EGSO je na svibanjskom plenarnom zasjedanju usvojio dva mišljenja u kojima je istaknuo ključnu ulogu koju kohezijska politika, kao primarni instrument EU-a za financiranje regionalnog razvoja, ima u budućim proširenjima. Među ostalim, pozvao je na uključivanje instrumenata za usklađivanje u ugovore o pristupanju zbog mogućih izazova nakon pristupanja, kao što su emigracija i vladavina prava.
EGSO je na svibanjskom plenarnom zasjedanju usvojio dva mišljenja u kojima je istaknuo ključnu ulogu koju kohezijska politika, kao primarni instrument EU-a za financiranje regionalnog razvoja, ima u budućim proširenjima. Među ostalim, pozvao je na uključivanje instrumenata za usklađivanje u ugovore o pristupanju zbog mogućih izazova nakon pristupanja, kao što su emigracija i vladavina prava.
U svojem novom skupu preporuka EGSO je naglasio važnost integracije i osnaživanja organizacija civilnog društva za djelotvorno korištenje kohezijskih fondova. Uspjeh kohezijske politike mjeri se teritorijalnim i socijalnim ishodima, a ne samo gospodarskim ulaganjima. Jačanje kapaciteta javne uprave ključno je za postizanje kohezije.
Na plenarnoj raspravi s povjerenicom za koheziju i reforme Elisom Ferreirom i predsjednikom Europskog odbora regija (OR) Vascom Alvesom Cordeirom istaknuta je važnost pretpristupne pomoći i osnaživanja organizacija civilnog društva.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i drugi govornici naglasili su potrebu za snažnom kohezijskom politikom kako bi se odgovorilo na izazove proširenja EU-a i spriječila njegova fragmentacija. Prilagođavanje pomoći regijama kandidatkinjama izuzetno je bitno za mir i blagostanje, a ključne preporuke uključuju jačanje obrazovanja, uključivanje organizacija civilnog društva i primjenu posebnih mehanizama za zemlje kao što je Ukrajina.
EGSO je također istaknuo šire učinke proširenja na sadašnje države članice, naglašavajući potrebu za dodatnim sredstvima za regije kojih se to naročito tiče. U Devetom izvješću o koheziji poziva se na prilagodbu novim izazovima ulaganjem u MSP-ove, jačanjem lokalnih uprava i podupiranjem pravednog pristupa zapošljavanju. Dinamična kohezijska politika ključna je za oslobađanje gospodarskog potencijala EU-a i osiguravanje uspješne integracije novih država članica. (tk)
Nuklearna medicina i opskrba radioizotopima moraju biti glavni prioritet Europske unije želimo li svim pacijentima u Europi zajamčiti jednak pristup liječenju raka.
Nuklearna medicina i opskrba radioizotopima moraju biti glavni prioritet Europske unije želimo li svim pacijentima u Europi zajamčiti jednak pristup liječenju raka.
Europska unija i države članice trebale bi osigurati financijska sredstva za medicinsku radiološku i nuklearnu tehnologiju. Istodobno bi trebale intenzivirati suradnju kako bi uklonile regulatorne prepreke opskrbi radioizotopima i smanjile svoju ovisnost o trećim zemljama kad je riječ o sirovinama.
Izvjestitelji Alena Mastantuono i Philippe Charry izrazili su čvrst stav da je „donošenje odvažnih političkih odluka i kvalitetnih propisa” jedini način da se osigura dobra opskrba radioizotopima u Europi i odgovori na sve veću potražnju pacijenata.
Pri dijagnostici patoloških stanja, kao što su rak ili srčane bolesti, snimanja u okviru nuklearne medicine svake godine iskoristi do 10 milijuna europskih pacijenata. Radiološka i nuklearna tehnologija koje koriste radioizotope ključne su u borbi protiv raka u svim fazama skrbi – u ranom otkrivanju, dijagnosticiranju, liječenju i palijativnoj skrbi. (mp)
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Dok se polako sliježu dojmovi nakon europskih izbora, svjesni smo da se nalazimo u razdoblju ozbiljnih previranja. Pobjeda konzervativnih stranaka spriječila je premoć krajnje desnice. No, iako je desni centar zadržao svoj položaj, ne smijemo zanemariti činjenicu da će u novom Europskom parlamentu krajnja desnica biti snažnija, što će otežati glasanje o ključnim pitanjima. Takvom scenariju već smo svjedočili prošle godine kada je EPP gotovo uspio stvoriti desničarsku većinu kako bi srušio Akt o obnovi prirode. Moramo pomno pratiti i ono što se događa u Francuskoj. Pobjeda koalicije krajnje desnice na nacionalnim izborima mogla bi poljuljati temelje samog EU-a.
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Dok se polako sliježu dojmovi nakon europskih izbora svjesni smo da se nalazimo u razdoblju ozbiljnih previranja. Pobjeda konzervativnih stranaka spriječila je premoć krajnje desnice. No, iako je desni centar zadržao svoj položaj, ne možemo zanemariti činjenicu da će krajnja desnica biti snažnija u novom Europskom parlamentu, što će otežati glasovanje o ključnim pitanjima. Takvom scenariju već smo svjedočili prošle godine kada je EPP gotovo uspio stvoriti desničarsku većinu kako bi Uredba o obnovi prirode propala.
Ono što najviše zabrinjava poduzeća jest osiguravanje napretka u industrijskoj politici i gospodarskoj sigurnosti, naročito u području tehnologije, kritičnih sirovina, poluvodiča, električnih vozila, gospodarske otpornosti i opće konkurentnosti. Jačanje jedinstvenog tržišta i poticanje privatnih ulaganja putem istinske unije tržišta kapitala od ključne su važnosti. Hoće li novi saziv Parlamenta biti na visini zadatka?
Nemamo drugog izbora nego natjecati se s globalnim silama kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države.
Europodručje i SAD imali su 2008. ekvivalentne bruto domaće proizvode (BDP) u tekućim cijenama: 14,2 bilijuna USD odnosno 14,8 bilijuna USD (13,1 bilijun EUR odnosno 13,6 bilijuna EUR). Petnaest godina kasnije BDP europodručja iznosi tek nešto više od 15 bilijuna USD, dok je BDP SAD-a porastao na 26,9 bilijuna USD. Da je pet najvećih europskih gospodarstava (Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Italije i Španjolske) u razdoblju od 1997. do 2022. slijedilo stopu rasta produktivnosti u Americi, njihov bi BDP po stanovniku u prosjeku bio gotovo za 13,000 USD (12,000 EUR) viši u smislu pariteta kupovne moći. Ti iznosi nisu nevažni.
Budući da EU godinama pokazuje pozitivnu trgovinsku bilancu, mnogi nisu vidjeli da je naša konkurentnost ugrožena. Pouzdali smo se u jednake uvjete na globalnoj razini i na međunarodni poredak utemeljen na pravilima te smo očekivali da će drugi učiniti isto. No svijet se sada brzo mijenja i EU se mora više potruditi i brzo reagirati na sve znakove upozorenja koje je dosad zanemarivao. Nadamo se da će novi saziv Parlamenta biti na visini zadatka i se neće baviti samo stranačkom politikom.
Zdravstveni djelatnici i predstavnici civilnog društva pozivaju tvorce politika da za sve buduće politike uvedu „provjeru utjecaja na zdravlje”. Smatraju da u novom zakonodavnom sazivu „pravo na zdravlje” mora ostati prioritet programa EU-a i nacionalnih programa, što su Europljani zatražili na Konferenciji o budućnosti Europe.
Zdravstveni djelatnici i predstavnici civilnog društva pozivaju tvorce politika da za sve buduće politike uvedu „provjeru utjecaja na zdravlje”. Smatraju da u novom zakonodavnom sazivu „pravo na zdravlje” mora ostati prioritet programa EU-a i nacionalnih programa, što su Europljani zatražili na Konferenciji o budućnosti Europe.
Nacionalne i europske zdravstvene mjere treba bolje koordinirati i uskladiti kako bi se izgradio održiviji zdravstveni sektor koji bi bio otporan na buduće šokove i kojim bi se svima jamčio jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Očekuje se da će u tome ključnu ulogu imati ulaganja, prevencija, tehnološke inovacije i rano zdravstveno obrazovanje, sudeći prema konferenciji „Stanje zdravlja u EU-u” održanoj 4. lipnja u Liègeu. To je događanje u kontekstu belgijskog predsjedanja Vijećem EU-a organizirala Skupina organizacija civilnog društva EGSO-a zajedno sa Sveučilišnim bolničkim centrom (CHU) Liège i bolnicom Hôpital de la Citadelle.
„U sljedećem zakonodavnom razdoblju od 2024. do 2029. zdravlje mora ostati ključni strateški prioritet nove Europske komisije, novog Europskog parlamenta i Vijeća”, izjavio je Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva. Europske institucije trebale bi usvojiti pristup „Jedno zdravlje” kojim se promiče međusobna povezanost zdravstvene politike i demografskih promjena, digitalne i zelene tranzicije, gospodarske sigurnosti i industrijske politike.
Séamus Boland naglasio je da zdravstvena politika može učinkovito funkcionirati samo ako je praćena dostupnim, primjerenim i kvalitetnim socijalnim uslugama i javnim socijalnim politikama te ako postoji dovoljan broj dobro osposobljenih zdravstvenih djelatnika. Ponovno ističući potrebu za izravnim sudjelovanjem i odgovornošću organizacija civilnog društva, kao što su udruge pacijenata, u području zdravstvene skrbi, rekao je: „Prihvaćanje i uspjeh europskih zdravstvenih inicijativa i programa ovise o transparentnom, redovitom i strukturiranom dijalogu s organizacijama civilnog društva. Njihova pak sposobnost da obavljaju taj posao ovisi o dobivanju održivih i predvidljivih financijskih sredstava.”
Na konferenciji se raspravljalo o nekoliko temeljnih aspekata za jačanje europske zdravstvene unije:
zalaganje za načelo „Jedno zdravlje”
digitalne inovacije i njihov utjecaj na zdravlje
održivost i otpornost zdravstvenih sustava na buduće promjene putem socijalnih ulaganja i
borba na globalnoj razini protiv nejednakosti u području zdravlja kroz prizmu europske solidarnosti: primjer rijetkih bolesti.
Na svibanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o iskustvima stečenima tijekom proširenja EU-a 2004. Zbog trenutačne geopolitičke i sigurnosne situacije daljnje proširenje postaje još hitnija zadaća za Europu.
Na svibanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o iskustvima stečenima tijekom proširenja EU-a 2004. Zbog trenutačne geopolitičke i sigurnosne situacije daljnje proširenje postaje još hitnija zadaća za Europu.
Na plenarnoj raspravi EGSO-a posvećenoj velikom proširenju 2004. godine sudjelovali su govornici koji su imali važnu ulogu u pregovaračkom procesu, primjerice bivši poljski državni tajnik zadužen za pristupanje EU-u Jarosław Pietras, glavni tajnik Zaklade za europske napredne studije, Mađar László Ando, i bivši europski povjerenik za proširenje, Čeh Štefan Füle.
Sudionici u raspravi naglasili su da EU, koji je tek nedavno ponovno iskazao interes za daljnje proširenje, zemljama kandidatkinjama mora pružiti jasan plan za pristupanje. Ako ih se predugo ostavi na čekanju, proces proširenja mogao bi izgubiti svoju vjerodostojnost.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Dvadeseta obljetnica obilježava ne samo važan trenutak kroz koji smo prošli već i trajan uspjeh procesa proširenja EU-a jer nam se još zemalja želi pridružiti.”
Jarosław Pietras poručio je: „Proširenje je dvosmjeran proces transformacije koji donosi korist ne samo zemljama kandidatkinjama već i državama članicama EU-a.”
Štefan Füle, koji trenutno predsjeda Radnom skupinom za proširenje EU-a u Centru za europsku politiku, naglasio je da „za novi val proširenja moramo pripremiti i zemlje kandidatkinje i države članice EU-a”.
Govoreći o glavnom razlogu koji je potaknuo proširenje 2004., dr. Tinatin Akhvlediani, znanstveni suradnik u Odjelu za vanjsku politiku EU-a u Centru za studije europskih politika, istaknuo je gospodarske aspekte proširenja, s obzirom na to da su tadašnje zemlje kandidatkinje prolazile kroz teško financijsko razdoblje. Međutim, danas je glavni motiv za buduće proširenje sigurnost.
László Andor izrazio je uvjerenje da je vladavina prava bila jedna od slabosti proširenja iz 2004. jer Europska unija nije pripremila prave alate za to, što je nedavno dovelo do postavljanja uvjeta u pogledu vladavine prava.
EGSO će u rujnu održati samit civilnog društva o proširenju i pozvati sve članove i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje da prvi put u povijesti sudjeluju na njegovom plenarnom zasjedanju.
S obzirom na zabrinjavajuću stopu porasta broja slučajeva raka i smrtnih slučajeva povezanih s rakom u cijeloj Europskoj uniji, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na prijeko potrebne mjere prevencije raka jer se smatra da se oko 40 % slučajeva raka može spriječiti.
S obzirom na zabrinjavajuću stopu porasta broja slučajeva raka i smrtnih slučajeva povezanih s rakom u cijeloj Europskoj uniji, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na prijeko potrebne mjere prevencije raka jer se smatra da se oko 40 % slučajeva raka može spriječiti.
EGSO je na plenarnom zasjedanju u svibnju usvojio mišljenje u kojem pozdravlja Prijedlog preporuke Vijeća o vrstama raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem, koji je Europska komisija podnijela kao nastavak europskog plana za borbu protiv raka.
Mišljenje je usmjereno na cijepljenje protiv humanih papilomavirusa (HPV) i hepatitisa B (HBV) jer bi se cijepljenjem moglo spriječiti nekoliko vrsta raka uzrokovanih tim virusima.
EGSO naglašava potrebu za odgovarajućim informiranjem, obrazovanjem i komunikacijom kojima bi se potaknulo cijepljenje ciljnih skupina. Isto tako, ističe važnu ulogu liječnika opće prakse, obiteljskih liječnika, školskih liječnika i organizacija civilnog društva.
Milena Angelova, izvjestiteljica za mišljenje „Vrste raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem”, rekla je: „Moramo se boriti protiv stigmatizacije i lažnih uvjerenja o cjepivima. Na primjer, postoji pogrešno uvjerenje da je cijepljenje namijenjeno samo mladim djevojkama, no to nije slučaj. Da bi se ti virusi (HPV, HBV) iskorijenili, moramo motivirati i dječake i njihove roditelje.” Cjepiva moraju biti dostupna svima.
Iznimno je važno „preokrenuti trend skepticizma”, dodala je suizvjestiteljica Sára Felszeghi. Borba protiv pogrešnih informacija i dezinformacija ključan je element u poticanju ljudi na cijepljenje.
EGSO poziva na sveobuhvatan pristup borbi protiv raka uz pomoć funkcionalnog i integriranog sustava za sve oblike prevencije, uključujući primarnu prevenciju (cijepljenje, zdrav način života), sekundarnu prevenciju (preglede) i tercijarnu prevenciju (skrb i rehabilitacija).
Milena Angelova ponovno je potvrdila „potrebu da se države članice u većoj mjeri koordiniraju i da razmjenjuju primjere najbolje prakse” kako bi bile mnogo učinkovitije u borbi protiv raka i kako bi se povećala razina procijepljenosti diljem EU-a. Iznimno je važno da prevencija raka bude politički prioritet. (sg)
Budući da se govor mržnje i zločini iz mržnje šire zastrašujućom brzinom, civilno društvo, građani i institucije udružuju snage i odlučnije djeluju protiv svih oblika mržnje kako bi poslali poruku da u EU-u za mržnju nema mjesta.
Budući da se govor mržnje i zločini iz mržnje šire zastrašujućom brzinom, civilno društvo, građani i institucije udružuju snage i odlučnije djeluju protiv svih oblika mržnje kako bi poslali poruku da u EU-u za mržnju nema mjesta.
EGSO se pridružuje naporima EU-a za suzbijanje mržnje koja je unutar njegovih granica doživjela alarmantan porast, pri čemu su skupine i pojedinci sve više na meti zbog vjere, rasnog ili etničkog podrijetla, roda, seksualne orijentacije ili političkih uvjerenja.
Zajedno s građanima i institucijama, EGSO mora činiti više u borbi protiv mržnje na internetu i izvan njega, izjavili su njegovi članovi i članice tijekom rasprave na visokoj razini na svibanjskom plenarnom zasjedanju, na kojem je usvojeno mišljenje „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje”. Također su osudili sve oblike mržnje i pozdravili objavljivanje Komunikacije Europske komisije o istoj temi.
„Svi smo odgovorni za suzbijanje mržnje”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke otvarajući raspravu na plenarnom zasjedanju. „Da bismo u tome bili uspješni, moramo surađivati – političari, civilno društvo i građani. Samo se zajedno i u dijalogu možemo boriti protiv sve veće netrpeljivosti u našem društvu, koja je istinska prijetnja našoj demokraciji, te je prevladati.”
Na raspravi su se okupili najviši dužnosnici Europske komisije i belgijske vlade kao i predstavnici građana i organizacija civilnog društva (uključujući udrugu ILGA-Europe i Europsku mrežu za borbu protiv rasizma), koji su istaknuli porast širenja mržnje i nasilja.
Nedavni napadi na političare razotkrili su duboke podjele unutar europskog društva. Brojke pokazuju da su se protumuslimanske i antisemitske poruke udvostručile u 2023. Pripadnici LGBTQIA+ zajednice, osobe afričkog podrijetla i migranti najčešće su mete. Mizoginija je također u porastu. Nedavna analiza internetskih poruka u EU-u pokazuje da se od početka 2023. toksičnost potaknuta mržnjom povećala za 30°%.
„Vrijednosti utvrđene u Ugovoru o Europskoj uniji jasno zabranjuju zločine iz mržnje i govor mržnje. Nažalost, u posljednje vrijeme bilježimo porast i jednog i drugog”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.
EGSO je u svojem mišljenju pozvao EU da usvoji sveobuhvatan pristup u borbi protiv mržnje zasnovane na bilo kojem ljudskom obilježju te da primijeni isti pristup u borbi „protiv svih vrsta mržnje”. (ll)
Europski gospodarski i socijalni odbor učestvovao je 26. svibnja u 44. utrci „Bruxelles 20 km” za koju se ove godine prijavilo rekordnih 45 330 sudionika. EGSO je bio član međuinstitucijskog organizacijskog odbora tima Running for Europe, koji je sudjelovao u utrci pod sloganom „Iskoristi svoje pravo glasa” da bi građane i građanke potaknuo da glasaju na europskim izborima. Utrku je, zajedno s predstavnicima Europske komisije i Europskog parlamenta, otvorio potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu. Kenijac Alex Kibet prvi je stigao na cilj za 59 minuta i 57 sekundi, a Belgijanka Sophie Hardy, najbrža među ženama, utrku je završila za 1 sat, 10 minuta i 56 sekundi.
Europski gospodarski i socijalni odbor učestvovao je 26. svibnja u 44. utrci „Bruxelles 20 km” za koju se ove godine prijavilo rekordnih 45 330 sudionika. EGSO je bio član međuinstitucijskog organizacijskog odbora tima Running for Europe, koji je sudjelovao u utrci pod sloganom „Iskoristi svoje pravo glasa” da bi građane i građanke potaknuo da glasaju na europskim izborima. Utrku je, zajedno s predstavnicima Europske komisije i Europskog parlamenta, otvorio potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu. Kenijac Alex Kibet prvi je stigao na cilj za 59 minuta i 57 sekundi, a Belgijanka Sophie Hardy, najbrža među ženama, utrku je završila za 1 sat, 10 minuta i 56 sekundi.
