Suočena s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja, Europska unija postavlja si ključno pitanje: kako se može zaštititi u sve nesigurnijem svijetu? U mišljenju „Financiranje obrane u EU-u” EGSO predstavlja sveobuhvatan plan za jačanje sigurnosti EU-a i pripremanje za sadašnje i buduće izazove.
Suočena s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja, Europska unija postavlja si ključno pitanje: kako se može zaštititi u sve nesigurnijem svijetu? U mišljenju „Financiranje obrane u EU-u” EGSO predstavlja sveobuhvatan plan za jačanje sigurnosti EU-a i pripremanje za sadašnje i buduće izazove.
To je mišljenje sastavljeno u vrijeme sve većih sigurnosnih prijetnji. Srž je EGSO-ova stajališta poziv na uspostavu jedinstvenog i snažnog mehanizma EU-a za financiranje obrane. Postojeće strukture financiranja nisu prikladne, pa su potrebne promjene. Bez usklađenijeg pristupa financiranju obrane postoji opasnost da bi EU mogao zaostati u zaštiti svojih interesa. Jedan od razloga za zabrinutost istaknutih u mišljenju jest činjenica da je 78 % od 75 milijardi eura koje su zemlje EU-a potrošile na nabavu u području obrane isplaćeno dobavljačima izvan EU-a, kako je navedeno u izvješću Komisije „Budućnost europske konkurentnosti”. Ta sve veća ovisnost o vanjskim dobavljačima ne smije se zanemariti.
Međutim, naglasak nije samo na većoj nego na razboritoj i učinkovitoj potrošnji. Radi racionalizacije resursa i smanjenja troškova EGSO preporučuje jačanje koordinacije EU-a i NATO-a, povećanje sredstava za inicijative kao što su Europski fond za obranu (EDF) i Europski instrument mirovne pomoći (EPF) te usmjeravanje na zajedničku nabavu. Nadalje, EGSO poziva europske članice NATO-a da izdvajaju najmanje 2,5 % svojeg BDP-a na obranu, čime bi se intenzivirao odgovor Europe na sadašnje geopolitičke prijetnje. Taj bi im viši cilj potrošnje omogućio da učinkovitije doprinose kolektivnoj sigurnosti, a da pritom zadrže potpunu suverenost nad svojim oružanim snagama.
Usto, inicijative kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) od presudne su važnosti za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a. Te će inicijative Europi omogućiti učinkovito udruživanje resursa, čime će se osigurati vojna i civilna pripravnost.
Tehnološki napredak, uključujući umjetnu inteligenciju, bespilotne letjelice i kibernetičku sigurnost, postaje sve važniji za nacionalnu sigurnost. EGSO naglašava važnost ulaganja u ta područja kako bi se uvijek bilo korak ispred novih prijetnji. Suradnja javnog i privatnog sektora ključna je za poticanje inovacija, osobito kad su posrijedi umjetna inteligencija, bespilotne letjelice i sustavi kibernetičke sigurnosti.
U mišljenju se također poziva na stvaranje otpornog europskog obrambeno-industrijskog ekosustava, koji bi promicao jaču suradnju između poduzeća, MSP-ova i vlada. Poticanjem inovacija i osiguravanjem konkurentnosti Europe smanjit će se ovisnost o vanjskim dobavljačima i pridonijeti izgradnji samodostatnije obrambene industrije.
Povrh toga, ne smijemo zanemariti ni regionalne inicijative unutar EU-a. Jačanje regionalne suradnje pomoći će u prilagodbi obrambenih strategija namijenjenih prevladavanju posebnih sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju razne države članice. Time će se osigurati da se unutar šireg okvira EU-a adekvatno rješavaju regionalna pitanja.
Jačanje obrane EU-a ne tiče se samo sigurnosti nego i očuvanja vrijednosti EU-a. Smatramo da provedbom plana opisanog u našem mišljenju EU može osigurati svoju budućnost i zaštititi mir i svoje ekonomske interese.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan „ReArm Europe”, a 27 država članica podržalo ga je na izvanrednom sastanku na vrhu održanom 6. ožujka. Plan sadržava pet glavnih prijedloga, koji su svakako zanimljivi, ali trebalo bi o njima dodatno raspraviti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan „ReArm Europe”, a 27 država članica podržalo ga je na izvanrednom sastanku na vrhu održanom 6. ožujka. Plan sadržava pet glavnih prijedloga, koji su svakako zanimljivi, ali trebalo bi o njima dodatno raspraviti.
Prvi prijedlog odnosi se na fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu.
Komisija predlaže aktivaciju klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, kojom bi se državama članicama omogućilo da povećaju rashode za obranu za 1,5 % BDP-a bez rizika od pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Koje su očekivane uštede? „Gotovo 650 milijardi eura” tijekom četiri godine. Europa mora znatno povećati svoje rashode za obranu, tvrdi Ursula von der Leyen.
Drugi je prijedlog uvođenje novog instrumenta za kreditiranje u području obrane.
Riječ je o instrumentu vrijednom 150 milijardi eura koji bi se financirao zajmovima iz proračuna EU-a, u okviru sustava sličnog makrofinancijskoj pomoći, a trebao bi se upotrebljavati u prioritetnim područjima u kojima postoje ozbiljni nedostaci, a to su zračna i raketna obrana (njemačka inicijativa Sky Shield), topnički sustavi, projektili i streljivo, bespilotne letjelice i sustavi protiv bespilotnih letjelica, strateški pospješitelji, zaštita kritične infrastrukture (među ostalim u vezi sa svemirom), vojna mobilnost, kibernetika, umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.
Kako bi se taj postupak ubrzao, Komisija predlaže primjenu članka 122. Ugovora, koji se primjenjuje u izvanrednim okolnostima. U tom je slučaju potrebna samo suglasnost država članica u Vijeću EU-a, a Europski parlament o tome se tek obavješćuje. Riječ je o zaobilaženju demokratskog procesa koje bi se moglo osporiti. Plan za jačanje obrane Europe potvrđen je na sastanku na vrhu u Versaillesu u ožujku 2022. – dakle, prije tri godine! Stoga teško možemo tvrditi da je riječ o hitnoj situaciji.
Treći prijedlog odnosi se na posezanje u regionalne fondove.
Komisija ustraje u tome da Europska unija kratkoročno „može učiniti više” s europskim proračunom zahvaljujući preraspodjeli sredstava iz određenih proračunskih naslova. Predlaže da se državama članicama omogući korištenje programa kohezijske politike za povećanje izdataka za obranu i želi da se olakša postupak dobrovoljnih transfera u druge fondove EU-a namijenjene obrani.
Riječ je o velikom smanjenju u aktualnom višegodišnjem proračunskom planu (2021. – 2027.). Postavlja se pitanje trebamo li žrtvovati socijalnu i regionalnu koheziju u korist obrane. To je pitanje o kojem bi trebalo raspravljati.
Ujedno bi se platforma STEP za strateške tehnologije mogla dodatno mobilizirati i proširiti na sve tehnologije u obrambenom sektoru. Komisija smatra da je moguće i ublažiti postojeća ograničenja, kao što su pravila tržišnog natjecanja i pravila o pretfinanciranju i sufinanciranju.
Četvrti prijedlog odnosi se na zajmove EIB-a.
Europska investicijska banka (EIB) i njezini dioničari (države članice) u više su se navrata izjasnili protiv svakog daljnjeg pomaka prema kreditiranju isključivo vojnog sektora i dali prednost dvojnoj namjeni. Komisija, dakle, ustraje na promjeni politike EIB-a.
Petim prijedlogom mobilizira se privatni kapital.
Cilj je poduzećima u obrambenom sektoru omogućiti „najbolji mogući pristup kapitalu i financiranju”, što se u toj industriji kontinuirano javlja kao problem. Tu bi ideju trebalo uključiti u komunikaciju o uniji za štednju i ulaganja.
