Skupina organizacija civilnog društva poziva na veće uvažavanje stajališta civilnog društva

EGSO, Skupina organizacija civilnog društva

EGSO mora od samog početka biti uključen u inicijative Europske komisije za jačanje suradnje s civilnim društvom. Skupina organizacija civilnog društva smatra da EGSO-ova predstojeća studija „Mapiranje praksi u pogledu civilnog dijaloga u institucijama EU-a” u tome može pružiti vrijedan doprinos.

S obzirom na to da je započeo novi politički ciklus EU-a i da je u programu rada Komisije u trećem tromjesečju 2025. najavljena strategija EU-a za potporu, zaštitu i osnaživanje civilnog društva, Skupina organizacija civilnog društva održala je konferenciju da bi istaknula ključne mjere koje su potrebne u mandatnom razdoblju 2024. – 2029. Na tom događanju, održanom 3. ožujka, sudjelovalo je oko 100 predstavnika i predstavnica nacionalnih i europskih organizacija civilnog društva i građana.

Predsjednik Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland izjavio je da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u osiguravanju toga da se oblikovanje politika temelji na potrebama građana i da odgovara na te potrebe. Ponovio je poziv Skupine i Odbora da se EGSO uključi u platformu civilnog društva koju Komisija planira uspostaviti.

„S obzirom na njegovo iskustvo i platformu koju pruža, EGSO mora od samog početka biti uključen u inicijative Europske komisije za jačanje suradnje s civilnim društvom. On mora sudjelovati u upravljanju i biti ključan dio inicijative za uspostavu platforme civilnog društva”, tvrdi Séamus Boland.

Smatra da bi se strukturiran, redovit, transparentan i uključiv civilni dijalog trebao temeljiti na postojećim strukturama i okupiti sve relevantne dionike. Stoga bi europske institucije, uz pomoć EGSO-a, trebale osnovati radnu skupinu za civilni dijalog.

„Radna skupina za civilni dijalog mogla bi izraditi plan kojim bi se organizacijama civilnog društva u procesu oblikovanja politika osiguralo poticajnije okruženje”, dodao je Boland.  To bi mogao biti prvi korak prema strukturiranijem civilnom dijalogu i pružanju odgovora na sljedeća pitanja: tko sudjeluje u savjetovanju, o kojim se temama i u kojim rokovima ono provodi i koji su njegovi ishodi?

Predložena radna skupina mogla bi se osloniti i na predstojeću studiju EGSO-a o postojećoj praksi u pogledu dijaloga naslovljenu „Mapiranje praksi u pogledu civilnog dijaloga u institucijama EU-a”.

EGSO je studiju naručio na zahtjev Skupine organizacija civilnog društva, a očekuje se da će rezultati biti dostupni u srpnju 2025. U studiji se provodi sveobuhvatno mapiranje praksi civilnog dijaloga u institucijama EU-a i odgovara na pitanja: koji su aktualni procesi uključivanja organizacija civilnog društva i koja je njihova metodologija? Znanje o postojećoj praksi trebalo bi u novom zakonodavnom ciklusu poslužiti kao temelj i potpora radu na strukturiranijem civilnom dijalogu. Berta Mizsei iz Centra za europske političke studije (CEPS) već je na konferenciji predstavila preliminarne rezultate studije.

Na konferenciji je istaknuto i da je financijska stabilnost organizacija civilnog društva preduvjet za dijalog i povezivanje oblikovatelja politika s potrebama ljudi. Valja zajamčiti njihovu financijsku stabilnost i neovisnost.

Zaključci i preporuke s konferencije dostupni su na internetskim stranicama EGSO-a.