Zeleni vodik jedan je od osnovnih elemenata naše energetske tranzicije, zbog čega je njegovo brzo uvođenje iznimno važno za budući energetski sustav, kao i za ekonomsku i socijalnu dobrobit EU-a.
Zeleni vodik jedan je od osnovnih elemenata naše energetske tranzicije, zbog čega je njegovo brzo uvođenje iznimno važno za budući energetski sustav, kao i za ekonomsku i socijalnu dobrobit EU-a.
Međutim, uspostava ponude, potražnje, infrastrukture i proizvodnje vodika sa sobom donosi niz izazova. Vodik je skup, a i ovisi o odgovarajućim okvirnim uvjetima. S jedne strane, prvo se moramo usredotočiti na njegovu upotrebu u sektorima koje je teško elektrificirati i kao medija za skladištenje energije. S druge strane, moramo osigurati stvaranje uvjeta nužnih za brzo i učinkovito širenje infrastrukture za vodik.
Pritom su osobito važne tri stvari:
Moraju se osigurati financijska sredstva nužna za infrastrukturu. Budući da će izgradnja transportne infrastrukture podrazumijevati znatne troškove, EGSO naglašava da je od velike važnosti učinkovita dodjela sredstava. Za to će biti potrebno pametno i integrirano planiranje, među ostalim i prekogranično, kao i regulatorni režim koji omogućuje potrebna ulaganja u infrastrukturu, a istodobno promiče okolišnu održivost energetskog sustava u cjelini i zaštitu korisnika mreže od prekomjernih naknada za upotrebu mreže. Istovremeno je svakako potrebno izbjeći dodatna opterećenja u vidu unakrsnog subvencioniranja mreža za vodik od strane korisnika plinske mreže. To je posebno važno jer se budući korisnici mrežne infrastrukture za vodik znatno razlikuju od današnjih korisnika plinske mreže. Stoga je važno što je više moguće primijeniti načelo „korisnik plaća” i tako osigurati da infrastrukturu za vodik prvenstveno financiraju njezini korisnici.
Osim financiranja, potrebno je osigurati i radnu snagu potrebnu za širenje i proizvodnju. Uz otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta, posebno je važno preraspoređivanje postojećih radnika. To znači da se postojeće radnike mora adekvatno osposobiti, prekvalificirati i usavršiti i da se radna snaga mora zadržati pružanjem dobrih radnih uvjeta. Na primjer, mrežni operateri moraju biti dužni poštovati primjenjive kolektivne ugovore, a radne uvjete treba poboljšati kako bi se privukla kvalificirana radna snaga. EGSO stoga poziva na učinkovit i svrsishodan socijalni dijalog u sektoru plina na europskoj i nacionalnoj razini.
Mora se osigurati ujednačeno, sljedivo i obavezno certificiranje vodika koje provodi središnje tijelo EU-a. Tim se programima certificiranja, uz okolišne kriterije, moraju jamčiti i socijalni standardi, koji moraju podrazumijevati pravedne i sigurne radne uvjete i poštovanje radničkih, socijalnih i sindikalnih prava.
EGSO stoga poziva Komisiju da revidira strategiju za vodik, koju je Europski revizorski sud s pravom kritizirao. U suradnji s civilnim društvom na nacionalnoj i europskoj razini mora se osigurati izrada sveobuhvatne strategije koja će uključivati certificiranje, financiranje, zahtjeve u pogledu rada, promidžbu i zaštitu potrošača. Samo na taj način europska industrija vodika može imati svijetlu budućnost.
Naš gost iznenađenja trostruki je dobitnik zlatne medalje na Olimpijskim igrama i bivši grčki dizač utega Pyrros Dimas, koji nam je rekao što ga najviše zanima kada gleda Olimpijske igre. Unatoč činjenici da su se Olimpijske igre s vremenom u mnogočemu promijenile, načela olimpizma i emocije sportaša koji se natječu oduvijek su ostali isti.
Naš gost iznenađenja trostruki je dobitnik zlatne medalje na Olimpijskim igrama i bivši grčki dizač utega Pyrros Dimas, koji nam je rekao što ga najviše zanima kada gleda Olimpijske igre. Unatoč činjenici da su se Olimpijske igre s vremenom u mnogočemu promijenile, načela olimpizma i emocije sportaša koji se natječu oduvijek su ostali isti.
Pyrros Dimas potpredsjednik je Međunarodnog dizačkog saveza i trener nacionalnog tima SAD-a. Osvojio je tri olimpijske zlatne medalje i jednu brončanu. Bio je zastupnik u grčkom parlamentu i predsjednik Grčkog dizačkog saveza.
Jeste li spremni krenuti na putovanje koje će vam omogućiti da postanete informiraniji, angažiraniji i aktivniji europski građanin ili građanka? Bez obzira na to jeste li studentica, mladi stručnjak ili aktivni član ili članica zajednice, EGSO-ova Putovnica za europsku demokraciju pomoći će vam da ostvarite puni potencijal svojih građanskih prava.
Jeste li spremni krenuti na putovanje koje će vam omogućiti da postanete informiraniji, angažiraniji i aktivniji europski građanin ili građanka? Bez obzira na to jeste li studentica, mladi stručnjak ili aktivni član ili članica zajednice, EGSO-ova Putovnica za europsku demokraciju pomoći će vam da ostvarite puni potencijal svojih građanskih prava.
U Putovnici za europsku demokraciju dostupni su informativni članci, osnovne informacije, smjernice i putokazi za sve aspekte moderne europske demokracije, uključujući niz instrumenata za političko sudjelovanje i detaljan priručnik o europskoj građanskoj inicijativi.
Jeste li zainteresirani za novo izdanje Putovnice za europsku demokraciju (2023./2024.)? Pošaljite nam poruku da vam ga proslijedimo. Putovnica za europsku demokraciju sada je dostupna na sva 24 službena jezika EU-a.
Pogledajte i interaktivnu verziju na internetu, koja je dostupnu na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku (postupno će se dodavati i drugi jezici), i stupite u svijet u kojem je vaš glas zaista važan! (ep)
Postoji tendencija da se neki događaji označavaju kao kao ključni trenuci i događaji stoljeća, što dovodi do prekomjerne upotrebe tog izraza. Međutim, sada, netom prije imenovanja nove Europske komisije, možemo reći da se doista nalazimo u jednom od tih ključnih trenutaka: krajnja desnica sve više jača, nezadovoljstvo se širi diljem kontinenta, rat u Ukrajini i dalje bjesni, a rat u Gazi mogao bi postati otvoren regionalni rat.
Postoji tendencija da se neki događaji označavaju kao kao ključni trenuci i događaji stoljeća, što dovodi do prekomjerne upotrebe tog izraza. Međutim, sada, netom prije imenovanja nove Europske komisije, možemo reći da se nalazimo u jednom od tih ključnih trenutaka: krajnja desnica sve više jača, nezadovoljstvo se širi diljem kontinenta, rat u Ukrajini i dalje bjesni, a rat u Gazi mogao bi postati otvoren regionalni konflikt.
Na drugoj strani Atlantika kocka još nije bačena, no carine i dalje rastu, a trgovinski rat s Kinom postaje sve intenzivniji, što će bez sumnje dovesti do naknadnih šokova za lance opskrbe i potrošačke cijene koje će u konačnici osjetiti građani.
U proljeće su Europski parlament i Vijeće EU-a postigli dogovor o novim pravilima štednje za EU, a „štedljive” države članice EU-a i dalje blokiraju dodatna vlastita sredstva Unije ili mogućnosti zaduživanja. EU se suočava sa sve većim klimatskim pritiskom, društvenim nemirima, ekstremizmom i fašizmom, diskreditiranjem demokracije i rastućim autoritarizmom, što bi, zajedno s prijetnjom nuklearnog uništenja i otvorenim ratom na njegovim granicama, trebalo čelnike i čelnice EU-a potaknuti da se okane svoje kratkovidnosti i riješe unutarnje sporove. Svaka politika koja se ne bavi pitanjima nejednakosti i pravde (ili se njima bavi samo na papiru) vjerojatno će propasti. Građani su umorni od govora i floskula koji se uvijek iznova ponavljaju, a istovremeno, žive u sve težim uvjetima, sve teže spajaju kraj s krajem, njihova radna mjesta nestaju, a prihodi se smanjuju. Populizam krajnje desnice iskorištava tu situaciju, izbjegava temeljna pitanja i krivnju svaljuje na imigrante.
Bez socijalne pravde neće biti stabilnosti ni pouzdanih partnera ni u jednoj državi članici. Bez toga, neće biti jedinstva potrebnog za rješavanje pitanja s kojima se EU suočava. Učinimo društveni napredak snagom koja ujedinjuje u ovom novom zakonodavnom razdoblju EU-a.
Pravi sam sretnik. Olimpijske igre u Parizu devete su kojima sam prisustvovao. Prvi sam puta na Igrama bio 1992. u Barceloni. Četiri sam puta sudjelovao kao sportaš i osvojio medalje, a pet puta doživio Igre iz raznih drugih kutova: kao gledatelj, kao član Međunarodnog dizačkog saveza i kao trener nacionalnog tima Sjedinjenih Američkih Država.
Pravi sam sretnik. Olimpijske igre u Parizu devete su kojima sam prisustvovao. Prvi sam puta na Igrama bio 1992. u Barceloni. Četiri sam puta sudjelovao kao sportaš i osvojio medalje, a pet puta doživio Igre iz raznih drugih kutova: kao gledatelj, kao član Međunarodnog dizačkog saveza i kao trener nacionalnog tima Sjedinjenih Američkih Država. Tijekom tih nekoliko desetljeća doživio sam brojne promjene u svijetu Olimpijskih igara. Olimpijske igre više nisu obilježene samo mjestom održavanja nego su obogaćene drugim aspektima. Razvoj televizijskog praćenja omogućio je gledateljima da sportaše i sportašice dožive „izbliza”, da vide emocije na njihovim licima. Uvođenje novih sportova u olimpijski program privuklo je mladu publiku i upoznalo nas s disciplinama za koje ranije nismo ni čuli. S druge strane, sigurnosne mjere podsjećaju nas na činjenicu da živimo u nepredvidivim, turbulentnim vremenima.
Stoga je na Olimpijskim igrama sve promjenjivo – sve osim načela olimpizma i snova sportaša i sportašica. U današnjem su svijetu olimpijski ideali važniji no ikad prije. Osim toga, olimpizam je često ispred svojeg vremena. Koncepti kao što su uključivost, prihvaćanje raznolikosti i skladan suživot dio su olimpijskog duha već desetljećima, bili su to dakle mnogo prije nego što su društva počela raspravljati o njima. Međutim, kao sportaš i olimpijac koji dobro poznaje bol povezanu sa sudjelovanjem u natjecateljskom sportu na tako visokoj razini, moram se prvenstveno usredotočiti na sportaše i sportašice. Velikom broju tih mladih ljudi Olimpijske igre predstavljaju svrhu postojanja, nešto što im daje smisao i određuje snove. Iz tog razloga, a i za mene osobno, praćenje olimpijskih igara ne svodi se samo na tablice rezultata i poredak. Važne su emocije na licima sportaša i sportašica – bilo da se radi o veselju ili o tuzi, o suzama ili o pobjedonosnim usklicima. Važni su ljudi koji se svim silama trude nadmašiti vlastite granice.
Radna mjesta sutrašnjice iziskivat će vještine za zelenu i digitalnu tranziciju i suočavanje s demografskim promjenama. Kako pri ulaganju u osposobljavanje i prekvalifikaciju možemo osigurati da te mjere dopru i do najranjivijih skupina? Koje su trenutačne razlike u području vještina i kako su povezane sa siromaštvom?
Radna mjesta sutrašnjice iziskivat će vještine za zelenu i digitalnu tranziciju i suočavanje s demografskim promjenama. Kako pri ulaganju u osposobljavanje i prekvalifikaciju možemo osigurati da te mjere dopru i do najranjivijih skupina? Koje su trenutačne razlike u području vještina i kako su povezane sa siromaštvom?
Skupina organizacija civilnog društva EGSO-a razmotrila je ta pitanja 10. srpnja u okviru tematske rasprave koja je obilježila i pokretanje nove studije EGSO-a o tomekako iskorijeniti siromaštvo u pogledu vještina među najugroženijima. Studiju je naručio EGSO na zahtjev Skupine povodom Europske godine vještina (2023.). U njoj se ispituje novi koncept siromaštva u pogledu vještina, predlaže njegova definicija i istražuju mogući pokretači i rješenja, čime se utire put za daljnja istraživanja o toj temi u budućnosti. Jedan je od njezinih zaključaka da organizacije civilnog društva imaju jedinstvenu ulogu u prepoznavanju i podupiranju ranjivih pojedinaca kojima je potrebno usavršavanje. One bi trebale blisko surađivati s lokalnim zajednicama i vlastima, iskoristiti svoje mreže i osigurati da nitko ne bude zapostavljen kad je riječ o obrazovanju i razvoju vještina.
U raspravi su sudjelovali Juliana Wahlgren, direktorica Europske mreže za borbu protiv siromaštva (EAPN), koja je raspravljala o temeljnim čimbenicima koji utječu na pristup vještinama, i Agnieszka Maj, istraživačica u Centru za socijalna i ekonomska istraživanja (CASE), koje je provelo studiju.
Skupina poslodavaca čestitala je predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen na ponovnom izboru u srpnju i pozdravila njezine političke smjernice. One predstavljaju znatan pomak prema svladavanju izazova pada konkurentnosti i potvrđuju da je to pitanje jednako važno kao i klimatske promjene i sigurnost.
Skupina poslodavaca čestitala je predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen na ponovnom izboru u srpnju i pozdravila njezine političke smjernice. One predstavljaju znatan pomak prema svladavanju izazova pada konkurentnosti i potvrđuju da je to pitanje jednako važno kao i klimatske promjene i sigurnost.
Konkurentnost i blagostanje konačno su postali glavni prioriteti. Cilj je novog europskog plana za blagostanje olakšati poslovanje u Europi, ojačati jedinstveno tržište i potaknuti produktivnost revolucionarnim tehnologijama. Posebno pozdravljamo naglasak na tome da se olakša poslovanje poduzeća, što bi se trebalo postići smanjenjem administrativnog opterećenja, pojednostavnjenjem provedbe i imenovanjem potpredsjednika ili potpredsjednice koji će to koordinirati taj aspekt.
EGSO-ova Skupina poslodavaca već dugo poziva na taj pristup, kao što je razvidno iz naših prioriteta sadržanih u dokumentu „Poticanje blagostanja za sve: Program konkurentnosti za EU”. Veselimo se zajedničkom radu na usklađivanju provedbe sa stvarnim uvjetima. Konkurentnost EU-a već neko je vrijeme ozbiljno ugrožena. Iako je Europa i dalje jedna od najinovativnijih, najsigurnijih i najnaprednijih regija, zaostaje za SAD-om, ali i za Kinom u pogledu raznih ključnih parametara, kao što je rast BDP-a po stanovniku, u kojem SAD u posljednjem desetljeću ostvaruje bolje rezultate od Europe. Konkretniji znakovi upozorenja na taj trend uključuju broj patenata u području informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i razinu izravnih stranih ulaganja.
Zbog toga posebno pozdravljamo sljedeće prioritete u političkim smjernicama nove Komisije:
poboljšana provjera konkurentnosti i međuinstitucijski sporazum o pojednostavnjenju i boljoj izradi zakonodavstva,
još intenzivniji poticaj ulaganjima zahvaljujući europskoj uniji za štednju i ulaganja,
povećanje izdataka za istraživanje radi usmjerenosti na strateške prioritete, revolucionarna istraživanja i znanstvenu izvrsnost,
uvođenje novog pravnog statusa na razini EU-a kako bi se potpomoglo rastu inovativnih poduzeća,
plan za čistu industriju radi ulaganja u infrastrukturu i industriju, zahvaljujući kojem bi se trebale smanjiti cijene energije i podupirati poduzeća u njihovim nastojanjima u pogledu ozelenjivanja.
Sportske vrijednosti i dalje su bezvremenske: ujedinjuju ljude i zemlje
Drage čitateljice, dragi čitatelji,
EGSO je pokrenuo inicijativu „Zajedno smo jači u borbi za sportske vrijednosti” da bi u ime civilnog društva podržao vrijednosti Olimpijskih igara u Parizu 2024. Inicijativa u prvi plan stavlja rad Odbora, koji je oduvijek bio predvodnik u promicanju sporta kao pozitivne snage za poticanje zdravih vrijednosti u svim slojevima društva.
Sportske vrijednosti i dalje su bezvremenske: ujedinjuju ljude i zemlje
Drage čitateljice, dragi čitatelji,
EGSO je pokrenuo inicijativu „Zajedno smo jači u borbi za sportske vrijednosti” da bi u ime civilnog društva podržao vrijednosti Olimpijskih igara u Parizu 2024. Inicijativa u prvi plan stavlja rad Odbora, koji je oduvijek bio predvodnik u promicanju sporta kao pozitivne snage za poticanje zdravih vrijednosti u svim slojevima društva.
Njome bismo željeli simbolički istaknuti ideju primirja, koja se prvi put, još u devetom stoljeću, javlja upravo pri održavanju antičkih Olimpijskih igara u staroj Grčkoj. Primirje (grčki ekecheiria) tijekom održavanja igara bilo je razdoblje mira među zaraćenim gradovima-državama koje je omogućavalo sigurno sudjelovanje sportaša i gledatelja u Igrama.
Danas je, s obzirom na trenutačno nestabilno geopolitičko okruženje u kojem se sukobi i politička previranja šire u Europi i drugim dijelovima svijeta, ideja primirja aktualnija nego ikad.
Osim toga, željeli bismo podržati sportske vrijednosti, koje su i dalje bezvremenske. Nelson Mandela rekao je da sport može stvoriti nadu tamo gdje je nekada vladao samo očaj. Vrijednosti koje branimo mogu promijeniti svijet i ujediniti ljude i zemlje u miru i slozi, u atmosferi poštovanja i prijateljstva.
U tom smo kontekstu pokrenuli kratku kampanju koja odražava tri izvorne vrijednosti, a to su izvrsnost, poštovanje i prijateljstvo, koje su se razvijale tijekom godina, a obuhvaćaju i osobe s invaliditetom.
Organizirano civilno društvo zalaže se za izgradnju mirnog i boljeg svijeta putem obrazovanja mladih u okviru sporta u kojem nema mjesta za diskriminaciju i u kojem se traži uzajamno razumijevanje u duhu prijateljstva, solidarnosti i poštene igre.
Članci, grafički prikazi, videoporuke i izjave naših članova i članica objavljivani su na EGSO-ovim internetskim stranicama i platformama društvenih medija od početka Olimpijskih igara u Parizu. Kampanja se nastavila tijekom Paraolimpijskih igara, ističući činjenicu da to veliko sportsko događanje ostavlja jak dojam na društvo jer šalje snažne poruke o jednakim mogućnostima i jednakom postupanju.
Sportske vrijednosti Olimpijskih igara u Parizu duboko su isprepletene s europskim vrijednostima slobode, mira, raznolikosti i uključenosti. Te bi vrijednosti trebale biti vodeća načela u našem svakodnevnom životu, gdje bi se razlike i sukobi trebali rješavati putem dijaloga i uzajamnog poštovanja.
EGSO se, kao dom organiziranog civilnog društva, oduvijek zalagao za te vrijednosti i za uključivije, pravednije i povezanije društvo, osiguravajući jednake mogućnosti i aktivno sudjelovanje svih svojih članova i članica.
