Preuzevši 1. srpnja predsjedanje Vijećem EU-a, Mađarska sada ima ključnu ulogu europskog kormilara. 

U času političke obnove nakon europskih izbora, EGSO namjerava biti odgovoran partner mađarskog predsjedništva i odigrati važnu ulogu u oblikovanju nekih od političkih prioriteta sljedećeg zakonodavnog ciklusa. 

Na zahtjev mađarskog predsjedništva Odbor će sastaviti 10 razmatračkih mišljenja. Upoznajte se s našom novom brošurom kako biste saznali više o mađarskim članovima i članicama EGSO-a i organizacijama koje oni predstavljaju. (cw)

Cláudia Pinto, Europski forum mladih 

Pozivu EGSO-a na zabranu neplaćenog pripravništva pridružuje se i Europski forum mladih, najveća platforma koja okuplja organizacije mladih u Europi i već deset godina zagovara kvalitetna pripravništva. Naša posebna gošća, Cláudia Pinto iz Europskog foruma mladih, za nas analizira najnoviji prijedlog Komisije za poboljšanje kvalitete pripravništva u EU-u i navodi sve njegove nedostatke, iako ga smatra i važnim korakom naprijed.

Traženje posla za mlade danas se često svodi na jedno neplaćeno pripravništvo za drugim. Što im obećavaju? Da su neplaćena pripravništva ulaz na tržište rada koja mladima omogućuju pristup poslovnim mrežama i nude nove prilike za učenje. 

Ono što neplaćeno pripravništvo zasigurno ne omogućuje jest financijska neovisnost. Kako kupovati hranu, plaćati stanarinu i sve one račune koji se gomilaju ako radite besplatno? 

Neplaćena pripravništva oblik su iskorištavanja mladih na tržištu rada. Povećavaju socijalnu isključenost jer je besplatan rad samo za one koji si ga mogu priuštiti, a to već na samom početku isključuje mlade u nepovoljnom ekonomskom položaju. Ono što dodatno pogoršava stvar je činjenica da zamjenjuju početnička radna mjesta, čime doprinose još većoj nesigurnosti na tržištu rada. 

Europski forum mladih posljednjih se deset godina zalaže za kvalitetno pripravništvo. Tijekom protekle dvije godine aktivno smo vodili kampanju Can you afford to work for free? („Možete li si priuštiti da radite besplatno?”) kojom se zahtijeva donošenje direktive kojom bi se zabranilo neplaćeno pripravništvo na tržištu rada u svim državama članicama EU-a. 

Europska komisija napokon je prošlog ožujka objavila svoj prijedlog za poboljšanje kvalitete pripravništva u Europskoj uniji. I doista su zatražili donošenje direktive! To je velik korak u pravom smjeru koji je postignut zahvaljujući neumornom zalaganju mladih diljem kontinenta. Nažalost, unatoč tom iskoraku, direktivom se ipak ne bi jasno osiguralo plaćeno pripravništvo na tržištu rada. 

Ono što najviše zabrinjava Europski forum mladih u vezi s predloženim tekstom je što se on bavi samo jednom stranom problema. Naime, ta se direktiva odnosi samo na lažna pripravništva – stvarna radna mjesta prikrivena kao pripravništva koja nude lošije radne uvjete, posebice primanja – umjesto da se usredotoči na sve pripravnike na tržištu rada. Europska komisija predlaže direktivu o provedbi. Zbog toga se vrši velik pritisak na inspektorate rada koji su ionako preopterećeni i nemaju dovoljno financijskih sredstava. 

Stoga je Europski forum mladih veoma zabrinut oko praktične provedbe direktive i načina na koji se prava mladih mogu poštovati u praksi. U osnovi, tim se prijedlogom ne dodjeljuju prava pripravnicima, već se definira što pripravništvo ne bi smjelo biti. Prijedlog uključuje načelo nediskriminacije pripravnika. Ipak, Europski forum mladih zabrinut je zbog načina na koji bi ga države članice mogle prenijeti u nacionalna zakonodavstva, čime bi se poslodavcima moglo ostaviti prostora da nastave iskorištavati mlade. 

Zajedno s prijedlogom direktive Europska komisija predložila je i novu preporuku Vijeća za ažuriranje kvalitativnog okvira za pripravništvo radi proširenja njegovog područja primjene na sve vrste pripravništva i uključivanja načela o pristupu plaći i socijalnoj zaštiti. Vrlo je važno ta načela uvrstiti u prijedlog, iako preporuka Vijeća nažalost nije obvezujuća. 

Europski forum mladih nastavit će braniti prava mladih i boriti se za pravedne radne uvjete. Pozivamo Europsko vijeće i Europski parlament da daju svoj doprinos tom dokumentu i pobrinu se da ne bude rupa u zakonu koje bi mogle omogućiti da se nastavi iskorištavanje mladih ljudi. Za cjelovitu analizu ovog prijedloga svakako pročitajte naš članak Two Steps Forward One Step Back („Dva koraka naprijed, jedan natrag”).

Cláudia Pinto vodi aktivnosti zalaganja u vezi s prijelazom mladih iz obrazovanja na tržište rada pri Europskom forumu mladih, s naglaskom na politikama za poboljšanje kvalitete pripravništva u Europi. Posjeduje stručno znanje iz područja europske socijalne politike i politike rada te je prethodno radila u Europskoj konfederaciji neovisnih sindikata.

Christophe Préault, glavni urednik portala Touteleurope.eu

Na europskim izborima 2024. francuska stranka ekstremne desnice Rassemblement national nadmoćno je prevagnula na biračkim mjestima i ostvarila najbolji rezultat u svojoj povijesti. Dobila je ujedno više od trećine glasova osoba mlađih od 35 godina. Naš posebni gost Christophe Préault, glavni urednik portala Touteleurope.eu, analizira uspjeh stranke Rassemblement national i njezinog vođe Jordana Bardelle, koji je podrijetlom iz predgrađa Pariza, ima samo 28 godina i sveprisutan je na TikToku.

Na europskim izborima u lipnju 2024. stranka Rassemblement national (RN) ostvarila je dosad nezabilježen rezultat u svojoj povijesti i dobila glasove gotovo trećine glasača (31,4 %). Ta stranka ekstremne desnice izbila je na čelo u gotovo svim dobnim, socijalnim i profesionalnim skupinama i time ispremiješala izborne karte. To se posebno odnosi na mlade, među kojima je lista Jordana Bardelle privukla 32 % glasova osoba u dobi od 25 do 34 godine, a u dobnoj skupini od 18 do 24 godine osvojila je više od 10 postotnih bodova više (26 %) u odnosu na europske izbore 2019.

Nekoliko čimbenika može objasniti privlačnost RN-a kod mladih. Prije svega tu je osobnost Jordana Bardelle, vodećeg kandidata za europske izbore i predsjednika stranke, koji se odmaknuo od tradicionalne politike. U očima mladih on je taj koji govori istinu, pošten je i, u klimi nepovjerenja u politički svijet, čini se iskrenim. Ljudi se također mogu lako identificirati s njegovom osobnom pričom: kao dijete iz srednje klase odrastao je u predgrađu Pariza (Seine-Saint-Denis) i nije pohađao nikakvu prestižnu školu niti ima sveučilišnu diplomu nego samo maturu. Na taj se način približio mladima iz srednjih i nižih slojeva koji su zabrinuti za svoju budućnost i osjećaju se zapostavljenima i čak zaboravljenima.

Mlade u dobi od 18 do 34 godine privukao je u tolikoj mjeri i zato što je i sam mlad. Sa svojih 28 godina on savršeno zna kako ta generacija funkcionira i kako to iskoristiti. Zanimljivo je pritom napomenuti da je 2017. Emmanuel Macron bio predstavnik te pobjedničke mladosti, ali u drugom sloju društva.

RN stoga maksimalno ubire poene na račun osobnosti svojeg čelnika i njegova imidža koji se uvelike oblikuje na društvenim mrežama. Jordan Bardella sveprisutan je na TikToku, koji ima važnu ulogu u njegovoj izbornoj strategiji u doba kada se mladi više ne informiraju putem tradicionalnih medijskih mreža. Njegova popularnost na toj platformi raste i ima već 1,6 milijuna pratitelja. Na njoj ne govori o reformi europskih ugovora, Ukrajini ili zelenom planu, već prikazuje crtice iz svojeg svakodnevnog života, čestita majčin dan, snima se u svojem uredu i na svojim raznim putovanjima itd. Surfa na valu trendova i govori o aktualnim temama. Postavlja čak izazove za „gejmere” – mlade (i manje mlade) zaljubljenike u videoigre.

Njegov imidž, stajališta i populistički diskurs dobivaju na snazi zbog sve veće udaljenosti između novih generacija i tradicionalnog svijeta politike, a, osim toga, od europskih izbora 2019. došlo je do promjene u temama koje zanimaju glasače. Borba koju su 2019. mladi vodili u ime okoliša preusmjerila se na druge teme koje su jednako važne, ali su ukorijenjene u svakodnevnom životu. Danas zabrinjavaju pitanja nesigurnosti (koja je povezana s imigracijom) i kupovne moći. Stranka ekstremne desnice preuzela je vodstvo hraneći se ljutnjom i osjećajem zapostavljenosti jedne generacije. Politička klasa u cjelini nije dovoljno uzela u obzir posljedice krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 2020. godine. Pandemija bolesti COVID-19 dramatično je razotkrila i pogoršala već postojeće nejednakosti među francuskim i europskim mladima na tržištu rada, ali i u pristupu obrazovanju. Postalo je sve teže nastaviti obrazovanje ili osposobljavanje u vrijeme kada se digitalizacija nametnula kao primarno rješenje u svim područjima.

Stoga bi se, umjesto da se bavimo RN-om, prvo trebalo usredotočiti na glasače RN-a, a posebno na mlade iz srednje klase. Treba im pružiti jasne i konkretne odgovore u skladu s njihovim razlozima za zabrinutost: povećanjem nasilja u društvu, smanjenjem javnih usluga u ruralnim područjima, poteškoćama u pronalasku posla ili dobrog osposobljavanja i osjećajem nekontrolirane imigracije. Za tradicionalne političke stranke to znači spustiti se na nešto nižu razinu i posvetiti se onima koji su obično neprimijećeni i nisu predmet interesa jer su slabo politizirani i angažirani. Moramo priznati da je u toj borbi Europska unija slabo vidljiva unatoč brojnim programima posvećenima mladima, obrazovanju, potpori zapošljavanju i borbi protiv nesigurnosti radnih mjesta. Erasmus je zahvaljujući promicanju mobilnosti i iskustava raznovrsnijih segmenata stanovništva (naučnika, nezaposlenih itd.) svakako dobra polazna točka, ali danas to očito nije dovoljno. Rješenje se nalazi i u postavljanju pravog pitanja kad je riječ o upravljanju migracijama, što je krucijalna tema naših europskih društava koja izaziva podjele. O toj se temi još raspravlja unatoč nedavnom donošenju Europskog pakta o migracijama i azilu.

Christophe Préault novinar je i glavni urednik portala Touteleurope.eu za informiranje i educiranje javnosti o funkcioniranju i politikama Europske unije. Ima dugogodišnje iskustvo u bavljenju aktualnim pitanjima, posebno u području Europske unije i gospodarstva. Diplomirao je na Institutu za političke studije u Bordeauxu i Državnoj školi za javnu upravu (École Nationale d’Administration), na smjeru stručnih europskih studija. Danas je urednik portala Touteleurope.eu i redovito moderira rasprave i konferencije o europskim temama.