Svake godine više od 10 milijuna pacijenata u Europi ima koristi od primjene nuklearne medicine u dijagnosticiranju i liječenju raka, ali i kardiovaskularnih i neurovaskularnih bolesti.
Svake godine više od 10 milijuna pacijenata u Europi ima koristi od primjene nuklearne medicine u dijagnosticiranju i liječenju raka, ali i kardiovaskularnih i neurovaskularnih bolesti.
Radiološka i nuklearna tehnologija koje koriste radioaktivne izotope ključne su u borbi protiv raka u svim fazama skrbi, u ranom otkrivanju, dijagnosticiranju, liječenju i palijativnoj skrbi.
Broj pacijenata koji imaju koristi od nuklearne medicine raste, uglavnom zbog novih znanstvenih otkrića. Europski istraživači i poduzeća razvili su neke od najnovijih inovativnih radioligandnih terapija usmjerenih na rak, kao što su lijekovi koji ciljaju rak endokrinog sustava, rak prostate i raširenu metastazu. Primjerice, lutecij-177 vrlo je obećavajući radioizotop za liječenje raka prostate, koji svake godine u Europi uzrokuje 90 000 smrtnih slučajeva. U usporedbi s tradicionalnim načinima liječenja moderna radionuklidna terapija omogućuje dobro ciljanje stanica raka i često je manje štetna za tijelo. Desecima tisuća oboljelih od raka potrebna je ciljana radionuklidna terapija, koja je često jedini dostupan način liječenja.
Međutim, prije nego što dospije do pacijenta terapija mora proći vrlo složen lanac opskrbe nuklearnom medicinom, koji obuhvaća nabavu sirovina i njihovo skladištenje, ozračivanje, preradu, logistiku i primjenu. Nakon što se radioizotopi proizvedu, moraju se preraditi, otpremiti i upotrijebiti u relativno kratkom roku, neki čak istog dana, drugi u roku od nekoliko dana, ovisno o poluvijeku eliminacije. Životni vijek im je vrlo kratak i brzo se raspadaju.
Iznenađujuće je da se u prekograničnom prijevozu i carinskim postupcima ne vodi računa o tim značajkama. Kad je riječ o prekograničnom prijevozu, postoje neke prepreke koje mogu dovesti do situacija kada se, na primjer, kozicama daje prednost pred radioizotopima koji se prevoze da bi se spasio život pacijenta.
Zbog toga EGSO u svojem mišljenju o opskrbi medicinskim radioizotopima poziva na bolju suradnju među državama članicama kako bi se uklonile regulatorne prepreke. U mišljenju se razmatra svaka faza lanca opskrbe radioizotopima u Europi i utvrđuju prepreke u prekograničnim isporukama, kao i ovisnost o trećim zemljama. Također se iznose rješenja za infrastrukturu koja nedostaje u Europi i potreba za koordiniranim istraživanjem i razvojem.
U preporukama iznesenima u našem mišljenju EGSO je usklađen sa zaključcima sa sastanka na vrhu čelnika država EU-a u travnju, u kojima je naglašena potreba za smanjenjem strateških ovisnosti Europe u osjetljivim sektorima kao što su zdravstvo i ključne tehnologije. U skladu s izvješćem Enrica Lette istaknuta je i potreba za usmjeravanjem na prekogranično pružanje usluga, kao i na prekogranično kretanje robe, uključujući osnovne potrepštine kao što su lijekovi.
Europa mora pružiti poticaje za proizvodnju kako bi osigurala bolju stratešku autonomiju u opskrbi radioizotopima. Iako je vodeća u svijetu u opskrbi medicinskim radioizotopima, Europa je u pogledu opskrbe nisko obogaćenog uranija visoke koncentracije (HALEU) i opskrbe nekim obogaćenim izotopima za ciljeve proizvodnje radioizotopa potpuno ovisna o Sjedinjenim Državama i Rusiji.
EU i dalje uvelike ovisi o Rusiji u pogledu opskrbe stabilnim izotopima koji omogućuju proizvodnju određenih radioizotopa za moderne molekularne radioterapije ili one koje su još u fazi razvoja, kao što je iterbij-176 koji se upotrebljava za proizvodnju lutecija-177.
To predstavlja pravi izazov za lanac opskrbe ovog radioizotopa, za koji se očekuje da će se globalna potražnja u narednim godinama utrostručiti.
Lanac opskrbe također ovisi o sustavima proizvodnje koji koriste reaktore ili akceleratore, kao i o preradi i isporuci bolnicama. Da bi se zajamčio jednak pristup skrbi države članice, a prije svega istraživački centri i bolnice, trebali bi intenzivnije surađivati. Pristup radioterapiji nije jednak u svim državama članicama, posebno u fazama razvoja i pilot-fazama. Cilj je omogućiti brži pristup lijekovima koji su još u fazi istraživanja ili u milosrdnoj uporabi te poboljšati pristup za male bolnice, koje ponekad nemaju odgovarajuće stručno znanje i infrastrukturu, a za neke pacijente to može biti od životne važnosti.
Europsko financiranje istraživanja, razvoja i inovacija u nuklearnoj medicini, posebno u okviru programa Obzor i Euratom, ključno je kako bi se odgovorilo na potrebe pacijenata. Europa bi trebala imati strateške projekte od zajedničkog interesa u tom području u okviru budućeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO). U vezi s europskim planom za borbu protiv raka vrijedni projekti su strategija SAMIRA Europske komisije i Europska inicijativa za dolinu radioizotopa (ERVI). Europska komisija trebala bi ići korak dalje i snažnije uključiti nuklearnu medicinu u europski plan za borbu protiv raka i u misiju za borbu protiv raka u okviru programa Obzor Europa.
Države članice također bi trebale financirati politike javnog zdravstva s naglaskom na medicinskim radiološkim i nuklearnim tehnologijama. To će industriji poslati dobar signal te omogućiti razvoj i rast istraživanja i inovacija te industrijske infrastrukture u Europi. Također će privući više ljudi u taj sektor.
Zaključno, bolju opskrbu radioizotopima u Europi i zadovoljenje sve veće potražnje pacijenata moći ćemo osigurati samo ako donesemo odvažne političke odluke.
Iako je svjetski predvodnik u opskrbi medicinskim radioizotopima, Europa se u velikoj mjeri oslanja na treće zemlje za ključne sirovine i posebne postupke obrade. To bi moglo narušiti lance opskrbe i mnogim Europljanima i Europljankama ugroziti pristup spasonosnoj dijagnozi i liječenju. Da bismo preokrenuli taj trend i zadovoljili sve veću potražnju od strane pacijenata, trebaju nam javna i privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i novu proizvodnu infrastrukturu, kvalitetni propisi i odvažne političke odluke, piše izvjestiteljica za EGSO-ovo mišljenje o opskrbi medicinskim radioizotopima Alena Mastantuono.
Iako je svjetski predvodnik u opskrbi medicinskim radioizotopima, Europa se u velikoj mjeri oslanja na treće zemlje za ključne sirovine i posebne postupke obrade. To bi moglo narušiti lance opskrbe i mnogim Europljanima i Europljankama ugroziti pristup spasonosnoj dijagnozi i liječenju. Da bismo preokrenuli taj trend i zadovoljili sve veću potražnju od strane pacijenata, trebaju nam javna i privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i novu proizvodnu infrastrukturu, kvalitetni propisi i odvažne političke odluke, piše izvjestiteljica za EGSO-ovo mišljenje o opskrbi medicinskim radioizotopima Alena Mastantuono.
U posljednjem članku naše rubrike Ja ću glasati,a ti? voditelj odjela za zagovaranje i kampanje u Europskom savezu slijepih Antoine Fobe piše o zahtjevima njegove organizacije da se izbori učine pristupačnijima. Unatoč naporima organizacija osoba s invaliditetom, EGSO-a i Europskog parlamenta, europski izbori ni ovaj put ne mogu poslužiti kao primjer.
U posljednjem članku naše rubrike Ja ću glasati,a ti? voditelj odjela za zagovaranje i kampanje u Europskom savezu slijepih Antoine Fobe piše o zahtjevima njegove organizacije da se izbori učine pristupačnijima. Unatoč naporima organizacija osoba s invaliditetom, EGSO-a i Europskog parlamenta, europski izbori ni ovaj put ne mogu poslužiti kao primjer.
Zbog zastoja i kašnjenja uzrokovanih neriješenim bilateralnim sporovima i slabljenjem javne potpore Sjeverna Makedonija dosegla je kritičnu točku na svome putu prema pristupanju EU-u. Unatoč tim preprekama, a zbog obećanja gospodarskog blagostanja i regionalne stabilnosti, njezini stanovnici i dalje žele ući u EU.
Zbog zastoja i kašnjenja uzrokovanih neriješenim bilateralnim sporovima i slabljenjem javne potpore Sjeverna Makedonija dosegla je kritičnu točku na svome putu prema pristupanju EU-u. Unatoč tim preprekama, a zbog obećanja gospodarskog blagostanja i regionalne stabilnosti, njezini stanovnici i dalje žele ući u EU.
Istraživanja javnog mnijenja otkrivaju zabrinjavajući trend – u posljednjih nekoliko godina potpora članstvu u EU-u je u padu, a to je posljedica općeg nezadovoljstva sporim napretkom i osjećaja da postoji manjak predanosti država članica njezinu pristupanju EU-u.
Na svojemu putu prema članstvu u EU-u ta se zemlja suočava s brojnim složenim pitanjima koja nadilaze granice Sjeverne Makedonije. Proces integracije znatno otežavaju kriza demokracije i politička nestabilnost u regiji i među državama članicama EU-a, kao i porast desničarskog nacionalizma. Međutim, usprkos svim tim izazovima ima prostora za optimizam i obnovu jer mnogi smatraju da integracija u EU donosi blagostanje i bolji životni standard. Dobar je znak i to da je zakonodavstvo Sjeverne Makedonije već prilično dobro usklađeno sa zakonodavstvom EU-a.
Sjeverna Makedonija morat će kao prioritete postaviti napredak reformi i pregovaračka poglavlja u ključnim područjima poput vladavine prava, pravosuđa, demokracije i bolje javne uprave. Vidljiv napredak u tim područjima potaknut procesom pristupanja EU-u ojačao bi i podršku javnosti za EU. Predanost demokratskim vrijednostima, regionalnoj suradnji i zajedničkoj europskoj budućnosti bit će od ključne važnosti za Makedoniju želi li svladati sve prepreke na koje će naići na putu prema članstvu u EU-u.
Sjeverna Makedonija morala bi pokazati političku zrelost i provesti potrebne reforme, ali EU je taj koji mora njezinim stanovnicima pokazati da je pristupni proces pravedan, utemeljen na zaslugama i da napreduje. Mora biti jasno da postoji politička volja za postizanje napretka u pristupanju, kao što je učinjeno u slučaju Ukrajine. Napredak se mora nagraditi i moraju se poduzeti koraci da se na obje strane osiguraju dostatni kapaciteti za taj proces.
Naposljetku, trebalo biti jasno da ne postoji bolja alternativa koja bi išla u korist svima, i Sjevernoj Makedoniji i cijeloj regiji koja se pridružuje EU-u. Sjeverna Makedonija možda jest mala, ali bi njezina bogata kulturna baština, strateški položaj i predanost demokratskim vrijednostima donijeli regionalnu stabilnost i prilike za gospodarski rast, čime bi se ojačala raznolikost i kohezija EU-a.
Dobrodošli u Pogled s lokalne razine, podcast Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). U ovoj epizodi pozabavit ćemo se složenošću gospodarskog upravljanja i izazovima s kojima se suočava europsko gospodarsko okruženje. Saznat ćete više o razini konsenzusa o gospodarskom upravljanju među državama članicama EU-a i teškim odlukama koje Europa mora donijeti kako bi svoje gospodarstvo prilagodila zahtjevima 21. stoljeća.
Dobrodošli u Pogled s lokalne razine, podcast Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). U ovoj epizodi pozabavit ćemo se složenošću gospodarskog upravljanja i izazovima s kojima se suočava europsko gospodarsko okruženje. Saznat ćete više o razini konsenzusa o gospodarskom upravljanju među državama članicama EU-a i teškim odlukama koje Europa mora donijeti kako bi svoje gospodarstvo prilagodila zahtjevima 21. stoljeća.
Naši su gosti Luca Jahier, bivši predsjednik EGSO-a i aktualni predsjednik EGSO-ove Skupine za europski semestar, Margarida Marques, zastupnica u Europskom parlamentu iz kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Maria Demertzis, viša suradnica u Institutu Bruegel, i Maria Tadeo, dopisnica iz Bruxellesa. (tk)
Odbor je povodom tradicionalnog Dana otvorenih vrata u subotu, 4. svibnja 2024., otvorio svoja vrata javnosti kako bi informirao građane o svojoj ulozi u europskim institucijama i o predstojećim europskim izborima i zainteresirao ih za te teme.
Odbor je povodom tradicionalnog Dana otvorenih vrata u subotu, 4. svibnja 2024., otvorio svoja vrata javnosti kako bi informirao građane o svojoj ulozi u europskim institucijama i o predstojećim europskim izborima i zainteresirao ih za te teme.
EGSO je tijekom tog dana organizirao niz aktivnosti u svojem sjedištu, zgradi Jacques Delors u Bruxellesu. Sudionici su mogli posjetiti zgradu i saznati što EGSO može učiniti za ljude, upoznati se s ulogom Odbora u postupku donošenja odluka u EU-u te s članovima i članicama EGSO-a razgovarati o svojima interesima i bojaznima.
Posjetitelji su imali priliku i saznati što članovi i članice EGSO-a čine u svojim matičnim zemljama i sudjelovati u aktivnostima uživo kao što su interaktivne igre, kviz EU-a i oslikavanje lica za djecu.
Odbor je, osim toga, ujutro pozdravio dolazak skupine članova i članica EGSO-a i osoblja koji su biciklom prešli stotine kilometara u Francuskoj i Belgiji kako bi senzibilizirali javnost o važnosti europskih izbora.
Predvođena članom EGSO-a Brunom Choixom iz Skupine poslodavaca, ta je skupina četiri dana putovala od Caena u Francuskoj do Bruxellesa, tijekom kojih je prešla ukupno oko 500 km. U završnoj dionici puta od Waterlooa do sjedišta EGSO-a u Bruxellesu pridružili su im se drugi članovi i članice EGSO-a i osoblja. (mp)
Stručna skupina EGSO-a za vanjske odnose (REX) organizirala je svoju drugu kampanju i konferenciju o borbi protiv dezinformacija u okviru svojeg sveobuhvatnog projekta o dezinformiranju, koji će se provoditi uz pomoć civilnog društva.
Stručna skupina EGSO-a za vanjske odnose (REX) organizirala je svoju drugu kampanju i konferenciju o borbi protiv dezinformacija u okviru svojeg sveobuhvatnog projekta o dezinformiranju, koji će se provoditi uz pomoć civilnog društva.
Nakon uspješne kampanje u Bugarskoj, događanje je održano 18. travnja, ovaj put u Moldaviji. Ta je zemlja nedavno ojačala svoje kapacitete u području strateške komunikacije i dijaloga osnivanjem dvaju posebnih tijela: Centra za stratešku komunikaciju i borbu protiv dezinformacija i Centra za građanske inicijative za nacionalne manjine.
Konferencija je održana u suradnji s Moldavskim državnim sveučilištem u Kišinjevu.
U govoru na konferenciji predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je važnost promicanja dijaloga i uključivanja svih građana iz različitih sredina i zajednica u borbu protiv vanjskog upletanja i dezinformacija.
Dezinformacije se obično šire među stanovništvom, često horizontalno, što znači da najbolji način hvatanja u koštac s tim problemom nije pristup odozgo prema dolje, već putem izravnog angažmana građana i zajedničkog promišljanja o tom problemu. U tome organizirano civilno društvo može imati ključnu ulogu jer dezinformacije podrivaju strukturu naših društava.
Ana Revenco, direktorica Centra za stratešku komunikaciju i borbu protiv dezinformiranja i jedna od glavnih govornica na konferenciji, naglasila je da se građani protiv dezinformacija ne mogu boriti sami i da bi Centar mogao poboljšati njihove vještine radi dugoročne borbe protiv toksičnih dezinformacija.
„Suzbijanje dezinformacija nije realan cilj. Naš zajednički rad bit će usmjeren na razotkrivanje i sprečavanje lažnih vijesti i ublažavanje njihova zlonamjernog učinka na naša društva”, dodala je.
Mihai Peicov, voditelj Centra za građanske inicijative za nacionalne manjine, izjavio je da je vladino osnivanje tog centra važan korak prema integraciji svih članova društva. Dodao je da su za manjine potrebne nove obrazovne politike.
Na konferenciji je istaknuta uloga obrazovanja i usmjerenost na mlade jer su mnogi uvidi dobiveni od najmlađih stanovnika, studenata i novinara koji su na njoj sudjelovali.
Nakon 20 godina „u EU-ovoj čekaonici”, u Sjevernoj Makedoniji smanjila se javna potpora članstvu u EU-u. Međutim, unatoč sporom napretku, slučajevima nazadovanja i kašnjenja (Sjeverna Makedonija dobila je status zemlje kandidatkinje u prosincu 2005., a pristupni pregovori otvoreni su tek 15 godina kasnije, što je najduže takvo razdoblje u povijesti EU-a), očekivano blagostanje i regionalna stabilnost tu zemlju i dalje potiču da se pridruži EU-u. Ipak, EU mora pokazati i da je spreman unaprijediti pristupni proces i nagraditi napredak, navodi naša gošća iznenađenja Biljana Spasovska, izvršna direktorica Mreže za razvoj civilnog društva Balkana i članica EGSO-a iz zemlje kandidatkinje Sjeverne Makedonije.
Nakon 20 godina „u EU-ovoj čekaonici”, u Sjevernoj Makedoniji smanjila se javna potpora članstvu u EU-u. Međutim, unatoč sporom napretku, slučajevima nazadovanja i kašnjenja (Sjeverna Makedonija dobila je status zemlje kandidatkinje u prosincu 2005., a pristupni pregovori otvoreni su tek 15 godina kasnije, što je najduže takvo razdoblje u povijesti EU-a), očekivano blagostanje i regionalna stabilnost tu zemlju i dalje potiču da se pridruži EU-u. Ipak, EU mora pokazati i da je spreman unaprijediti pristupni proces i nagraditi napredak, navodi naša gošća iznenađenja Biljana Spasovska, izvršna direktorica Mreže za razvoj civilnog društva Balkana i članica EGSO-a iz zemlje kandidatkinje Sjeverne Makedonije.
Biljana Spasovska izvršna je direktorica Mreže za razvoj civilnog društva Balkana (BCSDN), regionalne mreže organizacija civilnog društva koje surađuju na osnaživanju civilnog društva na Balkanu i jačanju njegova razvoja. Trenutačno ujedno supredsjeda platformom „CSO Partnership for Development Effectiveness”, članica je partnerstva „Global Standard for CSO Accountability” i članica EGSO-a iz zemlje kandidatkinje za proširenje.
Spasovska ima više od deset godina iskustva u predvođenju političkih i zagovaračkih nastojanja da se ojača uloga civilnog društva na Balkanu i njegov glas u političkim procesima na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Bila je na čelu i sudjelovala je u nekoliko regionalnih, europskih i globalnih suradničkih projekata usmjerenih na jačanje poticajnijeg okruženja civilnog društva, vjerodostojnije politike proširenja EU-a, veće odgovornosti civilnog društva i djelotvornije razvojne suradnje.
Magistrirala je u području interdisciplinarnih studija na Sveučilištu u Bologni, a trenutačno pohađa doktorski studij u području globalizacije i demokracije.
Na konferenciji, održanoj u briselskom konferencijskom centru Square, sudjelovalo je više od 1000 sudionika i 150 govornika. Tijekom konferencije predstavljena su uspješna kružna rješenja vođena najnovijim znanstvenim spoznajama, a predstavnici i predstavnice EGSO-a upoznali su prisutne s uspjehom Europske platforme dionika kružnog gospodarstva.
Cillian Lohan, član EGSO-a i suosnivač ECESP-a, opisao je ECESP kao „mrežu svih mreža” koja povezuje oblikovatelje politika i civilno društvo s ciljem postizanja napretka u kružnom gospodarstvu. Anders Ladefoged, član upravljačke skupine ECESP-a, istaknuo je ulogu Platforme kao mjesta za suradnju i učenje u raspravi o razvoju i nedostacima europskog kružnog gospodarstva. Članica EGSO-a Maria Nikolopoulou napomenula je da je Platforma sve interaktivnija i da se inicijativama kao što je #EUCircularTalks potiče dijalog.
Na završnoj plenarnoj sjednici konferencije povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen najavila je dvije inicijative za potporu globalnom prijelazu na kružno gospodarstvo: resursni centar EU-a za kružno gospodarstvo, koji Europska komisija financira s 15 milijuna eura, i program „SWITCH to Circular Economy in East and Southern Africa”, koji će Komisija tijekom pet godina financirati s 40 milijuna eura. Europska platforma dionika kružnog gospodarstva podržat će obje inicijative.
ECESP, koji su EGSO i Europska komisija pokrenuli 2017., promiče dijalog, širi dobre prakse i pruža informacije o kružnom gospodarstvu kako bi se vizije pretvorile u djelovanje. EGSO se aktivno zalaže za kružnost i 2015. je izrazio potporu akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo. Platforma predstavlja zajednički pothvat za uključivanje svih dionika u ostvarivanje kružne vizije, s ciljem ubrzanja tranzicije putem dijaloga i suradnje. (ks)
Jarosław Pietras, bivši zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Poljske EU-u, razmatra posljedice proširenja od prije 20 godina i gospodarske i druge koristi koje je ono donijelo ne samo Poljskoj i drugim zemljama koje su postale članice već i EU-u u cjelini. Odluka o proširenju Europske unije 2004. bila je dokaz predanosti Unije jedinstvu, raznolikosti i solidarnosti. I danas se iz tog proširenja još uvijek mogu izvući vrijedne pouke za sve buduće pretpristupne pregovore.
Jarosław Pietras, bivši zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Poljske EU-u, razmatra posljedice proširenja od prije 20 godina i gospodarske i druge koristi koje je ono donijelo ne samo Poljskoj i drugim zemljama koje su postale članice već i EU-u u cjelini. Odluka o proširenju Europske unije 2004. bila je dokaz predanosti Unije jedinstvu, raznolikosti i solidarnosti. I danas se iz tog proširenja još uvijek mogu izvući vrijedne pouke za sve buduće pretpristupne pregovore.
Nakon 20 godina prilično je jasno da pristupanje većine zemalja srednje Europe, Malte i Cipra EU-u nije predstavljalo samo „veliko proširenje” nego i povijesnu prekretnicu za cijelu Europsku uniju. Posljedice su bile dalekosežne, pogotovo za gospodarsku situaciju novoprimljenih zemalja.
Proširenje je znatno podiglo životni standard u zemljama srednje Europe. Svih osam srednjoeuropskih zemalja (Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) doživjelo je znatan porast pariteta kupovne moći i BDP-a po stanovniku, koji nikad ne bi mogle postići u toj mjeri da su ostale izvan EU-a. Statistički podaci o konkretnim koristima od integracije uvijek prikazuju prosječne vrijednosti. Čak i ako dobit nije bila ravnomjerno raspodijeljena među državama članicama i ako se u nekima situacija poboljšala znatno više nego u drugima, vrijedi napomenuti da su sve zemlje zabilježile znatna poboljšanja. Na primjer, Litva i Poljska izbile su u prvi plan i ostvarile najznačajnije koristi od članstva u EU-u, dok su zbog izazova s kojima su se suočavale, pogotovo zbog posljedica financijske krize 2008. Estonija i Slovenija napredovale manje.
Pristupanjem Europskoj uniji Poljska i druge srednjoeuropske države zakoračile su u novo doba gospodarskog blagostanja . Kao uspješni primjer postpristupnog razvoja posebno se ističe Poljska, koja je doživjela dotad nezabilježen gospodarski rast, a BDP joj se u razdoblju 2004. – 2022. udvostručio. I druge države članice u regiji zabilježile su sličan rast BDP-a po stanovniku, ali različitih stopa. Primjerice, Slovačka i Litva postigle su hvalevrijedan napredak i time dodatno smanjile razvojni jaz u odnosu na zapadnu Europu. Statistički podaci iz tog razdoblja govore o otpornosti i dinamičnosti jer su te zemlje iskoristile članstvo u EU-u za poticanje gospodarskog rasta i povećanje svoje globalne konkurentnosti. To veliko postignuće dokaz je transformativnog učinka integracije EU-a na gospodarstva svih novih država članica, do kojeg je došlo unatoč financijskoj krizi tijekom koje su nove članice EU-a ostvarile veće stope rasta od očekivanih.
Razdoblje nakon proširenja EU-a 2004. nije prošlo bez izazova. Na primjer, globalna financijska kriza iz 2008. izazvala je šokove u cijelom europskom gospodarstvu. To je stavilo na kušnju i stare i novointegrirane države članice. Unatoč negativnim učincima krize, nove članice EU-a pokazale su iznimnu otpornost i nadmašile početne projekcije rasta. Njihova sposobnost da prebrode teškoće i održe pozitivnu stopu rasta naglasila je snagu njihovih gospodarstava i koristi od integracije EU-a. Kriza je nametnula velike izazove, ali je tim zemljama istodobno pružila priliku da u potpunosti iskoriste snažne veze s europskim gospodarstvom. Tu se pokazalo koliko su nove države članice predane europskim vrijednostima i solidarnosti u teškim vremenima.
Tijekom cijelog pregovaračkog procesa poljsko civilno društvo bilo je snažni pokretač promjena i napretka. Organizacije civilnog društva, pokreti na lokalnoj razini i interesne skupine imali su ključnu ulogu u promicanju integracije EU-a i očuvanju demokratskih vrijednosti u Poljskoj. Neumorno su informirali javnost, mobilizirali potporu i pozivali čelnike na odgovornost, što je bilo ključno za oblikovanje javnog mnijenja i poticanje pozitivnih promjena. Aktivno surađujući s građanima, potičući dijalog i promičući transparentnost, poljsko civilno društvo pomoglo je osigurati da pregovarački proces bude uključiv i demokratski, i da zadovoljava potrebe građana i građanki. Tako su olakšali pristupanje Poljske EU-u, ali i ojačali temelje demokracije i civilnog društva u svojoj zemlji.
Odluka o proširenju Europske unije 2004. bila je dokaz predanosti Unije jedinstvu, raznolikosti i solidarnosti Prihvaćanjem većine zemalja srednje Europe, Malte i Cipra, EU je proširio svoj gospodarski potencijal, kulturno bogatstvo i geopolitički utjecaj. Pristupanje tih zemalja Uniji je donijelo nove perspektive, talente i mogućnosti, obogatilo njezinu raznolikost i ojačalo njezinu prisutnost na svjetskoj sceni, a s geopolitičkog stajališta ojačalo utjecaj i stabilnost EU-a jer je zemlje srednje i istočne Europe integriralo u njegov okvir za suradnju. Na institucijskoj razini diversificiralo je perspektive EU-a, produbilo njegovu integraciju i postavilo temelje za ujedinjeniju i otporniju uniju.
Iz iskustava stečenih proširenjem EU-a 2004. treba izvući vrijedne pouke, posebno u pogledu pregovaračkog procesa i priprema za pristupanje. Kad bih danas započinjao nešto slično, zalagao bih se za to da se u svim budućim pregovorima veći naglasak stavi na pretpristupne uvjete i mehanizme potpore, posebno u području upravljanja i vladavine prava. Ključno je osigurati da zemlje kandidatkinje prije pristupanja EU-u ispune potrebne kriterije i standarde kako bi se zaštitio integritet Unije i očuvale njezine vrijednosti. Isto tako, pružanje odgovarajuće potpore i pomoći zemljama kandidatkinjama tijekom pregovaračkog procesa ključno je za njihovu uspješnu integraciju i dugoročnu stabilnost unutar EU-a.
Glavna karakteristika pregovaračkog procesa za proširenje EU-a 2004. bila je zajednička predanost poticanju stabilnosti, demokracije i blagostanja u cijeloj Europi. Pregovori su bili vođeni željom da se ojačaju suradnja i solidarnost među europskim nacijama jer su i zemlje kandidatkinje i članice EU-a bile svjesne obostranih koristi proširenja. Iako su bili složeni i izazovni, pregovori su bili vođeni zajedničkom vizijom ujedinjene i prosperitetne Europe u kojoj svi narodi mogu zajedno napredovati u okviru Europske unije.
Dok zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u 2024. koračaju ka članstvu, treba na umu imati nekoliko ključnih pitanja. Prvo, prednost treba dati reformama koje su usklađene sa standardima i vrijednostima EU-a jer je to ključno za uspješnu integraciju i dugoročnu stabilnost unutar Unije. To uključuje jačanje demokratskih institucija, promicanje vladavine prava i zaštitu temeljnih prava i sloboda. Zatim, za neometan prijelaz u Uniju ključna je i proaktivna suradnja s postojećim članicama EU-a jer se njome zadobijaju povjerenje i podrška Pokazivanjem istinske predanosti europskim vrijednostima i suradnji zemlje kandidatkinje mogu utrti put ka svjetlijoj budućnosti u Europskoj uniji.
Jarosław Pietras gostujući je suradnik u Centru za europske studije „Wilfried Martens“ u Bruxellesu i gostujući profesor na Europskom koledžu u Brugesu.
Radio je za tim koji je pregovarao o pristupanju Poljske EU-u od 1998. (kada su pregovori započeli) do 2004. (kada je Poljska pristupila EU-u). Od 1990. do 2006. u rodnoj je Poljskoj obavljao funkcije državnog tajnika u Ministarstvu financija, državnog tajnika za europske poslove i voditelja Ureda Odbora za europske integracije, a od 2008. do 2020. kao glavni direktor u Vijeću Europske unije bio je zadužen za brojna područja politika (klimatske promjene, okoliš, promet, telekomunikacije, energetika, obrazovanje, kultura, audiovizualni sektor, mladi i sport). Doktorirao je ekonomiju na Sveučilištu u Varšavi i autor je brojnih publikacija o EU-u, održivosti i trgovinskim pitanjima, a bio je i stipendist Zaklade Fulbright i član odbora skupine za strateško promišljanje Bruegel (2008. – 2011.).
