koje su sastavili Thomas Kattnig i Rudolf Kolbe, EGSO ističe da stambeno tržište više ne funkcionira. Taj se problem mora riješiti poboljšanjem okvirnih uvjeta, primjerice u području podataka, koordinacije, postupaka odobravanja i pravila planiranja uporabe zemljišta, uspostavom temeljnog prava na stanovanje, osiguravanjem dostatnih financijskih sredstava, provedbom pristupa „stanovanje na prvom mjestu” za beskućnike i većim fokusom na održivost i potrebe mladih. (mp)

Thomas Kattnig

Sve veće najamnine, podivljale cijene nekretnina i plaće koje ne prate inflaciju čine stanovanje nepristupačnim za sve veći broj ljudi. Stambena kriza u EU-u nije iluzija.

Ona povećava troškove zdravstvene skrbi, šteti okolišu i smanjuje produktivnost, a zbog smanjene kupovne moći negativno utječe i na gospodarstvo.

Kao glas organiziranog civilnog društva, EGSO smatra da treba hitno djelovati kako bi se suzbilo nefunkcioniranje tržišta u stambenom sektoru. Stoga pozivamo Komisiju da zajedno s Parlamentom, državama članicama i civilnim društvom poradi na sastavljanju sveobuhvatnog paketa mjera EU-a kako bi se, u skladu s europskim stupom socijalnih prava i Poveljom o temeljnim pravima, uspostavili okvirni uvjeti i osiguralo pravo na stanovanje.

Stoga pozdravljamo imenovanje povjerenika za energetiku i stanovanje i najavu da će u sljedećih 100 dana biti predstavljen europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje. Potreban nam je, među ostalim, registar transparentnosti za transakcije nekretninama, koji bi pokrivao cijeli EU, a usto i jednostavnija koordinacija, učinkovitiji postupci izdavanja dozvola, bolje planiranje uporabe zemljišta, cjenovno pristupačno zemljište za socijalno stanovanje, veća ulaganja u obnovu i klimatski prihvatljivu izgradnju, kao i program „Stanovanje na prvom mjestu” (Housing First) u okviru kojeg bi se beskućnicima ponovno pružile mogućnosti i zajamčila sigurnost. Pozivamo na to da se stanovanje uključi u primarno pravo EU-a i tako prizna kao temeljno pravo, a ne roba.

Istodobno se slažemo s izvješćem Enrica Lette da u pravu o državnim potporama treba proširiti definiciju pristupa socijalnom stanovanju.

EGSO poziva i na znatno povećanje financijske potpore za socijalno stanovanje. Kao prvo, javna ulaganja u socijalno stanovanje moraju se isključiti iz pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja se odnose na dugovanje. Kao drugo, općinama i neprofitnim investitorima i zadrugama u području nekretnina trebalo bi omogućiti dobivanje dugoročnih beskamatnih zajmova, bilo posredstvom planirane investicijske platforme bilo izravno od Europske investicijske banke.

Količinu dostupnih stambenih prostora dodatno smanjuje kratkoročni najam, problem s kojim se susreću mnogi veliki europski gradovi. Da bismo taj problem mogli učinkovito riješiti, potreban nam je paket na razini EU-a koji bi sadržavao razne instrumente (npr. porez na prazne nekretnine i gornje granice najamnine) i tako državama članicama omogućio poduzimanje odgovarajućih mjera.

Posebnu pozornost također treba posvetiti a) zadovoljavanju stambenih potreba mladih s pomoću ciljanih programa kao što je Stanovanje na prvom mjestu za mlade (Housing First for Youth – HF4Y) i b) uključivanju osoba s invaliditetom.

Da bi se osigurala ne samo cjenovna pristupačnost već i održivost stanovanja, prednost treba dati obnovi i naknadnoj ugradnji, a ne novim zgradama. Smatramo da takvu obnovu treba olakšati kombiniranjem obveznih i popratnih mjera kojima će se osigurati pravedno djelovanje u području klime. Želimo li svima omogućiti da bez obzira na svoju financijsku situaciju mogu provesti toplinsku i energetsku obnovu, potrebni su instrumenti financiranja. Istodobno se moraju utvrditi obveze vlasnika nekretnina, a pogotovo najmodavaca, kako bi se stanare zaštitilo od prekomjernog povećanja najamnine zbog troškova koje najmodavci na njih prenose.

Naposljetku, naglašavamo da stambena kriza ne samo da negativno utječe na kvalitetu života europskih građana već ugrožava i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a. Stoga treba osmisliti strategiju EU-a za stanovanje kojom će se povećati stambena ponuda, uvesti mjere za smanjenje troškova izgradnje, pomoći u usavršavanju radne snage, povećati produktivnost i poboljšati ekološka učinkovitost građevinske industrije.

Na putu prema klimatskoj neutralnosti EU-a, EGSO poziva na pravednu i uključivu tranziciju. U svom nedavnom mišljenju EGSO naglašava da treba uskladiti napore kako bi se osiguralo da u ostvarivanju ambicioznih klimatskih ciljeva nitko ne bude zapostavljen. Njegove su preporuke usklađene s prioritetima Europske komisije za razdoblje 2024. – 2029., a odnose se na radna mjesta, vještine, socijalnu skrb i regionalne razlike.

EGSO se zalaže za sveobuhvatan paket politika za pravednu tranziciju koji bi državama članicama omogućio fleksibilnost u traženju rješenja prilagođenih njihovim specifičnim okolnostima. EGSO kao ključne alate izdvaja socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, a predlaže i mapiranje nedostatka vještina, uključive programe osposobljavanja, transparentne planove tranzicije poduzeća, opsežnije savjetovanje s radnicima i integraciju načela pravedne tranzicije u okvire EU-a, primjerice europski stup socijalnih prava.

„Želimo da u pravednoj tranziciji pravednost, otpornost i održivost utiru put zelenijoj i uključivijoj budućnosti”, izjavio je Dirk Bergrath, izvjestitelj za to mišljenje.

Da bi se ostvarile klimatske ambicije Europe (smanjenje emisija za 75 % do 2030. i nulta neto stopa emisija do 2050.), pravednost mora postati sastavni dio politika, naglasio je u svom mišljenju EGSO. Davanje prednosti dostojanstvenom radu, socijalnoj uključenosti i smanjenju siromaštva ključno je za kontinuiranu podršku javnosti i uspjeh europskog zelenog plana.

EGSO naglašava i to da regijama nesrazmjerno pogođenima zelenom tranzicijom treba pružiti ciljanu potporu. Od ključne je važnosti mapirati regionalne potrebe i sektorske tranzicije, pri čemu Opservatorij za pravednu tranziciju prati napredak i osigurava da nijedna zajednica ne bude zanemarena.

Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva, ključno je povećati Fond za pravednu tranziciju, iskoristiti privatna ulaganja i uskladiti financijske instrumente EU-a. Socijalna i okolišna uvjetovanost osigurat će pravednu raspodjelu, s naglaskom na osposobljavanju i zaštiti ranjivih skupina. (ks) 

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije organizirali su deveto izdanje Europskog migracijskog foruma, čija je tema bila ključna uloga civilnog društva u predstojećoj provedbi pakta o migracijama i azilu, a poseban naglasak stavljen je na izravni rad organizacija civilnog društva na terenu.

Europski migracijski forum održan u Bruxellesu krajem studenoga skrenuo je pozornost na pakt o migracijama i azilu, koji je stupio na snagu u lipnju 2024. Sudionici i sudionice razgovarali su o predstojećoj provedbi tog pakta i o tome kako civilno društvo može pružiti podršku i doprinijeti njegovoj humanoj primjeni. Detaljnije su razmotrili i novi trajni mehanizam solidarnosti, čime su se učvrstile veze između postupaka azila i vraćanja, odgovarajućih uvjeta prihvata i Akcijskog plana za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027.

Europska povjerenica za unutarnje poslove na odlasku Ylva Johansson izjavila je na otvaranju foruma: „Drago mi je što je jedna od mojih posljednjih javnih uloga kao povjerenice govoriti na Europskom migracijskom forumu, vrijednoj platformi na kojoj organizacije civilnog društva, države članice EU-a i kreatori politika imaju priliku baviti se izazovima i mogućnostima vezanima uz upravljanje migracijama. Rasprave koje smo vodili tijekom godina uvijek su bile inspirativne. Zajedno možemo izgraditi snažnije i otpornije zajednice i pritom poštovati naše vrijednosti i osigurati da Europa ostane mjesto utočišta i mogućnosti.”

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke zahvalio je povjerenici Johansson na njezinu zalaganju za reformu migracijske politike EU-a. „Moramo se pobrinuti da provedba pakta o migracijama bude najhumanija i najodrživija moguća, a to možemo postići samo poslušamo li organizacije civilnog društva na terenu. Iako je pakt donesen, posao ni približno nije završen – zapravo se može reći da pravi posao tek počinje”, upozorio je.

Europski migracijski forum osnovan je 2015. kao platforma za dijalog između civilnog društva, institucija i vlasti o pitanjima vezanima uz migraciju i integraciju državljana trećih zemalja. Održava se jednom godišnje kako bi se raspravljalo o novostima vezanima uz razvoj politika i prikupile i razmijenile informacije o načinima na koje se europske politike provode na regionalnoj i lokalnoj razini.

Forum se svake godine bavi drugom temom, koja se odabire na temelju doprinosa organizacija civilnog društva tijekom postupaka savjetovanja provedenih u mjesecima koji prethode događanju. Dosad su obrađene teme kao što su sigurne migracijske rute, pristup migranata pravima, uslugama i EU-u, uključivije europsko tržište rada za migrante i uloga mladih.

EGSO je već donio ključna mišljenja o najvažnijim temama vezanima uz migracije i azil, između ostalog o provedbi pakta o migracijama i azilu, Uredbi o upravljanju azilom i migracijama, Paketu mjera za sigurnosnu uniju / Schengenskom paketu i Akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027. Osim toga, 2009. je osnovao Stalnu skupinu za imigraciju i integraciju, koja doprinosi konkretnoj ulozi EGSO-a kao posrednika između civilnog društva i institucija EU-a u pogledu migracijskih pitanja te istodobno nastoji promicati razvoj zajedničke europske imigracijske i integracijske politike. (lm)

EU se suočava s teškom stambenom krizom koja je potaknuta rastućim najamninama, nepristupačnim cijenama nekretnina i zaostajanjem plaća za inflacijom.  Kako bi se riješio problem nefunkcioniranja tržišta u stambenom sektoru, EGSO zahtijeva hitno djelovanje i poziva na donošenje učinkovite strategije EU-a za stanovanje, piše Thomas Kattnig, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Primjereno, održivo i cjenovno pristupačno socijalno stanovanje u EU-u”.

Tema Europskog dana potrošača 2024. bila je „Izazovi povezani s vodom: istraživanje perspektiva potrošača – daljnji koraci u vezi s plavim planom EU-a”. U okviru događanja naglašena je potreba za održivim upravljanjem vodama, poboljšanjem infrastrukture i obrazovanjem potrošača kako bi se osiguralo da voda ostane pristupačna svim Europljanima.

U okviru Europskog dana potrošača održanog 9. prosinca u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru objavljen je podatak da će do 2030. cijena vode vjerojatno porasti za 25 %, što znači da će EU morati uložiti više od 250 milijardi EUR kako bi se zadovoljile europske potrebe za vodom i izgradilo društvo u kojem svi imaju pristup čistoj i cjenovno pristupačnoj vodi.

Čak i u Europi voda postaje oskudni resurs: 30 % Europljana suočava se s nestašicom vode najmanje jednom godišnje. To znači da će potrošači, koji u prosjeku još vodu vide kao potrošnu robu, morati promijeniti svoje ponašanje kako bi je učinkovitije upotrebljavali, i to povećanjem svijesti o svojem vodenom otisku i upotrebom pametnih tehnologija za uštedu vode.

Međutim, glavni onečišćivači također bi trebali platiti svoj dio, a ne prepustiti potrošačima da snose njihove skrivene troškove.

Za proizvodnju samo jednog kilograma mesa potrebno je 15 000 litara vode, a za proizvodnju jednog para traperica 8 000 litara vode, zbog čega će veliki potrošači vode (primjerice sektori proizvodnje, a posebno poljoprivreda, koja je odgovorna za 72 % svih crpljenja vode) također morati snositi troškove svojeg utjecaja na okoliš i ulagati u bolja proizvodna postrojenja.

„Vodu bi trebalo smatrati temeljnim dijelom budućih vodećih političkih inicijativa Europske komisije. Zauzimamo se za uspostavu nove koalicije za vodu koja bi pomogla u provedbi europskog plavog plana. Trenutno radimo na uspostavi platforme dionika za europski plavi plan”, izjavila je Milena Angelova, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Učinkovita potrošnja vode i svijest potrošača o njihovu vodenom otisku”. Naglasila je važnost plavog plana EU-a kao ključne inicijative EGSO-a, „pionira među institucijama EU-a” kad je riječ o pitanjima povezanima s vodom.

U svojem uvodnom govoru Gaetano Casale, direktor Ureda za vezu organizacije IHE DELFT Institute for Water Education, izjavio je da se voda u Europi i dalje podcjenjuje. Smatra da je prijeko potreban održiv pristup vodi i poziva na veću osviještenost o ekološkim troškovima, izazovima rastućeg svjetskog stanovništva i klimatskim promjenama.

„Nadam se da ćemo svi zajedno – građani, vlade, agencije, znanstvenici, industrija i zakonodavci – iskoristiti ovu jedinstvenu priliku i učiniti sveobuhvatan korak naprijed kako bismo osigurali budućnost za jedan od naših najvrjednijih resursa, vodu – u tlu, u moru i na nebu”, rekla je Hildegard Bentele, izvjestiteljica u sjeni Europskog parlamenta za Okvirnu direktivu o vodama. (ll)

Na plenarnom zasjedanju 5. prosinca u Bruxellesu EGSO je održao raspravu posvećenu obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i slavlju olimpijskog duha. 

EGSO je, zajedno s gostima iz svijeta paraolimpijskog sporta, uključujući belgijskog paraolimpijca i prvaka Joachima Gérarda, obilježio Međunarodni dan osoba s invaliditetom i proslavio olimpijski duh.

Na početku zasjedanja predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Ovom raspravom naglašava se hitna potreba za rješavanjem problema razlika u zapošljavanju s kojim se suočavaju osobe s invaliditetom. Unatoč postojećim pravnim okvirima previše je ljudi zbog trajnih prepreka isključeno s tržišta rada. EGSO poziva na djelovanje kako bi se otvorila uključiva radna mjesta, uklonile sustavne prepreke i osigurale jednake mogućnosti za sve. U istinski uključivoj Europi nitko ne smije biti zapostavljen.”

Joachim Gérard, belgijski teniski prvak u invalidskim kolicima, rekao je na plenarnom zasjedanju da se, kada je počeo igrati tenis, često suočavao s izrazima iznenađenja, pa čak i prigovorima da će svojim invalidskim kolicima uništiti teniski teren. „U posljednjih deset godina ostvarili smo golem napredak u pogledu uloge osoba sa smanjenom mobilnošću u svijetu sporta. Igrao sam na brojnim velikim turnirima diljem svijeta i mislim da sam zahvaljujući tome i Paraolimpijskim igrama sve više prihvaćen kao vrhunski sportaš. Ne samo paraolimpijac nego jednostavno vrhunski sportaš.”

Anne d’Ieteren, predsjednica frankofone lige za sport osoba s invaliditetom (La Ligue Handisport Francophone), istaknula je da, unatoč velikim uspjesima na Paraolimpijskim igrama, i dalje postoje brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu. „Velik broj sportskih objekata i dalje im je nedostupan, ima neodgovarajući parkirališni prostor ili je neadekvatno osmišljen. Ti se problemi mogu činiti malima, ali njihov kumulativni učinak može te osobe isključiti i obeshrabriti od sudjelovanja u sportu.”

Potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Aurel Laurenţiu Plosceanu pozdravio je g. Gérarda i gđu d’Ieteren i rekao: „Njihova prisutnost i rezultati podsjećaju nas na to koliko atletska izvrsnost može biti inspirativna za sve nas koji nastojimo ostvariti svoj puni potencijal, ali i ukazuju na ključnu ulogu koju osobe s invaliditetom imaju u našem društvu, a naročito u svijetu sporta.”

Christophe Lefèvre, predsjednik Stalne skupine EGSO-a za prava osoba s invaliditetom, založio se za uspostavu mehanizma EU-a za pristupačnost s pokazateljima pristupačnosti, koji bi obuhvaćao područja kao što su održivo stanovanje, sport, pravosuđe i obrazovanje, a član te skupine Pietro Vittorio Barbieri dodao je da je „od ključne važnosti da sve osobe s invaliditetom koje žive u Europi imaju pristup sportu i obrazovanju kako bismo svima u društvu zajamčili iste privilegije.” (lm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju i organizacija Press Club Belarus 13. prosinca 2024. zajednički su organizirali seminar o ulozi bjeloruskih neovisnih medija u poticanju otpornosti i demokratizacije društva. Budući da su bjeloruski neovisni mediji jedini izvor informacija za stanovništvo u toj zemlji, potrebno ih je financijski podupirati i uključiti u partnerstva sa zapadnim medijima kako bi Bjelorusija ostala visoko na popisu tema u međunarodnim vijestima.

Sudjelovanjem u inicijativi „Dani Bjelorusije” (9. – 13. prosinca 2024.), koju su organizirale Europska služba za vanjsko djelovanje i Glavna uprava Komisije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, EGSO je pokazao nepokolebljivu predanost poštovanju ljudskih prava i slobode govora u demokratskoj Bjelorusiji.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke na otvorenju događanja izjavio je: „Neovisni mediji okosnica su slobodnog i demokratskog društva. Danas, u okviru Dana Bjelorusije, ponovno potvrđujemo da stojimo uz bjeloruski narod u njihovoj hrabroj borbi protiv dezinformacija i ugnjetavanja.”

Izvršni direktor Europske zaklade za demokraciju Jerzy Pomianowski naglasio je: „Rezultati izbora 26. siječnja unaprijed su odlučeni i režim će pokušati zatvoriti to poglavlje, dati si legitimitet u međunarodnim pitanjima i prikriti ugnjetavanje. Međutim, čini se da neovisni bjeloruski mediji uspješno održavaju komunikaciju sa svojom publikom.”

Hanna Liubakova, nezavisna novinarka u egzilu koja je na temelju četiriju kaznenih optužbi u odsutnosti osuđena na 10 godina zatvora, oduševljena je motivacijom bjeloruskog naroda da ostane informiran i da ima pristup neovisnim medijima, ističući da 50 % prometa na internetskim stranicama kojima iz inozemstva upravljaju Bjelorusi ostvaruju građani unutar domovine. Potvrdila je da se do 90 % korisnika društvenih mreža tih medija nalazi u Bjelorusiji. „Neovisni mediji u Bjelorusiji najbolji su lijek za Lukašenkovu i Kremljovu propagandu”, dodala je.

Natalia Belikova, koja radi za organizaciju Press Club Belarus, izjavila je da je cilj nove vladine propagande narod navesti na novo viđenje izbora igranjem na kartu jedinstva i patriotizma. „S pomoću takvih taktika mijenjaju percepciju cijelog stanovništva o tome što je demokracija”, izjavila je Natalia Belikova.

Seminar je završio prikazivanjem igranog filma Under the Grey Sky (Pod sivim nebom), nadahnutog istinitom pričom zatvorene bjeloruske novinarke Katsyaryne Andreeve, čemu je prisustvovala i redateljica Mara Tamkovich. (mt)

Na plenarnom zasjedanju EGSO-a u prosincu održana je rasprava o demokraciji u Africi u kojoj su sudjelovali predstavnici Gospodarskog, socijalnog i kulturnog vijeća Afričke unije (AU ECOSOCC). Obje su se strane složile da je civilno društvo pokretačka snaga uspješnog partnerstva EU-a i Afrike, koje se temelji na ravnopravnosti i poticanju civilnog i socijalnog dijaloga.

Na plenarnoj raspravi, na kojoj je također usvojeno mišljenje „Trenutačno stanje demokracije u Africi i izgledi za budućnost – Koja je uloga EGSO-a?”, EGSO je ponovno istaknuo svoju predanost jačanju strateškog partnerstva s Afričkom unijom, podupirući inicijativu za zajedničko djelovanje s ciljem promicanje vrijednosti demokracije, uključivog dijaloga i održivog razvoja. Početkom ove godine EGSO i AU ECOSCOCC potpisali su Memorandum o razumijevanju.

Kyeretwie Osei, voditelj programa u AU ECOSOCC-u, u svojem je govoru održanom u ime predsjednika ECOSOCC-a Khalida Boudalija rekao: „Imamo važan zadatak izgraditi institucije kako bismo diljem kontinenta učvrstili demokratske institucij i uspostavili dobro upravljanje, među ostalim uklanjanjem i smanjenjem korupcije i stvaranjem prostora za izražavanje mišljenja građana. Civilno društvo u središtu je tog cilja.”

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je: „Suradnja s AU ECOSOCC-om ključna je za promicanje uloge civilnog društva u Africi. Civilno društvo trebalo bi sudjelovati u postupku donošenja odluka i suočavanju s daljnjim izazovima, kao što su klimatske promjene, održivi razvoj i migracije.”

EGSO se u svojem mišljenju bavi tim izazovima i smatra da, zajedno s priznatim predstavnicima afričkih platformi civilnog društva, može pomoći u promicanju demokratskih vrijednosti, zagovaranju ljudskih prava i obrani demokratskih režima u Africi. 

Carlos Trindade, član EGSO-a i izvjestitelj za navedeno mišljenje, napomenuo je da bi se europski pristup razvoju demokracije u Africi trebao temeljiti na odnosu ravnopravnih partnera i uzimati u obzir složenost situacije na tom kontinentu u pogledu gospodarskog razvoja, raznolikosti i geopolitičkih interesa.

Sifa Chiyoge Buchekabiri, regionalna direktorica i glavna izvršna direktorica Međunarodnog saveza za suradnju u Africi (ICA-Afrika), govorila je o važnosti osnaživanja žena u Africi. „Promicanje osnaživanja žena ključno je jer su žene često temeljni stup kućanstava. Stoga osnaživanjem žena ne pomažemo samo pojedincima već i cijelim zajednicama.”