Na svibanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o iskustvima stečenima tijekom proširenja EU-a 2004. Zbog trenutačne geopolitičke i sigurnosne situacije daljnje proširenje postaje još hitnija zadaća za Europu. 

Na plenarnoj raspravi EGSO-a posvećenoj velikom proširenju 2004. godine sudjelovali su govornici koji su imali važnu ulogu u pregovaračkom procesu, primjerice bivši poljski državni tajnik zadužen za pristupanje EU-u Jarosław Pietras, glavni tajnik Zaklade za europske napredne studije, Mađar László Ando, i bivši europski povjerenik za proširenje, Čeh Štefan Füle. 

Sudionici u raspravi naglasili su da EU, koji je tek nedavno ponovno iskazao interes za daljnje proširenje, zemljama kandidatkinjama mora pružiti jasan plan za pristupanje. Ako ih se predugo ostavi na čekanju, proces proširenja mogao bi izgubiti svoju vjerodostojnost. 

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Dvadeseta obljetnica obilježava ne samo važan trenutak kroz koji smo prošli već i trajan uspjeh procesa proširenja EU-a jer nam se još zemalja želi pridružiti.” 

Jarosław Pietras poručio je: „Proširenje je dvosmjeran proces transformacije koji donosi korist ne samo zemljama kandidatkinjama već i državama članicama EU-a.” 

Štefan Füle, koji trenutno predsjeda Radnom skupinom za proširenje EU-a u Centru za europsku politiku, naglasio je da „za novi val proširenja moramo pripremiti i zemlje kandidatkinje i države članice EU-a”. 

Govoreći o glavnom razlogu koji je potaknuo proširenje 2004., dr. Tinatin Akhvlediani, znanstveni suradnik u Odjelu za vanjsku politiku EU-a u Centru za studije europskih politika, istaknuo je gospodarske aspekte proširenja, s obzirom na to da su tadašnje zemlje kandidatkinje prolazile kroz teško financijsko razdoblje. Međutim, danas je glavni motiv za buduće proširenje sigurnost. 

László Andor izrazio je uvjerenje da je vladavina prava bila jedna od slabosti proširenja iz 2004. jer Europska unija nije pripremila prave alate za to, što je nedavno dovelo do postavljanja uvjeta u pogledu vladavine prava. 

EGSO će u rujnu održati samit civilnog društva o proširenju i pozvati sve članove i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje da prvi put u povijesti sudjeluju na njegovom plenarnom zasjedanju.

S obzirom na zabrinjavajuću stopu porasta broja slučajeva raka i smrtnih slučajeva povezanih s rakom u cijeloj Europskoj uniji, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na prijeko potrebne mjere prevencije raka jer se smatra da se oko 40 % slučajeva raka može spriječiti. 

EGSO je na plenarnom zasjedanju u svibnju usvojio mišljenje u kojem pozdravlja Prijedlog preporuke Vijeća o vrstama raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem, koji je Europska komisija podnijela kao nastavak europskog plana za borbu protiv raka. 

Mišljenje je usmjereno na cijepljenje protiv humanih papilomavirusa (HPV) i hepatitisa B (HBV) jer bi se cijepljenjem moglo spriječiti nekoliko vrsta raka uzrokovanih tim virusima. 

EGSO naglašava potrebu za odgovarajućim informiranjem, obrazovanjem i komunikacijom kojima bi se potaknulo cijepljenje ciljnih skupina. Isto tako, ističe važnu ulogu liječnika opće prakse, obiteljskih liječnika, školskih liječnika i organizacija civilnog društva. 

Milena Angelova, izvjestiteljica za mišljenje „Vrste raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem”, rekla je: „Moramo se boriti protiv stigmatizacije i lažnih uvjerenja o cjepivima. Na primjer, postoji pogrešno uvjerenje da je cijepljenje namijenjeno samo mladim djevojkama, no to nije slučaj. Da bi se ti virusi (HPV, HBV) iskorijenili, moramo motivirati i dječake i njihove roditelje.” Cjepiva moraju biti dostupna svima. 

Iznimno je važno „preokrenuti trend skepticizma”, dodala je suizvjestiteljica Sára Felszeghi. Borba protiv pogrešnih informacija i dezinformacija ključan je element u poticanju ljudi na cijepljenje. 

EGSO poziva na sveobuhvatan pristup borbi protiv raka uz pomoć funkcionalnog i integriranog sustava za sve oblike prevencije, uključujući primarnu prevenciju (cijepljenje, zdrav način života), sekundarnu prevenciju (preglede) i tercijarnu prevenciju (skrb i rehabilitacija). 

Milena Angelova ponovno je potvrdila „potrebu da se države članice u većoj mjeri koordiniraju i da razmjenjuju primjere najbolje prakse” kako bi bile mnogo učinkovitije u borbi protiv raka i kako bi se povećala razina procijepljenosti diljem EU-a. Iznimno je važno da prevencija raka bude politički prioritet. (sg)

Budući da se govor mržnje i zločini iz mržnje šire zastrašujućom brzinom, civilno društvo, građani i institucije udružuju snage i odlučnije djeluju protiv svih oblika mržnje kako bi poslali poruku da u EU-u za mržnju nema mjesta. 

EGSO se pridružuje naporima EU-a za suzbijanje mržnje koja je unutar njegovih granica doživjela alarmantan porast, pri čemu su skupine i pojedinci sve više na meti zbog vjere, rasnog ili etničkog podrijetla, roda, seksualne orijentacije ili političkih uvjerenja. 

Zajedno s građanima i institucijama, EGSO mora činiti više u borbi protiv mržnje na internetu i izvan njega, izjavili su njegovi članovi i članice tijekom rasprave na visokoj razini na svibanjskom plenarnom zasjedanju, na kojem je usvojeno mišljenje „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje”. Također su osudili sve oblike mržnje i pozdravili objavljivanje Komunikacije Europske komisije o istoj temi. 

„Svi smo odgovorni za suzbijanje mržnje”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke otvarajući raspravu na plenarnom zasjedanju. „Da bismo u tome bili uspješni, moramo surađivati – političari, civilno društvo i građani. Samo se zajedno i u dijalogu možemo boriti protiv sve veće netrpeljivosti u našem društvu, koja je istinska prijetnja našoj demokraciji, te je prevladati.”

Na raspravi su se okupili najviši dužnosnici Europske komisije i belgijske vlade kao i predstavnici građana i organizacija civilnog društva (uključujući udrugu ILGA-Europe i Europsku mrežu za borbu protiv rasizma), koji su istaknuli porast širenja mržnje i nasilja. 

Nedavni napadi na političare razotkrili su duboke podjele unutar europskog društva. Brojke pokazuju da su se protumuslimanske i antisemitske poruke udvostručile u 2023. Pripadnici LGBTQIA+ zajednice, osobe afričkog podrijetla i migranti najčešće su mete. Mizoginija je također u porastu. Nedavna analiza internetskih poruka u EU-u pokazuje da se od početka 2023. toksičnost potaknuta mržnjom povećala za 30°%. 

Komunikacija Europske komisije „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje” poziv je na akciju da se suprotstavimo mržnji i založimo za toleranciju i poštovanje. 

„Vrijednosti utvrđene u Ugovoru o Europskoj uniji jasno zabranjuju zločine iz mržnje i govor mržnje. Nažalost, u posljednje vrijeme bilježimo porast i jednog i drugog”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

EGSO je u svojem mišljenju pozvao EU da usvoji sveobuhvatan pristup u borbi protiv mržnje zasnovane na bilo kojem ljudskom obilježju te da primijeni isti pristup u borbi „protiv svih vrsta mržnje”. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor učestvovao je 26. svibnja u 44. utrci „Bruxelles 20 km” za koju se ove godine prijavilo rekordnih 45 330 sudionika. EGSO je bio član međuinstitucijskog organizacijskog odbora tima Running for Europe, koji je sudjelovao u utrci pod sloganom „Iskoristi svoje pravo glasa” da bi građane i građanke potaknuo da glasaju na europskim izborima. Utrku je, zajedno s predstavnicima Europske komisije i Europskog parlamenta, otvorio potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu. Kenijac Alex Kibet prvi je stigao na cilj za 59 minuta i 57 sekundi, a Belgijanka Sophie Hardy, najbrža među ženama, utrku je završila za 1 sat, 10 minuta i 56 sekundi.