Reforma tržišta električne energije ne smije biti ograničena samo na ispunjavanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor smatra da je, kako bi se zaštitile ranjive skupine, ključno osigurati sigurnost opskrbe, stabilne i pristupačne cijene i pravo na energiju.

U mišljenju „Budućnost opskrbe i određivanja cijena električne energije u EU-u”, koje je objavljeno u siječnju, a izradili su ga Jan Dirx i Thomas Kattnig, EGSO se zalaže za model u okviru kojeg se vladina regulacija koristi tamo gdje je potrebno, a privatno poduzetništvo tamo gdje je to moguće, i preporučuje uspostavu E-mehanizma.

To bi moglo biti državno poduzeće koje bi preuzelo ulogu održavatelja tržišta električne energije, a cilj bi mu bio ostvariti klimatsku neutralnost, sigurnost opskrbe i stabilne i pristupačne cijene.

Odbor smatra da bi se potrebne promjene na tržištu električne energije trebale provoditi u tri faze:

• Prva faza – od danas do 2030.

  E-mehanizam bi povećao svoj portfelj kombinacijom izvora za proizvodnju energije (bez CO₂). Trgovanje električnom energijom u tom bi se razdoblju odvijalo dan unaprijed, ali bi utjecaj E-mehanizma na tržište rastao.

• Druga faza – od 2030. do 2040.

  E-mehanizam bi preuzeo ulogu održavatelja tržišta i putem ugovora o opskrbi kontrolirao odgovarajući dio ponude na tržištu. Trgovanje dan unaprijed u tom bi se razdoblju prilagodilo na odgovarajući način.

• Treća faza – od 2040. do 2050.

  E-mehanizam bi optimizirao ponudu električne energije kako bi se od 2050. nadalje osigurale stabilne i predvidljive cijene i održiva dugoročna opskrba električnom energijom s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. (mp)

Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Europi znatno se usporilo, što je izazvalo zabrinutost u pogledu postizanja ciljeva za 2030. Izvješće o održivom razvoju Europe za 2025. (ESDR), koje je objavila UN-ova Mreža za rješenja za održivi razvoj (SDSN), pokazuje da je napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja od 2020. do 2023. bio više od upola manji od onog zabilježenog u prethodnom razdoblju.

Od 2016. do 2019. napredak se povećao za 1,9 postotnih bodova, ali se u narednim godinama smanjio na samo 0,8 postotnih bodova. To je usporavanje posljedica sve većih okolišnih, socijalnih i geopolitičkih izazova. Drugi cilj održivog razvoja (iskorjenjivanje gladi) i dalje je izvor zabrinutosti jer problemi sigurnosti opskrbe hranom i održivosti i dalje postoje diljem Europe.

U zasebnoj studiji izrađenoj za Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglašava se potreba za promjenom prehrane radi podupiranja održive poljoprivrede i javnog zdravlja.

S obzirom na to da EU ima novo vodstvo, stručnjaci pozivaju na snažnije politike i ulaganja kako bi se ubrzao napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Globalna suradnja i financiranje smatraju se ključnima, a očekuje se da će se Četvrta međunarodna konferencija o financiranju razvoja, koja će se održati u lipnju 2025. u Španjolskoj, usredotočiti na povećanje financijske potpore za održivost.

Guillaume Lafortune, potpredsjednik SDSN-a i glavni autor izvješća, upozorava da rastuće geopolitičke napetosti otežavaju nastojanja u pogledu održivosti, ali je i dalje optimističan.

„Svijet je sve opasniji, nestabilniji i neizvjesniji”, izjavio je. „Istovremeno građani, a posebno mladi, žele održivi razvoj. S obzirom na veličinu svjetskog gospodarstva i dostupne tehnologije, svijet bi mogao u potpunosti ostvariti održivi razvoj.”

„Održivi prehrambeni sustavi ključni su pokretači provedbe ciljeva održivog razvoja. Kako bismo ubrzali djelovanje, potrebni su nam ambiciozniji mehanizmi za zaštitu prihoda poljoprivrednika, malih proizvođača hrane i drugih dionika u cijelom lancu opskrbe hranom, ali moramo se boriti i protiv nepoštene raspodjele i osigurati pravednu tranziciju”, izjavio je Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT), istodobno pozivajući na veći angažman civilnog društva.

S obzirom na to da je preostalo samo pet godina, EU mora donijeti ključnu odluku: odlučno djelovati ili riskirati da ne ispuni svoje obveze prema održivoj i pravednoj budućnosti. (ks)

Legitimni interesi EU-a na europskom Arktiku najbolje bi se mogli zajednički obraniti strategijom EU-a za Arktik, kojom bi se ojačalo sudjelovanje civilnog društva u donošenju svih relevantnih odluka. Za održiva ulaganja u Arktik, potrebna za osiguravanje prosperiteta i otpornosti u toj regiji, ključna je i bliska suradnja s Grenlandom.

EGSO je na siječanjskom plenarnom zasjedanju usvojio samoinicijativno mišljenje „Razvoj europske strategije za Arktik u dijalogu s civilnim društvom”, u kojem je istaknuo važnu ulogu Arktika u strateškoj autonomiji, otpornosti i konkurentnosti Europe.

Član EGSO-a Anders Ladefoged, izvjestitelj za to mišljenje, izjavio je: „U novom mišljenju o politici EU-a za Arktik iznosimo gledišta civilnog društva o tome kakvu bi politiku za tu regiju EU mogao osmisliti da bi se pobrinuo za vlastite interese i pridonio osiguravanju otporne i prosperitetne regije za njezine stanovnike.”

EGSO također podržava i potiče sveobuhvatno savjetovanje i suradnju s autohtonim narodima na Arktiku. U tom je kontekstu član EGSO-a Christian Moos, suizvjestitelj za to mišljenje, rekao: „Interesi europskih arktičkih država najbolje se brane zajedničkim djelovanjem, odnosno uzajamnom suradnjom sjevernih država članica EU-a i osmišljavanjem europske strategije za Arktik, kojom se mora osigurati sudjelovanje civilnog društva i ostvarivanje prava lokalnog i autohtonog stanovništva.”

Jedna od tema mišljenja je i Grenland, koji se u mnogočemu suočava sa sličnom situacijom kao i europski Arktik kad je riječ o mogućnostima i izazovima povezanima s brzom preobrazbom u toj regiji.

Što se tiče Grenlanda, suizvjestitelj Moos poručio je: „Jača europska suradnja, među ostalim i na Grenlandu, od presudne je važnosti za to da se posredstvom održivih ulaganja u europski Arktik ta regija učini prosperitetnom i otpornom.”

Za Grenlanđane je jedna od glavnih tema jačanje njihova samoodređenja kao nacije pod sloganom „ništa o nama bez nas”. EU se ipak smatra bliskim saveznikom na temelju zajedničkih vrijednosti kao što su ljudska prava i socijalni dijalog. (at)

Da bi ojačao svoju globalnu konkurentnost, povećao produktivnost i osigurao da jedinstveno tržište ostane jedan od stupova njegove gospodarske moći, EU se treba jače fokusirati na politiku tržišnog natjecanja.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na siječanjskom je plenarnom zasjedanju usvojio mišljenje „Politika tržišnog natjecanja u središtu konkurentnosti EU-a”, u kojem poziva na dublju integraciju nacionalnih gospodarstava i pametnije strategije državnih potpora kako bi se iskoristio gospodarski potencijal Europe i riješili ključni globalni izazovi, uključujući digitalizaciju, klimatske promjene i otpornost.

EGSO je naglasio da je politika tržišnog natjecanja ključna za poticanje inovacija, održivosti i gospodarskog rasta. „Ne postoji sukob između tržišnog natjecanja i konkurentnosti”, izjavila je izvjestiteljica Isabel Yglesias. „S pomoću pojednostavnjenih postupaka, fleksibilnih instrumenata i dostatnih resursa, politika tržišnog natjecanja može potaknuti blagostanje za poduzeća i građane EU-a.”

Novim pravilima EU-a o tržišnom natjecanju poput Akta o digitalnim tržištima i Uredbe o stranim subvencijama već se rješava problem narušavanja tržišta i jača globalni položaj Unije. Međutim, EGSO poziva na poduzimanje daljnjih mjera za modernizaciju procjene koncentracija i učinkovitu kontrolu koncentracija temeljenih na inovacijama, čak i ako su ispod trenutačnih pragova EU-a.

U mišljenju se ističe ključna uloga državnih potpora u podupiranju zelene i digitalne tranzicije, ali nedovoljno koordinirane subvencije mogle bi ugroziti produktivnost i rast. Studije pokazuju da bi bolja koordinacija unutar EU-a mogla povećati produktivnost za više od 30 %. EGSO preporučuje da se subvencije u svim državama članicama usklade kako bi se poboljšali europski vrijednosni lanci i spriječila neučinkovitost.

Da bi potakli industrijske inovacije velikih razmjera, predloženi Europski fond za konkurentnost i važne projekte od zajedničkog europskog interesa treba osmišljavati s paneuropskom perspektivom. Ti instrumenti moraju osigurati da koristi budu pravedno raspodijeljene u cijeloj Uniji i tako promicati održivost i otpornost.

Da bi EU postao globalni predvodnik, EGSO naglašava da su potrebni:

• veći stupanj integracije kako bi se smanjile pogrešno dodijeljene subvencije i povećala produktivnost;
• stroža pravila za zaštitu europskih inovacija tijekom stranih preuzimanja;
• jednostavniji i brži postupci tržišnog natjecanja i državnih potpora kako bi se povećala učinkovitost;
• uravnotežena politika koncentracija koja promiče inovacije, održivost i ulaganja u infrastrukturu. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na izmjene pravila Europske unije o državnim potporama kako bi se prepoznale i bolje zadovoljile potrebe subjekata socijalne ekonomije, koji su ključni za prevladavanje društvenih izazova.

EGSO je u mišljenju „Kako poduprijeti subjekte socijalne ekonomije u skladu s pravilima o državnim potporama: neka razmatranja na osnovi preporuka iz izvješća Enrica Lette”, usvojenom na plenarnom zasjedanju u siječnju, upozorio na to da postojeći propisi ne daju dovoljnu potporu tim subjektima, koji svoju dobit često ne raspodjeljuju među ulagačima, nego je ponovno ulažu u ostvarivanje socijalnih ciljeva.

Želimo da što više ljudi postane svjesno koristi koje od učinkovite regulacije tržišnog natjecanja i državnih potpora imaju ne samo poduzeća socijalne ekonomije već i cijeli sustav usluga od općeg interesa, rekao je izvjestitelj za mišljenje Giuseppe Guerini.

Subjekti socijalne ekonomije – od zadruga, preko uzajamnih društava do zaklada – u cijelom EU-u zapošljavaju više od 11 milijuna ljudi, odnosno 6,3 % radno sposobnog stanovništva. Aktivni su u područjima kao što su socijalne i zdravstvene usluge, energija iz obnovljivih izvora i ublažavanje siromaštva. Unatoč svom doprinosu, mnogi se suočavaju sa sustavnim preprekama pri osiguravanju dugoročnog investicijskog kapitala i snalaženju u postupcima javne nabave jer se postojećim regulatornim okvirom često ne uzima u obzir njihov neprofitni karakter ili poslovanje zasnovano na solidarnosti.

U mišljenju EGSO-a ističe se, među ostalim, činjenica da javna tijela nedovoljno iskorištavaju postojeće instrumente kao što su Uredba o općem skupnom izuzeću i okvir za usluge od općeg gospodarskog interesa.

Zbog toga Odbor poziva na pojednostavljenje i modernizaciju pretjerano složenih i zastarjelih pravila u okviru Uredbe o općem skupnom izuzeću za potporu zapošljavanju radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom, u skladu s preporukama iz Lettinog izvješća o jedinstvenom tržištu.

EGSO pozdravlja nedavno povećanje gornjih granica de minimis potpora – 300 000 eura za obična poduzeća i 750 000 eura za subjekte od općeg gospodarskog interesa – no tvrdi da bi se prilagođenijim instrumentima, kao što su Uredba o općem skupnom izuzeću i posebne odredbe o uslugama od općeg gospodarskog interesa, bolje odgovorilo na potrebe subjekata socijalne ekonomije u područjima kao što su zdravstvene i socijalne usluge. (ll)

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a

Europska komisija usvojila je 29. siječnja kompas konkurentnosti, čime je napravila važan i pravodoban potez za davanje novog poticaja europskom gospodarstvu i utvrdila smjer EU-a za sljedećih pet godina.

Poslodavci u EU-u odavno se zalažu za sveobuhvatan program konkurentnosti i stoga pozdravljamo tri stupa kompasa: nadoknađivanje zaostajanja u inovativnosti i produktivnosti, povezivanje dekarbonizacije i konkurentnosti te smanjenje ovisnosti radi osiguravanja lanaca opskrbe. Ti su elementi ključni da bi se Europa mogla natjecati na svjetskoj razini, privući i zadržati talentiranu radnu snagu i poticati inovacije.

Međutim, konačni uspjeh kompasa ovisi o osmišljavanju konkretnih mjera i njihovoj pravodobnoj provedbi. U tome će odlučujuću ulogu imati ključne inicijative kao što su paket pojednostavljenja skupne uredbe, plan za čistu industriju i horizontalna strategija za produbljivanje jedinstvenog tržišta, ali od predstojećih izazova ne mogu nas zaštititi samo preimenovane strategije i zvučni naslovi.

Na primjer, pojednostavljenje regulatornog okvira prvi je i najhitniji korak. Od najveće je važnosti smanjiti opterećujuću birokraciju i povećati brzinu i fleksibilnost. Poduzeća EU-a već se predugo bore s prekompleksnim i sporim donošenjem odluka. Potrebna nam je i smislena primjena provjere konkurentnosti kako bi nove zakonodavne i regulatorne mjere doprinosile rastu poduzeća, a ne ga kočile.

Kompas se s pravom fokusira na poticanje inovacija uz pomoć čvrste unije tržišta kapitala i na uklanjanje strukturnih prepreka kako bi se oslobodio potencijal Europe u području duboke tehnologije, čiste energije i napredne proizvodnje, uz istodobno stvaranje okruženja poticajnog za start-up i rastuća poduzeća.

Unija tržišta kapitala, koja još nije dovršena, svakodnevno nas podsjeća da si ne možemo priuštiti odgađanje. U okviru kompasa konkurentnosti promiče se bolja koordinacija ulaganja nacionalnih vlada, ali nema jasnog plana o drugim zajedničkim izvorima financiranja. Svijet nas neće čekati.

Utrka je već počela i sada je trenutak da ubacimo u najvišu brzinu. Poticanje konkurentnosti je ne samo ekonomski imperativ već je ono i ključno za zajednički prosperitet svih nas. Europska poduzeća dio su rješenja i to će uvijek biti. 

Mladi u mediteranskoj regiji moraju biti uključeni u sve faze djelovanja, od oblikovanja politike do njezine provedbe. Kao što je istaknuto u raspravi koju je održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), oni ne oblikuju samo politike, već i život.

Na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava povezana s usvajanjem mišljenja „Uključenost mladih u socijalni i civilni dijalog u mediteranskoj regiji”, prvog mišljenja EGSO-a u kojem se u obzir uzimaju doprinosi predstavnika mladih iz te regije. U postupku izrade mišljenja sudjelovalo je osam predstavnika mladih.

Tijekom rasprave povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica naglasila je važnost mladih za blagostanje, stabilnost i otpornost te regije. „Budućnost Mediterana u rukama je mladih. U interesu zajedničke i održive budućnosti moramo izravno surađivati s mladim generacijama kako bismo osigurali da njihov glas usmjerava naše politike i prioritete. Zajedno ćemo oblikovati novi pakt za Mediteran kroz ulaganja u obrazovanje, radna mjesta i rast.”

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke podržao je novi pakt povjerenice Šuice usmjeren na ulaganja, održivost i migracije te dodao da civilno društvo mora biti aktivno uključeno u njegovo osmišljavanje. „Angažman mladih ključan je za budućnost regije, a EGSO se zalaže za to da njihov glas utječe na oblikovanje politika i donošenje odluka. Zajedno s Unijom za Mediteran i Zakladom Anna Lindh želimo izgraditi miran i uspješan Mediteran.”

Naglašavajući važnost doprinosa mladih predstavnika mišljenju, princeza Rym Ali, predsjednica Zaklade Anna Lindh, izjavila je da rad s mladima nije samo važan i produktivan, već i hitno potreban. „Puno je toga na kocki. Ako ne zadobijemo podršku mladih i ne ponudimo im alate za ravnopravno sudjelovanje, nećemo pronaći rješenja za budućnost. Treba im dati mjesto za stolom”, rekla je.

Eliane El Haber, predstavnica mladih za mišljenje i savjetnica u Mreži mladih i studenata za UNESCO-ov cilj održivog razvoja br. 4, prihvatila je inicijativu EGSO-a za aktivno uključivanje mladih koji predstavljaju različite rodove i različite regionalne, obrazovne i kulturne sredine.