Giuseppe Guerini EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva
Prošle su godine Europska komisija i Europsko vijeće zadužili Marija Draghija da izradi izvješće o konkurentnosti EU-a, a Enrica Lettu izvješće o poboljšanju jedinstvenog tržišta. U tim se izvješćima iznosi ambiciozan politički program za Europsku uniju, koji služi i kao plan i kao mjerilo za procjenu predanosti institucija i oblikovatelja politika kreiranju budućnosti EU-a i njihove sposobnosti da to učine.
Giuseppe Guerini EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva
Prošle su godine Europska komisija i Europsko vijeće zadužili Marija Draghija da izradi izvješće o konkurentnosti EU-a, a Enrica Lettu izvješće o poboljšanju jedinstvenog tržišta. U tim se izvješćima iznosi ambiciozan politički program za Europsku uniju, koji služi i kao plan i kao mjerilo za procjenu predanosti institucija i oblikovatelja politika kreiranju budućnosti EU-a i njihove sposobnosti da to učine.
Ta se izvješća mogu iskoristiti za ocjenu djelotvornosti odgovora institucija i čelnika i čelnica na današnje složene izazove.
Mišljenje EGSO-a o tim izvješćima vrijedan je alat za evaluaciju ranih koraka u tom novom političkom ciklusu. Prvi od tih koraka jest kompas konkurentnosti, koji je Europska komisija pokrenula 29. siječnja. On uključuje nekoliko prijedloga visokog prioriteta koji su istaknuti i u našem mišljenju, kao što su premošćivanje razlike u konkurentnosti, dovršetak jedinstvenog tržišta, pojednostavnjenje propisa bez deregulacije i prepoznavanje činjenice da konkurentnost ovisi o ljudima i vještinama.
Međutim, osim kad je riječ o razlici u konkurentnosti, nedostaju i konkretne mjere. Komisija je dosad predstavila strateške dokumente, komunikacije i iznijela obećanja, ali konkretne mjere neće biti dostupne još nekoliko mjeseci. Kako je navedeno u našem mišljenju, to kašnjenje naglašava potrebu da institucije EU-a i države članice pokrenu i raspravu o temeljnim pravilima EU-a i relevantnosti aktualnih Ugovora za rješavanje današnjih izazova, za koje je potrebno brzo djelovanje.
Brzo djelovanje ne znači da se mora ugroziti kvaliteta. Europska komisija to je pokazala 2020. brzom provedbom inicijative Next Generation EU, a danas bi trebala pokazati istu razinu agilnosti.
Postizanje navedenih ciljeva iziskuje višedimenzionalan pristup. Ključno je brzo dovršiti jedinstveno tržište, ali uz istovremenu snažnu predanost okolišnoj održivosti, gospodarskom blagostanju i socijalnoj i teritorijalnoj koheziji jer su to ključni pokretači konkurentnosti.
Toj je viziji potrebna i kohezivna industrijska politika koja nije ograničena na fragmentirane nacionalne pristupe i ima potporu strateških fiskalnih i carinskih poticaja. Ujedno je za poticanje dinamičnijeg poslovnog okruženja ključno smanjiti birokratsko opterećenje i troškove usklađivanja s pomoću pametnijeg donošenja propisa i pojednostavnjenih administrativnih postupaka.
Nužno je smanjiti razlike u cijenama između država članica i drugih svjetskih gospodarstava u energetskom sektoru. Za to će biti potrebna veća ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora, čime će se osigurati konkurentnije i održivije energetsko tržište.
Kako bi podržao te ambicije, EU mora osmisliti i zajedničku politiku o europskim javnim dobrima i pritom jasno definirati svoje strateške prioritete i ojačati svoju ulogu na globalnoj razini.
EGSO će nastaviti pratiti provedbu tih politika i osiguravati da se pritom čuje i uvažava glas europskog civilnog društva.
Prva i najvažnija preporuka koju EGSO daje u svojem mišljenju jest da se hitno poduzmu mjere za provedbu preporuka iz izvješćâ Enrica Lette i Marija Draghija. Smatram da bi to trebalo napraviti sveobuhvatno – tim izvješćima ne smijemo pristupati selektivno. Ona se moraju provesti u cjelini, bez ograničavanja prijedloga i pozornosti na teme koje nisu sporne i bez izbjegavanja najkritičnijih pitanja koja izazivaju podjele, kao što su ulaganja.
Prva i najvažnija preporuka koju EGSO daje u svojem mišljenju jest da se hitno poduzmu mjere za provedbu preporuka iz izvješćâ Enrica Lette i Marija Draghija. Smatram da bi to trebalo napraviti sveobuhvatno – tim izvješćima ne smijemo pristupati selektivno. Ona se moraju provesti u cjelini, bez ograničavanja prijedloga i pozornosti na teme koje nisu sporne i bez izbjegavanja najkritičnijih pitanja koja izazivaju podjele, kao što su ulaganja.
Kad je riječ o Draghijevom izvješću, s obzirom na očitu važnost njegova fokusa na konkurentnost EU-a u cjelini, smatram da su ključne njegove preporuke o industrijskoj politici EU-a. Konkretno, on inzistira na tome da je potrebno donijeti industrijsku politiku kojom bi se mogao prevladati trenutačni fragmentirani pristup. Danas imamo 27 nacionalnih industrijskih politika koje nisu uvijek usklađene. S time u vezi, jedino se strukturiranim europskim naporima može omogućiti adekvatna ravnoteža fiskalnih, regulatornih i trgovinskih odnosno carinskih mjera i financijskih poticaja, koja karakterizira najnovije industrijske politike SAD-a i Kine i koja bi donijela ogromne koristi za jedinstveno tržište.
Međutim, to bi trebalo ići paralelno s drastičnim smanjenjem birokratskog opterećenja za poduzeća i stoga posebno cijenim poziv Enrica Lette na jedinstveno tržište koje djeluje brzo i ima velik utjecaj. Među ključnim preporukama Enrica Lette nalaze se i racionalizacija birokratskog opterećenja, pojednostavljenje administrativnih postupaka i daljnje mjere za „smanjenje birokracije”, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ove). U tom kontekstu EGSO u svojem mišljenju pozdravlja prijedlog Komisije da se teret izvješćivanja smanji za 25 % za sva poduzeća i da se za MSP-ove postavi cilj od najmanje 50 %. Osim toga, preporuku Enrica Lette da se razmotri mehanizam koji bi suzakonodavcima pomogao u dinamičnoj procjeni učinka (DIA) trebalo bi dalje razraditi, a EGSO također snažno podupire ideju da se tijekom zakonodavnog razdoblja provede provjera konkurentnosti.
Umjetna inteligencija mijenja svijet rada dosad nezabilježenim tempom, što radnicima, poduzećima i onima koji odlučuju o politikama donosi i prilike i izazove. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Međunarodna organizacija rada (MOR) održali su 3. veljače zajedničku konferenciju na visokoj razini naslovljenu „Social Justice in the Digital Era: AI’s impact on work and society” (Socijalna pravda u digitalnom dobu: utjecaj umjetne inteligencije na rad i društvo).
Umjetna inteligencija mijenja svijet rada dosad nezabilježenim tempom, što radnicima, poduzećima i onima koji odlučuju o politikama donosi i prilike i izazove. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Međunarodna organizacija rada (MOR) održali su 3. veljače zajedničku konferenciju na visokoj razini naslovljenu „Social Justice in the Digital Era: AI’s impact on work and society” (Socijalna pravda u digitalnom dobu: utjecaj umjetne inteligencije na rad i društvo).
Na konferenciji su čelnici i čelnice, uključujući nekoliko ministrica rada EU-a, raspravljali o strategijama za iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije i istodobno uklanjanje rizika koje ona predstavlja za prava radnika i tržišta rada. Taj je događaj bio važan doprinos Globalnoj koaliciji za socijalnu pravdu i na njemu je naglašena potreba za koordiniranim pristupom upravljanju umjetnom inteligencijom na europskoj i globalnoj razini. Konferenciju na visokoj razini zajednički su organizirali Stručna skupina EGSO-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo (SOC) i MOR.
Poziv na etičan i uključiv razvoj umjetne inteligencije
Otvarajući konferenciju, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je nužnost antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji i istaknuo: „Umjetna inteligencija već mijenja naša društva i tržišta rada i donosi i prilike i izazove.EGSO i njegove partnerske organizacije predani su osiguravanju toga da umjetna inteligencija služi za jačanje socijalne pravde, prava radnika, promicanje uključenosti i sprečavanje novih nejednakosti. Pravedna i antropocentrična budućnost umjetne inteligencije zahtijeva zajedničko djelovanje, od kreatora politika do socijalnih partnera i civilnog društva, kako bi se osiguralo da tehnologija bude u interesu građana, a ne protiv njih.”
Glavni direktor MOR-a Gilbert F. Houngbo naglasio je važnost proaktivnih politika za ublažavanje disruptivnog učinka umjetne inteligencije na posao i radna mjesta: „Moramo se pobrinuti za to da umjetnu inteligenciju oblikujemo na način kojim se promiče socijalna pravda. To podrazumijeva niz aktivnosti: davanje potpore radnicima, među ostalim i razvojem kompetencija i socijalnom zaštitom; olakšavanje pristupa poduzećima svih veličina i u svim dijelovima svijeta tehnologiji umjetne inteligencije kako bi se ona iskoristila za povećanje produktivnosti i osiguravanje toga da se integriranjem umjetne inteligencije u radna mjesta štite prava radnika i promiče socijalni dijalog u digitalnoj tranziciji.”
Govornici na visokoj razini na dva su panela iznijeli svoje uvide u izazove i mogućnosti koje vide u iskorištavanju umjetne inteligencije za promicanje dostojanstvenog rada i uključivih tržišta rada te doprinos rodnoj ravnopravnosti u godinama koje dolaze. Među panelisticama su, među ostalima, bile ministrice rada iz EU-a, Agnieszka Dziemianowicz-Bąk (Poljska), Yolanda Díaz (Španjolska), Níki Keraméos (Grčka) i Maria do Rosário Palma Ramalho (Portugal), kao i izaslanica francuske vlade pri MOR-u i skupinama G7-G20 Anousheh Karvar.
U raspravama je naglašena činjenica da, iako postoji rizik povezan s uvođenjem umjetne inteligencije, nema potrebe za ludizmom u odnosu na tu novu tehnologiju. Međutim, bitno je usredotočiti se na socijalni dijalog i u uvođenje umjetne inteligencije uključiti radnike. Pritom treba posebnu pozornost posvetiti prekvalifikaciji i usavršavanju. Pravilno, kontrolirano uvođenje i regulacija umjetne inteligencije pomoći će u izbjegavanju velikih šokova i omogućiti toj tehnologiji da smanji repetitivne zadaće, a da pritom nužno ne dovede do velikih otpuštanja. (lm)
Budući da umjetna inteligencija mijenja radna mjesta, bitno je nastaviti promicati antropocentričnu umjetnu inteligenciju i zalagati se za politike kojima se stvara ravnoteža između snažnog razvoja umjetne inteligencije u Europi i socijalne pravde i prava radnika, rečeno je na raspravi na visokoj razini u EGSO-u.
Budući da umjetna inteligencija mijenja radna mjesta, bitno je nastaviti promicati antropocentričnu umjetnu inteligenciju i zalagati se za politike kojima se stvara ravnoteža između snažnog razvoja umjetne inteligencije u Europi i socijalne pravde i prava radnika, rečeno je na raspravi na visokoj razini u EGSO-u.
Na siječanjskom plenarnom zasjedanju održana je rasprava o uvođenju umjetne inteligencije na radnom mjestu, na kojoj su, među ostalim, govorili predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, izvršna potpredsjednica Europske komisije Roxana Mînzatu i zamjenica poljske ministrice obitelji, rada i socijalne politike Katarzyna Nowakowska.
Otvarajući raspravu, predsjednik Röpke je rekao: „Umjetna inteligencija jedan je od najtransformativnijih trendova našeg doba koji nudi goleme mogućnosti, ali nas i stavlja pred velike izazove. U današnjoj raspravi ponovno je potvrđena važnost uključivanja politike o umjetnoj inteligenciji u načela europskog stupa socijalnih prava.”
Povjerenica Mînzatu istaknula je sljedeće: „Kad razmišljamo o umjetnoj inteligenciji, posebno na radnom mjestu, trebali bismo razmotriti mogućnosti za poticanje ulaganja u istraživanje i inovacije te pojednostavljenje načina za razvoj europskih poduzeća u tom području kako bismo vlastite tehnologije razvijali u skladu s europskim podacima i na temelju europskih vrijednosti. Poštujući naše vrijednosti u vezi s jednakošću i socijalnim pravima, osiguravamo da europski radnici imaju ista prava u svijetu s umjetnom inteligencijom ili bez nje – da su zaštićeni i da se provodi antropocentrična kontrola.”
Zamjenica ministrice Nowakowska izjavila je da umjetna inteligencija u svijetu rada nudi goleme mogućnosti za povećanje produktivnosti i konkurentnosti za poduzeća, ali je postavila i niz pitanja o njezinu mogućem učinku na radna mjesta i zapošljavanje, zdravlje i sigurnost radnika, radne uvjete, opću kvalitetu radnih mjesta i ulogu socijalnog dijaloga.
Usvajanje mišljenja „Umjetna inteligencija u interesu radnika” i pripadajućeg protumišljenja
EGSO u mišljenju naglašava da socijalni dijalog i uključivanje radnika imaju ključnu ulogu u očuvanju temeljnih prava radnika i promicanju pouzdane umjetne inteligencije u svijetu rada i dodaje da bi postojećim propisima trebalo otkloniti nedostatke u zaštiti prava radnika na radnome mjestu i zajamčiti da ljudi zadrže kontrolu u svim interakcijama čovjeka i stroja.
Protumišljenje Skupine poslodavaca priloženo je mišljenju. Članovi Skupine objasnili su da, prema njihovu mišljenju, EU već ima alate za prihvaćanje revolucije u području umjetne inteligencije i da će se postojećim pravnim okvirom osigurati njezino neometano uvođenje. (lm)
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održat će 13. i 14. ožujka 2025. svoje godišnje događanje za mladeTvoja Europa, tvoje mišljenje!(YEYS), koje okuplja više od 130 sudionika i sudionica iz cijele Europe i šire. Riječ je o jedinstvenom događanju na kojem će se susresti učenici i učenice srednjih škola, predstavnici i predstavnice organizacija mladih i delegati i delegatkinje iz nacionalnih vijeća mladih u dobi od 16 do 25 godina iz svih 27 država članica EU-a, devet zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održat će 13. i 14. ožujka 2025. svoje godišnje događanje za mladeTvoja Europa, tvoje mišljenje!(YEYS), koje okuplja više od 130 sudionika i sudionica iz cijele Europe i šire. Riječ je o jedinstvenom događanju na kojem će se susresti učenici i učenice srednjih škola, predstavnici i predstavnice organizacija mladih i delegati i delegatkinje iz nacionalnih vijeća mladih u dobi od 16 do 25 godina iz svih 27 država članica EU-a, devet zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine.
Događanjem će se, zahvaljujući nizu radionica, panela i rasprava, mladima pružiti platforma za aktivan doprinos oblikovanju budućnosti Europe. Ove je godine događanje naslovljeno „Omogućimo mladima da iznesu svoje stavove”, a sudionici i sudionice bavit će se ključnim temama kao što su održivost, socijalna uključenost, digitalna transformacija i drugo.
Ishodi tih rasprava i prikupljene informacije uzet će se u obzir u okviru EGSO-ovog drugog Tjedna civilnog društva, a promicat će se i na Europskom skupu mladih (EYE), koji u lipnju 2025. u Strasbourgu organizira Europski parlament.
Na događanju se naglašava važnost angažmana mladih u građanskom djelovanju, participativnoj demokraciji i oblikovanju europskih politika.
Pratite ishode tog važnog okupljanja i inicijative koje će iz njega proizići. (kc)
Nekoliko dana prije Međunarodnog dana žena i u očekivanju 69. sjednice Komisije o statusu žena (UNCSW69) u New Yorku, pravi je trenutak da razmotrimo i ocijenimo postignuća u području rodne ravnopravnosti. Pravi je trenutak i da se okrenemo budućnosti i nastavimo utirati put naprijed.
Nekoliko dana prije Međunarodnog dana žena i u očekivanju 69. sjednice Komisije o statusu žena (UNCSW69) u New Yorku, pravi je trenutak da razmotrimo i ocijenimo postignuća u području rodne ravnopravnosti Pravi je trenutak i da se okrenemo budućnosti i nastavimo utirati put.
Zabilježili smo poboljšanja u zakonodavnom okviru: više žena aktivno sudjeluje na tržištu rada, više zarađuju, bolje su obrazovane, sve bolje politički zastupljene i obavljaju više visokih funkcija. No napredak je spor i neujednačen među državama članicama.
Dokle god postoje strukturne nejednakosti, rodni stereotipi i nazadovanje njihovih prava, žene će i dalje biti nedovoljno zastupljene u javnoj sferi, politici i obrazovanju u području STEM-a, neće imati pristup resursima i kapitalu za poduzetništvo i bit će izložene nasilju na internetu i izvan njega. Isto tako, bit će u većoj mjeri pogođene manjkom vremena i novca, a do uklanjanja razlika u plaćama i mirovini proći će još mnogo godina.
Napredak se ne može postići bez osposobljavanja, financiranja i predanosti. Potrebni su nam resursi kako bismo ženama omogućili stjecanje vještina potrebnih za pravednu digitalnu i zelenu tranziciju, financirali nacionalne akcijske planove za borbu protiv nasilja nad ženama i osigurali osposobljavanje svim zaposlenicima koji rade s osobama koje su preživjele nasilje.
Da bismo ženama olakšali teret neplaćenog pružanja skrbi, moramo financirati poduzetničke projekte i uspostaviti cjenovno pristupačne, dostupne i visokokvalitetne usluge skrbi za djecu i starije osobe. Usto trebamo predano raditi i na stvaranju sigurnih prostora, uključivanju većeg broja žena u lokalne i nacionalne parlamente i parlamente EU-a i osiguravanju njihova aktivnog sudjelovanja u nenasilnim procesima rješavanja sukoba i izgradnje mira, uz istodobno promicanje rodno uključivih pristupa.
Osim toga, sveobuhvatna europska strategija za Program održivog razvoja do 2030. pomogla bi nam da rodnu ravnopravnost mnogo brže učinimo neizostavnim elementom naših politika. Ciljevi održivog razvoja trebali bi se postizati kao cjelina, a ne pojedinačno.
Napredak u EU-u je „dobar”, no to ne znači da je dovoljno dobar za muškarce, žene i djevojčice u EU-u koji se bore za istinsku rodnu ravnopravnost u godinama koje nam predstoje. Naša je uloga kao civilnog društva povećati pritisak na tvorce politika kao bi se stvari počele brzo rješavati.
Uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka i 69. sjednice Komisije o statusu žena (UNCSW69), glavnog globalnog tijela koje promiče prava žena, članica EGSO-a Maria Nikolopoulou, izvjestiteljica za mišljenje „Doprinos EGSO-a prioritetima EU-a na 69. zasjedanju UNCSW-a”, piše o napretku EU-a u području rodne ravnopravnosti. Iako mnoga poboljšanja zaslužuju priznanje, žene još uvijek nemaju ista prava kao muškarci. Mnoge nedostatke tek treba ukloniti i brojne druge bitke dobiti.
Uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka i 69. sjednice Komisije o statusu žena (UNCSW69), glavnog globalnog tijela koje promiče prava žena, članica EGSO-a Maria Nikolopoulou, izvjestiteljica za mišljenje „Doprinos EGSO-a prioritetima EU-a na 69. zasjedanju UNCSW-a”, piše o napretku EU-a u području rodne ravnopravnosti. Iako mnoga poboljšanja zaslužuju priznanje, žene još uvijek nemaju ista prava kao muškarci. Mnoge nedostatke tek treba ukloniti i brojne druge bitke dobiti.
U odnosu na usporedive zemlje svijeta, primjerice Sjedinjene Američke Države, europodručje se suočava s velikim izazovima: niska produktivnost rada, slabljenje konkurentnosti i usporavanje gospodarskog zamaha. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na hitnu i koordiniranu strategiju radi promjene tog trenda.
U odnosu na usporedive zemlje svijeta, primjerice Sjedinjene Američke Države, europodručje se suočava s velikim izazovima: niska produktivnost rada, slabljenje konkurentnosti i usporavanje gospodarskog zamaha. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na hitnu i koordiniranu strategiju radi promjene tog trenda.
U svojem mišljenju „Ekonomska politika europodručja za 2025.” EGSO iznosi plan za poticanje rasta koji se zasniva na produbljivanju unutarnjeg tržišta, smanjenju nepotrebnih regulatornih propisa i osiguravanju fiskalne održivosti. Politike se istovremeno moraju baviti transformativnim trendovima kao što su umjetna inteligencija i pritisci koje donosi starenje stanovništva.
Nakon vanjskih šokova, primjerice pandemije COVID-a 19 i energetske krize, europodručje se suočava s velikim gospodarskim izazovima. Iako su uloženi određeni napori u stabilizaciju, pitanja kao što su unutarnja nesigurnost, demografske promjene i sve veći fiskalni pritisci iziskuju odvažne reforme.
EGSO predlaže trostruki pristup za povećanje produktivnosti i konkurentnosti: produbljivanje unutarnjeg tržišta, koordinacija industrijske politike i smanjenje birokracije. Fiskalna održivost izuzetno je bitna, a za nju su potrebni uravnotežen okvir, snažnija suradnja na razini EU-a i korištenje neiskorištenih prihoda. Ulaganja su i dalje slaba točka, pa su potrebni veći poduzetnički kapital i politike koje pogoduju inovacijama.
Od ključne je važnosti i otpornost tržišta rada za koju su nužni fleksibilnost, pravedne plaće, reforme sustava socijalne sigurnosti i razvoj vještina koji se temelji na umjetnoj inteligenciji. EGSO ističe da EU i države članice moraju zajedno snositi odgovornost i zalaže se za bolju koordinaciju politika. Uz pomoć odlučnog djelovanja i strateških ulaganja europodručje može izgraditi otporno, konkurentno i održivo gospodarstvo za budućnost. (tk)
Dok se zima nevoljko povlači pred prodorom proljeća, EGSO ožujak dočekuje s nizom dinamičnih događanja s fokusom na mladima i civilnom društvu
Prvo od njih je 16. izdanje manifestacije „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS), na kojem će se 13. i 14. ožujka 2025. okupiti gotovo stotinu sudionika i sudionica iz organizacija mladih, nacionalnih vijeća mladih i srednjih škola, kao i 37 nastavnika i nastavnica iz država članica EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine. Svi će oni zajedno doživjeti to jedinstveno iskustvo i pridonijeti oblikovanju Europe u kojoj žele živjeti.
Njihove preporuke mogle bi se razmatrati na drugom izdanju EGSO-ova Tjedna civilnog društva, koji se održava samo nekoliko dana poslije, i poslužiti kao osnova za rasprave usmjerene na mlade, te bi se mogle proslijediti predstavnicima europskih institucija na visokoj razini.
Nakon obećavajućeg početka 2024., ovogodišnji Tjedan civilnog društva održat će se od 17. do 21. ožujka s naglaskom na jačanju kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima.Socijalna nestabilnost, ekonomska recesija i rasprostranjeno nezadovoljstvo, posebno među onima koji se osjećaju nevidljivima i zapostavljenima, dodatno su produbili društvene podjele.
Ta goruća pitanja razmatrat će se na Tjednu civilnog društva 2025., u okviru kojega će se okupiti razni dionici civilnog društva iz Europe i šire kako bi sudjelovali u važnim raspravama, razmjeni najboljih praksi i suradnji na razvoju rješenja kojima se potiče socijalna kohezija i jača demokratski angažman.
Ove će se godine na dnevnom redu naći tri glavne inicijative: paneli EGSO-ove Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva, na kojima će se razmatrati kako bi se strategijom europskog civilnog društva mogla poticati veća kohezija; Dan europske građanske inicijative (EGI) i uloga u borbi protiv polarizacije; i svečanost dodjele Nagrade za civilno društvo. Tema 15. izdanja Nagrade za civilno društvo, kojom se nagrađuje izvrsnost u inicijativama civilnog društva, borba je protiv štetne polarizacije europskog društva. Pobjednici su belgijska organizacija civilnog društva „FEC Diversité”, francusko udruženje „Reporters d'Espoirs” i Slovačko debatno društvo. Poredak će biti objavljen na svečanosti dodjele Nagrade!
Naš Tjedan civilnog društva platforma je na kojoj će se organizirano civilno društvo i građani i građanke moći izjasniti o glavnim aktualnim pitanjima, od sve većih izazova koje donose klimatske promjene, sve većih troškova života i sve većih razlika u prihodima, pa do ishoda izbora 2024. u cijelom svijetu, koji su svi stvorili plodno tlo za široko rasprostranjenu polarizaciju.
Pozivam vas da se pridružite našim konstruktivnim raspravama i iskoristite ovu priliku da razmjenu ideja pretvorite u konkretne promjene. Naše je mišljenje važno i može se čuti samo ako smo ujedinjeni, proaktivni i spremni doprinijeti povezanijoj i participativnijoj Europi. Prijave su otvorene. Ne propustite ovu priliku!
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) najavio je 11. veljače otvaranje prijava za četvrto izdanje Nagrada EU-a za ekološku proizvodnju. Prijave su otvorene do 27. travnja 2025.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) najavio je 11. veljače otvaranje prijava za četvrto izdanje Nagrada EU-a za ekološku proizvodnju. Prijave su otvorene do 27. travnja 2025.
Nagrade se dodjeljuju za izvrsnost u ekološkom vrijednosnom lancu i njima se odaje priznanje izvanrednim doprinosima u kategorijama kao što su najbolji ekološki poljoprivrednik, najbolji grad i regija ekološke proizvodnje, najbolji MSP za preradu ekološke hrane, najbolji trgovac ekološkom hranom na malo i najbolji ekološki restoran / pružatelj usluga pripreme i posluživanja hrane. EGSO je nadležan za tri kategorije:
najbolji MSP za preradu ekološke hrane
najbolji trgovac ekološkom hranom na malo
najbolji ekološki restoran / pružatelj usluga pripreme i posluživanja hrane
Dobitnici će biti objavljeni 23. rujna 2025. (Dan ekološke proizvodnje EU-a). Prijaviti se mogu dionici u ekološkoj proizvodnji, uključujući poljoprivrednike, prerađivače, trgovce na malo i javna tijela.
