Sve više Europljana i Europljanki zabrinuto je zbog toga što ne mogu pronaći pristojan smještaj koji si mogu priuštiti. Prijeti im opasnost od neprimjerenog smještaja, financijskog pritiska, nesigurnosti stanovanja, pa čak i beskućništva. Cjenovna nedostupnost smještaja može utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi, stvoriti nejednake životne uvjete i mogućnosti, nametnuti troškove zdravstvene skrbi, dovesti do niže produktivnosti i štetiti okolišu.

Na nedavnoj konferenciji koju je u Bruxellesu održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) jasno je upozoreno na činjenicu da se stambena kriza u Europi pogoršava i da to uzrokuje brojne popratne pojave.

Prema nedavnoj studiji Eurofounda, stambena kriza pogotovo pogađa mlade, koji zbog toga ne mogu napustiti obiteljski dom. Između 2007. i 2019. dob u kojoj najmanje 50 % osoba živi izvan roditeljskog doma u EU-u se povećala s 26 na 28 godina. U Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Belgiji, Grčkoj, Irskoj i na Cipru u razdoblju od 2010. do 2019. došlo je do najvećeg porasta broja osoba koje u dobi od 25 do 34 godine žive s roditeljima.

EGSO već godinama upozorava na probleme koji se u vezi sa stanovanjem javljaju na području cijelog EU-a i 2020. usvojio je mišljenje „Univerzalan pristup dugoročno pristojnom, održivom i cjenovno pristupačnom stanovanju”, koje su sastavili članovi Raymond Hencks i András Edelényi i u kojem je pozvao na izradu europskog akcijskog plana za stanovanje.

U preporukama s konferencije EGSO namjerava dati politički poticaj raspravi i osigurati da se stambena kriza u EU-u uvrsti na dnevni red novog Europskog parlamenta i nove Komisije za razdoblje 2024. – 2029. Europska unija mora osigurati sredstva da riješi problem manjka pristojnih i cjenovno pristupačnih mogućnosti stanovanja.

Strateško preispitivanje jedinstvenog tržišta EU-a danas je nužno. Svijet nije isti kao što je bio prije 30 godina, jedinstveno tržište mora se prilagoditi novom međunarodnom okruženju, izjavio je bivši predsjednik talijanske vlade Enrico Letta tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju EGSO-a 20. ožujka 2024.

Predstavljajući ključnu ideju koja je potaknula njegovo izvješće na visokoj razini o budućnosti jedinstvenog tržišta, trenutačni predsjednik Instituta Jacques Delors Enrico Letta naglasio je da buduće jedinstveno tržište mora zauzeti geopolitički pristup i usredotočiti se na stratešku autonomiju Europe, pri čemu bi ključna područja bila obrana, telekomunikacije, energetika i financije.

„Političko okruženje sada je posve različito od onoga od prije 30 godina. Zadaća nam je danas procijeniti kakve su posljedice novonastale situacije u svijetu na jedinstveno tržište i njegovu budućnost. Moramo zauzeti novi pristup i uključiti pitanja kao što su obrana i proširenje”, rekao je.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da se uspjeh jedinstvenog tržišta ne može mjeriti samo u gospodarskom smislu, već i da mora odražavati nade i dobrobit europskih građana: „U EGSO-u smatramo da je jedinstveno tržište u osnovi usmjereno na ljude, a pravo na kretanje znači i slobodu boravka.”

Enrico Letta istaknuo je da jedinstveno tržište u svojem središtu ima ljude, ali i da je stvoreno za ljude. Gospodarska konkurentnost morala je ići ruku pod ruku sa socijalnom zaštitom, a sloboda kretanja bila je sastavni dio iste slobode: „Odljev mozgova ima poguban učinak u nekim zemljama. Moramo se pozabaviti slobodom boravka i slobodom povratka. Danas je to samo jednosmjerna karta, što utječe na konkurentnost i stvara velik problem u Europi.” (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europska komisija održali su 8. ožujka 2024. u Bruxellesu konferenciju pod nazivom „Rijetke bolesti u EU-u: zajedničko djelovanje za oblikovanje budućnosti europskih referentnih mreža” (prvi sastanak u okviru projekta JARDIN). Svrha konferencije bila je pokrenuti zajedničku europsku inicijativu o rijetkim bolestima radi uključivanja europskih referentnih mreža u nacionalne zdravstvene sustave i istovremeno potaknuti institucije EU-a, europske zemlje, organizacije civilnog društva, udruge pacijenata, znanstvenike, liječnike i upravitelje bolnica da udruže snage.

Kad su posrijedi rijetke složene bolesti ili složene bolesti niske prevalencije, koje utječu na svakodnevni život oko 30 milijuna osoba u Europi, zdravstveni sustavi u EU-u nailaze na poteškoće u pružanju visokokvalitetne i troškovno učinkovite skrbi. Zbog toga je važno iskoristiti potencijal europskih referentnih mreža, virtualnih mreža pružatelja zdravstvene skrbi širom Europe koje olakšavaju rasprave o složenim ili rijetkim bolestima i stanjima za koje je potrebno visokospecijalizirano liječenje i udruživanje znanja i resursa.

Joint Action JARDIN projekt je u okviru kojeg se europske referentne mreže uključuju u nacionalne zdravstvene sustave, čime se nastoji povećati njihova održivost. Tim se projektom grade sustavi u kojima se bilježi razvoj stanja pacijenata, a koji su povezani s europskim referentnim mrežama, drugim riječima, nacionalne referentne mreže koje repliciraju i nadopunjuju europske referentne mreže, kao i strukture za nedijagnosticirane pacijente.

U projektu sudjeluju 27 država članica EU-a, Norveška i Ukrajina, a koordinira ga Austrija uz ukupna financijska sredstva u iznosu od 18,75 milijuna eura (15 milijuna od EU-a i 3,75 milijuna od država članica) za razdoblje od tri godine. Rezultati koji se očekuju od tog projekta, uključujući preporuke, planove i izvješća o konkretnim pilot-projektima, trebali bi omogućiti izradu boljih nacionalnih planova za rijetke bolesti u državama članicama EU-a. (mp)

Naš je glas važan!

Drage čitateljice, dragi čitatelji,

od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine naše su demokracije na kušnji zbog brojnih čimbenika koji utječu na Europu, s ozbiljnim društvenim, političkim i financijskim učincima na svaku državu članicu i samu Uniju. Međutim, oduvijek vjerujem da su europski građani i građanke u teškim vremenima ujedinjeni i odlučni u određivanju puta naprijed i oblikovanju Europe koju žele za svoju budućnost i za buduće generacije glasanjem za odabir novog europskog vodstva.

Budući da će predstojeći europski izbori znatno utjecati na smjer EU-a tijekom sljedećih pet godina, EGSO je udružio snage s Europskim parlamentom i potpisao Memorandum o razumijevanju o suradnji u pripremi za europske izbore, zakazane za 6. do 9. lipnja 2024.

Iskustvo pokazuje da je odaziv birača na europskim izborima manji nego na nacionalnim izborima. Zbog toga će EGSO biti vrlo aktivan u podizanju svijesti o predstojećim europskim izborima. Mobiliziranjem naše mreže od 90 milijuna ljudi – organizacijâ poslodavaca i radnika te drugih organizacija civilnog društva – možemo pridonijeti većem odazivu birača.

Već smo uveli niz mjera, počevši od Tjedna civilnog društva, održanog od 4. do 7. ožujka 2024., na kojem se okupilo više od 800 predstavnika organizacija civilnog društva i skupina mladih kako bi raspravljali o predstojećim izborima i budućnosti EU-a.

Usvajanjem rezolucije na plenarnom zasjedanju u ožujku EGSO je pozvao građane da izađu na izbore i glasaju. Pod sloganom #USEYOURVOTE uspostavljena je posebna internetska stranica za organiziranje aktivnosti, događanja i inicijativa članova i osoblja EGSO-a. Ključnu ulogu imat će lokalne aktivnosti informiranja u organizaciji članova i članica!

Sve institucije EU-a otvorit će svoja vrata 4. svibnja kako bi proslavile demokratski angažman na izborima i obilježile obljetnicu Schumanove deklaracije. U međuvremenu će 26. svibnja naš tim entuzijasta „Run for Europe” sudjelovati na briselskoj utrci od 20 km u svrhu promicanja kampanje „Iskoristi svoje pravo glasa”. Ne smijemo zaboraviti da što više ljudi glasa, demokracija postaje jača. Što više ljudi glasa, to su donesene odluke legitimnije. Ovoga puta građani i građanke, a osobito mladi, moraju izaći na izbore i glasati. Na taj način mogu donijeti promjene i Europi dati lice, lice na koje će biti ponosni.

Budući da se bavi općim interesom europskih građana, civilno društvo može imati ključnu ulogu u toj kampanji, osobito kad je riječ o podizanju svijesti o važnosti izbora i poticanju građana i građanki da glasaju.

Djelujmo zajedno, doprimo do građana i građanki i organizacija civilnog društva na svim razinama – europskoj, nacionalnoj i regionalnoj – surađujmo s njima u istinskom dijalogu, slušajmo njihov glas i recimo našim političkim čelnicima što organizacije milijuna građana koje predstavljamo očekuju od novih zastupnika u Europskom parlamentu i nove Komisije u sljedećih pet godina.

Naš je glas važan! #USEYOURVOTE

Srdačno,

Laurenţiu Plosceanu, potpredsjednik za komunikaciju

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva

Interesna skupina za slobodna zanimanja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 7. svibnja 2024., od 10:30 do 16:00, u Bruxellesu organizira 8. europski dan slobodnih zanimanja.

Pridružite nam se u raspravi o ovogodišnjoj temi „Strukovna potpora plavom planu EU-a”. Zajedno s glavnim tvorcima politika iz Europske komisije, Europskog parlamenta i država članica tražit ćemo rješenja za sve veće izazove povezane s vodom.

Voda je životno važan, ali sve oskudniji resurs. Zajedno s rastom svjetskog stanovništva raste i potražnja za vodom. Gotovo dvije trećine europskih građana smatra kvalitetu i/ili količinu vode u svojoj zemlji ozbiljnim problemom. Klimatske promjene dodatno će utjecati na dostupnost, kvalitetu i količinu vode. Ako se ne poduzmu nikakve mjere, siromaštvo u pogledu vode moglo bi zahvatiti sve veće dijelove civilnog društva širom svijeta, što bi imalo dalekosežne posljedice za sigurnost opskrbe hranom, okoliš, ljudsko zdravlje i gospodarsku, socijalnu i političku stabilnost.

Na konferenciji, koja se već pozicionirala kao atraktivan i relevantan događaj koji okuplja vodeće europske stručnjake, raspravljat ćemo o tome na koje načine slobodna zanimanja mogu pomoći u pronalaženju inovativnih rješenja za provedbu plavog plana EU-a i ublažavanje izazova povezanih s vodom s kojima će se Europa i ostatak svijeta suočiti u nadolazećim godinama i desetljećima.

Simultano prevođenje bit će dostupno na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Konferencija je otvorena za javnost, a sudjelovati možete uz fizičku prisutnost ili na daljinu. Za oboje je potrebna prethodna registracija.

Prijavite se do 2. svibnja 2024. na našoj stranici za registraciju.

EGSO-ova Skupina radnika

Energetske zadruge i zajednice ključne su za uspjeh zelene tranzicije. Međutim, Komisija im ne pridaje odgovarajuću važnost u svojem akcijskom planu za energiju vjetra u Europi u kojem zanemaruje sve veće protivljenje novim vjetroelektranama.

Europska komisija predstavila je u listopadu europski akcijski plan za energiju vjetra kako bi osigurala da prelazak na čistu energiju ide ruku pod ruku s industrijskom konkurentnošću i da energija vjetra i dalje ostane europska priča o uspjehu.

Više od trećine električne energije iz obnovljivih izvora u Europi i više od 17 % ukupne proizvodnje električne energije dobiva se od energije vjetra, koja predstavlja jedan od budućih temelja proizvodnje električne energije s nultom neto stopom emisija.

Međutim, čini se da se u akcijskom planu Komisije zanemaruje sve veće protivljenje novim vjetroelektranama, koje dolazi od stručnjaka za krajobraz i stručnjaka za očuvanje prirode, kao i putem reakcija poput fenomena NIMBY (eng. Not in My Backyard - Ne u mom dvorištu).

Zadruge i zajednice, koje pokreću lokalne procese tranzicije pod vodstvom građana, ključne su za prevladavanje tog otpora i osiguravanje široko rasprostranjenih koristi od te tranzicije. Osim toga, važne su i ako proizvodnjom iz obnovljivih izvora želimo uvesti novi, decentraliziraniji sustav proizvodnje energije.

Međutim, akcijski plan Komisije usmjeren je samo na velika poduzeća. To će naštetiti cjelokupnom procesu, smanjiti prihvaćanje i ugroziti tranziciju. Komisija bi trebala ponovno razmotriti područje primjene svojeg akcijskog plana i uključiti sudjelovanje građana u sedmom stupu.

Treba se osigurati da se ponude ne temelje isključivo na cijeni i da se uzimaju u obzir pitanja zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti na radu te pitanja u okviru kolektivnog pregovaranja, kao što je EGSO nedavno preporučio u svojem mišljenju o toj temi.

EGSO je u ožujku u New Yorku sudjelovao na 68. sjednici Povjerenstva Ujedinjenih naroda za položaj žena, glavnog međunarodnog i međuvladinog tijela koje se bori za rodnu ravnopravnost.

To je bio prvi put da je EGSO sudjelovao na najvećem godišnjem skupu UN-a o osnaživanju žena, čija je tema ove godine bila iskorjenjivanje siromaštva žena. Prenoseći glas europskog civilnog društva u borbi za rodnu ravnopravnost, EGSO je toj temi doprinio deklaracijom u kojoj je naveo deset mjera za ekonomsko osnaživanje i socijalnu zaštitu žena.

Na čelu EGSO-ove delegacije bio je predsjednik Oliver Röpke, koji rodnu ravnopravnost postavlja kao temeljni prioritet svojeg rada i predsjedanja i koji je tom prilikom izjavio: „EGSO već dugo zagovara politike EU-a i globalne politike za promicanje rodne ravnopravnosti i uklanjanje gospodarskih i socijalnih nejednakosti s kojima se danas suočavaju žene i djevojčice, no ovo je prvi put da u kolektivnoj borbi za globalnu rodnu ravnopravnost svoj rad predstavljamo na najvišoj mogućoj razini, i to u ime cijelog europskog civilnog društva. Siromaštvo nije rodno neutralno pa ni naš odgovor na njega ne može biti takav.”

Mjere navedene u deklaraciji sažetak su EGSO-ova stajališta o temi 68. sjednice Povjerenstva Ujedinjenih naroda za položaj žena. Odnose se na promicanje rodne ravnopravnosti, borbu protiv siromaštva i jačanje institucija kroz rodnu perspektivu, u skladu s prioritetima EU-a, a uključuju i zaštitu žena od svih vrsta nasilja, osiguravanje pristupačnih zdravstvenih usluga, pravednu zastupljenost žena na tržištu rada, promicanje vodstva žena i osiguravanje jednakih mogućnosti putem obrazovanja.

„Nadam se da ću za godinu dana moći reći da je prisutnost EGSO-a u Povjerenstvu Ujedinjenih naroda za položaj žena pomogla da se ti zahtjevi jače predstave. Možemo i trebamo biti kritični. Treba nam kritički glas civilnog društva, dionika, nevladinih organizacija i institucija, koji svi rade na ostvarenju ovog zajedničkog cilja: ravnopravnije Europe, ali i ravnopravnijeg svijeta. Možemo i trebamo pokazati kojim putem dalje”, izjavio je predsjednik Röpke. EGSO je bio dio delegacije EU-a koju je predstavljalo predsjedništvo EU-a, a zajedno s Europskim parlamentom imao je ulogu promatrača. U delegaciji EGSO-a su, uz predsjednika, bile i sljedeće članice: Christa Schweng, Mariya Mincheva, Cinzia del Rio, Maria Nikolopoulou, Chiara Corazza i predsjednica EGSO-ove Ad hoc skupine za ravnopravnost Sif Holst. (ll)

Pridružite nam se na EGSO-ovom Danu otvorenih vrata 4. svibnja!

U svojem kalendaru označite subotu, 4. svibnja 2024. jer Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) toga dana očekuje posjetitelje godišnjeg međuinstitucijskog Dana otvorenih vrata EU-a. Slavit ćemo europsku demokraciju i u prvi plan staviti predstojeće europske izbore u lipnju. To će biti prilika da naučite više o EU-u, komunicirate s civilnim društvom i otkrijete kako vaš stav i glas mogu oblikovati budućnost Europe.

Zašto posjetiti EGSO na Dan otvorenih vrata?

• Zgrada Jacques Delors: posjetite znamenitu zgradu EGSO-a u ulici Belliard, koja je dom organiziranog civilnog društva u Europi. Saznajte iz prve ruke kako predstavnici poslodavaca, radnika, aktivista za zaštitu okoliša, potrošača i drugih skupina doprinose donošenju politika EU-a.
• Interaktivno učenje: sudjelujte u živahnim raspravama s članovima i članicama EGSO-a o temama koje su vam važne. Saznajte kako socijalni dijalog oblikuje zakonodavstvo EU-a i kako se i vaš glas može čuti. 
• Aktivnosti za sve dobne skupine: uživajte u veseloj atmosferi uz odličnu živu glazbu, interaktivne igre kojima možete testirati svoje znanje o EU-u i oslikavanje lica za najmlađe. Kući ponesite prigodni dar ili karikaturu i ovjekovječite taj dan zabavnim iskustvom u fotografskoj kabini.
• Informativne rasprave: od osoba koje rade u EGSO-u saznajte više o njegovoj ulozi u oblikovanju održive, prosperitetne i uključive Europe za sve. Iskoristite mogućnost sudjelovanja u brzim, ciljanim raspravama s članovima i članicama EGSO-a o konkretnim temama koje su vam važne. To je jedinstvena prilika da steknete vrijedna saznanja iz samog središta donošenja europskih politika.
• Snaga civilnog društva: saznajte kako EGSO radi na povezivanju građana i EU-a. Osvjedočite se kako se različita stajališta mogu pomiriti u zalaganju za socijalnu pravdu, zaštitu okoliša i brojna druga pitanja kojima se osnažuje Europska unija.

Proslava na dva kotača!

Kako bi dan bio još uzbudljiviji, 4. svibnja u EGSO će stići skupina biciklista! Neki od tih vjernih članova i članica EGSO-a i drugih pojedinaca bicikl će voziti 500 km od Francuske do Bruxellesa kako bi podigli razinu osviještenosti o europskim izborima. Pridružite nam se na njihovu dočeku u EGSO-u i saznajte više o njihovoj inspirativnoj misiji, njihovu putovanju i izazovima na koje su pritom nailazili.

To nije samo posjet, to je posebno iskustvo

Dan otvorenih vrata EGSO-a prilika je da se povežete s Europom, slavite demokraciju i otkrijete moć civilnog društva. Bez obzira na to jeste li dugogodišnji zagovornik EU-a, euroskeptik ili radoznali pridošlica, za svakoga od vas nudimo ponešto. Dođite istraživati, učiti i djelovati u središtu europske demokracije!

Pratite nas za više informacija

Nije potrebna prethodna registracija. U predstojećim tjednima objavit ćemo više informacija o pojedinim aktivnostima i zanimljivostima. Za najnovije informacije pratite nas na društvenim mrežama i posjetite naše internetske stranice (www.eesc.europa.eu/openday).

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku da EU doživite iz prve ruke! (cg)

#EuropeDay #UseYourVote

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) Oliver Röpke i predsjednica Europskog parlamenta (EP) Roberta Metsola potpisali su 27. veljače Memorandum o razumijevanju o suradnji u pripremama za europske izbore.

Cilj je tog partnerstva produbiti suradnju između dviju institucija radi promoviranja europskih izbora, povećanja odaziva birača, posebno među osobama koje obično ne glasaju i onima koje prvi put glasaju, i suzbijanja manipulacije informacijama.

Institucije su se složile da će, među ostalim, intenzivirati suradnju u informiranju o izborima, koordinirati organizaciju događanja kao što su Dan otvorenih vrata i Tjedan civilnog društva i dijeliti informacije na platformama „zajednoza.eu” i „Što Europa čini za mene”.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Europski izbori bit će test europske demokracije. EGSO može biti platforma civilnog društva putem koje se civilno društvo može boriti za nju. Pozdravljam današnji Memorandum o razumijevanju s Europskim parlamentom koji nam omogućuje aktivniju ulogu uoči izbora i suradnju s biračima u cilju povećanja njihova odaziva. EGSO i Europski parlament partneri su i saveznici.”

U Memorandumu se navode specifična područja u kojima bi trebalo nastaviti i ojačati suradnju EGSO-a i Europskog parlamenta uoči europskih izbora 2024. (kn/ll)

Razgovarali smo s gruzijsko-francuskim novinarom Régisom Gentéom o pitanjima koja izazivaju najveću zabrinutost kad je riječ o europskim izborima, a to su uspon ekstremne desnice, nemotiviranost mladih glasača i glasačica i dezinformacije. Régis Genté je politički stručnjak za područje bivšeg Sovjetskog Saveza i radi kao izvjestitelj za poznate medije kao što su Radio France Internationale, France 24 TV i Le Figaro.

EGSO info: Mislite li da će uspon stranaka ekstremne desnice na području cijele Europe utjecati na rezultate europskih izbora?

Nisam stručnjak za ekstremnu desnicu u Europi, ali gledajući ankete koje se provode u mojoj zemlji, Francuskoj, moram prihvatiti činjenicu da ekstremna desnica vodi. Europski izbori političko su sredstvo kojim europski građani i građanke mogu svojim političarima poslati ili proslijediti poruku o vlastitoj zemlji. Europski građani prvo razmišljaju o političkoj situaciji u svojoj zemlji, a tek zatim o stanju u Europi. Tako da, da, stranke ekstremne desnice vjerojatno će utjecati na ove izbore jer je situacija takva da se sve više postavljaju pitanja o suverenosti naspram europske integracije.

Smatrate li da su mladi motivirani za sudjelovanje na izborima za Europski parlament?

Odgovorit ću vam kao obični građanin koji 22 godine živi na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i često razgovara s mladima u Europi. Vidim da nisu naročito motivirani da izađu na birališta, a isto primjećujem i u Gruziji, u kojoj živim i u kojoj su mladi politički osviješteni, ali ne podržavaju ni vladinu stranku ni oporbu. Oni žele sudjelovati u političkom životu svoje zemlje, ali odbijaju glasati jer smatraju da ih nijedna stranka i nijedan stranački čelnik istinski ne predstavljaju. To je jedno zanimljivo stajalište koje poštujem jer bi moglo otvoriti vrata promjenama u politici i donijeti nešto novo i različito od predstavničke demokracije i današnjih stranaka. No, dok do toga ne dođe, svijet politike prepušten je političarima i raznim političkim snagama, a mladi u njemu ne sudjeluju.

U kojoj mjeri mogu dezinformacije utjecati na glasače na predstojećim europskim izborima?

Dezinformiranje će uspjeti ako je ciljana publika slaba, a ovdje smo ciljana publika mi, Europljani i Europljanke. Širenjem dezinformacija Rusi ne stvaraju nove probleme nego koriste one koji već postoje. Svima nam je jasno da naša društva trenutačno prolaze kroz duboku političku i moralnu krizu. To znači da stanje na terenu nažalost pogoduje dezinformacijama. Ipak, smatram da smo, kao Europljani i građani svijeta, danas obrazovaniji i iskusniji u postupanju s vijestima na društvenim mrežama. U proteklih deset godina mnogo smo toga naučili. Nešto bolje znamo filtrirati vijesti koje vidimo na platformama društvenih mreža, za koje znamo da služe kao poligon za manipulaciju i lažne vijesti. Ne smijemo biti suviše pesimistični, to nas čini unaprijed podložnima dezinformiranju. Društva više nisu toliko naivna i ljudi znaju da države i drugi politički akteri mogu koristiti društvene mreže za manipuliranje javnog mnijenja. Rekao bih da je na društvenim mrežama aktivan samo manji broj ljudi. Velika većina prosječnog stanovništva, obrazovanih ljudi, često se ne čuje. To mnoštvo ljudi ne guta svaki idiotizam koji se objavi na društvenim mrežama.