• Europski izbori trebali bi biti primjer za lako dostupno glasanje, no za ove izbore je kasno
• Proširenje: najmoćniji i najuspješniji instrument politike EU-a, Pat Cox
• Pristupanje Sjeverne Makedonije EU-u: izazovi, obećanja i put naprijed
• Jaroslaw Pietras: Veliko proširenje EU-a – 20 godina poslije

Proširenje je logičan korak naprijed za Europu 

Ovog mjeseca obilježavamo 20. obljetnicu velikog proširenja EU-a. U svibnju 2004. građani i građanke Cipra, Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije postali su građani i građanke EU-a. To nije bio jednostavan proces jer znamo da je pristupanje EU-u zahtjevno i dugotrajno. Međutim, nakon dvadeset godina možemo reći da je proširenje 2004. polučilo uspjeh. 

EU je zahvaljujući proširenju postao jedno od najvećih jedinstvenih tržišta na svijetu, a usto je i otvoreno 26 milijuna novih radnih mjesta. Međutim, uspjeh se ne smije mjeriti samo u ekonomskoj koristi. Proširenje je s vremenom dovelo do otvaranja granica, što je milijunima ljudi omogućilo da slobodno putuju, rade i žive bilo gdje u EU-u. Ono što je prije bila povlastica samo nekih osoba postalo je pravo svih ljudi. Dosad je više od 2,7 milijuna studenata iz deset novih država članica sudjelovalo u programu razmjene Erasmus+. Prošireni EU svima je pružio jednake mogućnosti da ostvare svoj puni potencijal. 

Uspjeh ne znači da nismo imali što naučiti. To je bilo prvo proširenje te vrste i takvih razmjera i nema sumnje da je EU u mnogim područjima mogao i trebao postupiti bolje. Prvo, EU mora što prije početi uključivati zemlje kandidatkinje u svoj rad. Postupna integracija ne zamjenjuje stvarno pristupanje. To je proces u kojem obje strane grade čvrste temelje učenjem jedna od druge i razmjenom iskustava i mišljenja. To je način da se uspostave međuljudske veze i njeguje istinski europski duh. 

Drugo, o temeljnim načelima EU-a – demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima i slobodama – nema pregovaranja i ne smije ih se zanemariti. Iako priručnik o pristupanju EU-a sadrži jasne kriterije u pogledu takozvanih temeljnih pitanja, neki aspekti izlaze iz okvira bilo kojeg priručnika. Kao dom civilnog društva, EGSO smatra da su dinamično civilno društvo i razvijen socijalni dijalog ključni elementi demokracije koja dobro funkcionira. Postupna integracija civilnog društva iz zemalja kandidatkinja u EU tim će zemljama omogućiti da do trenutka pristupanja postanu dovoljno snažne. Zbog toga je EGSO pokrenuo inicijativu za uključivanje zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u u svoj rad, pa članovi i članice iz zemalja kandidatkinja sada rade s članovima i članicama EGSO-a na sastavljaju mišljenja o temama koje su posebno važne za buduće krugove proširenja. 

Iz tog će razloga članovi i članice EGSO-a na svojem svibanjskom plenarnom zasjedanju raspravljati o 20. obljetnici proširenja EU-a, odnosno osvrnuti se na prošlost i sa zadovoljstvom okrenuti zajedničkoj budućnosti otpornije, demokratskije i ujedinjenije Europske unije.

Oliver Röpke 

Predsjednik EGSO-a

Razgovarali smo s Cillianom Lohanom, izvjestiteljem za mišljenje EGSO-a o angažmanu mladih EU-a i Ujedinjene Kraljevine, i pitali ga o mogućim prednostima programa mobilnosti mladih koji je predložila Europska komisija a EGSO podržao. Program bi mladim građanima Ujedinjene Kraljevine i EU-a olakšao život, studiranje i rad u EU-u odnosno Ujedinjenoj Kraljevini. Budući da je Ujedinjena Kraljevina odbila predloženi dogovor s EU-om o slobodnom kretanju mladih, koji su drugi mogući pristupi ponovnoj uspostavi veza prekinutih Brexitom?

EGSO je 24. travnja bio domaćin projekcije ukrajinskog filma „20 dana u Mariupolju”, koji je ove godine osvojio Oscara u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma.

Film prati 20 dramatičnih dana u veljači i ožujku 2022. tijekom kojih su njegov redatelj, novinar Mstislav Černov, i njegovi kolege dokumentirali brutalnu rusku opsadu Mariupolja, velike ukrajinske luke na Azovskom moru. Černov i njegov tim, koji su radili za agenciju Associated Press, bili su posljednji strani novinari koji su ostali u tom gradu prije no što ga je ruska vojska zauzela. Njihove potresne snimke i fotografije, uključujući i one koje prikazuju razorno bombardiranje rodilišta i gradskog kazališta, koje je služilo kao sklonište za djecu, obišle su svijet svjedočeći o strahotama koje je okupatorska ruska vojska počinila protiv ukrajinskog civilnog stanovništva.

Osim Oscara, film „20 dana u Mariupolju” osvojio je i mnoge druge prestižne nagrade, uključujući filmsku nagradu BAFTA za najbolji dokumentarni film i nagradu publike za najbolji međunarodni dokumentarni film na filmskom festivalu Sundance. 

Prikazivanju filma pristustvovali su predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i ugledni gosti, među kojima su bili Nj. E. Vsevolod Čencov, voditelj Misije Ukrajine pri EU-u, i Jevgen Tuzov, jedan od protagonista dokumentarca.

„Ne smijemo zaboraviti našu časnu dužnost da budemo svjedoci povijesti. Ovaj film ima jasnu poruku: moramo pokazati svijetu što mržnja može učiniti. Ne zaboravimo što je ukrajinski narod žrtvovao, a ni otpornost koju je pokazao u teškoj situaciji. Mogućnost da Ukrajina postane država članica EU-a nije samo dokaz naših zajedničkih vrijednosti već i znak nade za svjetliju budućnost”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. 

„Ovaj film nudi stravičan, ali neizostavan uvid u patnju koju je prouzročila ruska agresija. Ponosan sam što u ovim teškim vremenima naš odbor nepokolebljivo podržava Ukrajinu i njezino dinamično civilno društvo, a vaša prisutnost večeras mnogo nam znači”, izjavio je potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurențiu Plosceanu. EGSO odlučno stoji uz Ukrajinu i njezino civilno društvo od prvog dana ruske ratne agresije, a usto je i ojačao suradnju s ukrajinskim organizacijama civilnog društva putem platforme civilnog društva EU-a i Ukrajine. Uspostavio je centar za Ukrajinu i ukrajinskim organizacijama civilnog društva u Belgiji ponudio prostor za rad. Pokrenuo je inicijativu za uključivanje članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje u svoj rad kako bi stručno znanje EGSO-a podijelio s ukrajinskim organizacijama civilnog društva. Delegacija EGSO-a na visokoj razini, s Oliverom Röpkeom na čelu, u studenom je posjetila Ukrajinu i susrela se s ministricom gospodarstva Julijom Sviridenko, predstavnicima ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade i civilnog društva. Prilikom posjeta spomen-obilježjima u toj zemlji članovi i članice EGSO-a odali su počast ukrajinskim žrtvama rata. 

Prikazivanje filma, organizirano na inicijativu latvijskog člana EGSO-a Andrisa Gobiņša, još je jedan znak solidarnosti europskog civilnog društva s Ukrajinom i njezinim narodom. Publika je imala priliku pogledati i izložbu fotografija posvećenu Mariupolju pod opsadom, organiziranu uz glavno događanje u suradnji s udrugom Ukra-Bel.

Dobrodošli u Pogled s lokalne razine, podcast Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Europski izbori 2024. sve su bliže, stoga smo ovu epizodu posvetili nadama i bojaznima triju skupina čiji glas oblikovatelji politika često zanemaruju: osobama s invaliditetom, starijim osobama i mladima. 

Naši gosti su Milan Šveřepa, predsjednik organizacije Inclusion Europe, s kojim raspravljamo o pristupačnosti europskih izbora 2024., aktivistica za mlade i influencerica Nina Skočak, koja nam otkriva što je mladima važno, i dr. Heidrun Mollenkopf, predsjednica platforme AGE, koja se zalaže za interese starijih građana i koja nam otkriva osjećaju li se starije osobe uključenima u izborne rasprave ili odbačenima i otpisanima od strane političara. Potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurențiu Plosceanu govori o naporima EGSO-a za jačanje glasova civilnog društva i nastojanju da najranjivije skupine ne budu marginalizirane ili isključene. 

Poslušajte naš podcast, iskoristite svoj glas i iznesite svoje mišljenje. Oblikujte Europu kakvu želite.

Cillian Lohan 

Slobodno kretanje osoba po cijelom EU-u donosi višestruke koristi svim uključenim stranama. Kretanje mladih posebno je važno jer im omogućuje kontakt s različitim kulturama u Europi i upoznavanje načina života u drugim europskim zemljama. Također im omogućuje da shvate da imamo mnogo toga zajedničkog. Boravak u drugoj zemlji radi posla ili studija pomaže nam da shvatimo da smo slični jednostavno jer smo ljudi: bez obzira na jezik, prehranu ili vremenske uvjete, dijelimo mnogo toga – gajimo odnose s obitelji i prijateljima, imamo svoje nade i probleme, suočavamo se s izazovima i prilikama koje nam se pružaju. 

Takve razmjene među zemljama omogućuju stvaranje društva odraslih osoba u kojem vladaju empatija i razumijevanje za druge – naše europske susjede više ne gledamo kao strance, već kao prijatelje. 

Ne smijemo podcijeniti ulogu takvih odnosa u održavanju mira i stabilnosti na našem kontinentu. Slobodno kretanje mladih temelj je stalne međusobne suradnje.

U tom sam kontekstu predložio izradu samoinicijativnog mišljenja o mobilnosti mladih i odnosima među mladima u EU-u nakon Brexita. U suradnji s kolegicama i kolegama, osobljem i članovima i članicama provedeno je opsežno savjetovanje s relevantnim skupinama. Uključeni su predstavnici EU-a i Ujedinjene Kraljevine, koji su se sastajali putem interneta i osobno, ispunjavali ankete i razmjenjivali poruke e-pošte. Naš je rad dobio snažnu podršku na plenarnom zasjedanju EGSO-a: podržala nas je velika većina članova i članica. 

Europske institucije odgovorile su raznovrsnom ponudom poboljšanih programa mobilnosti za mlade u Ujedinjenoj Kraljevini. Prva reakcija Ujedinjene Kraljevine bila je negativna, ali nastavit ćemo raditi na tome da pokažemo da je to korisno za sve.

Ističemo da koristi od programa kao što su Erasmus+ ili fonda programa Kreativna Europa nemaju samo studenti ili osobe u sustavu redovitog obrazovanja. Takve inicijative EU-a mladima iz svih društvenih slojeva omogućuju pristup programima razmjene i iskustvima koja su inače teško dostupna.

Čisto ekonomski izračun financijskih troškova i povrata samo je jedan aspekt dobivene vrijednosti. Stvarnu vrijednost mobilnosti i razmjena čine zajednička iskustva i razumijevanje. Da bi naš kontinent bio dinamičan i multikulturalan, potrebni su interakcija i slobodno kretanje ljudi. U EGSO-u ćemo se i dalje zalagati za to, i to ne samo teoretski – želimo biti primjer drugima i stoga i dalje surađujemo s civilnim društvom u Ujedinjenoj Kraljevini. 

Imamo memorandum o razumijevanju sa Savezom civilnog društva Ujedinjene Kraljevine i zaseban memorandum o razumijevanju sa Škotskim savjetodavnim forumom o Europi (SAFE) (u suradnji s bivšom članicom EGSO-a Irene Oldfather). Nastavit ćemo s tim radom i intenzivirati ga. Sektor mladih preuzeo je vodeću ulogu u turbulentnim vremenima, osobito kad je riječ o djelovanju u području klime. Želimo surađivati na razini institucija kako bismo mladima osigurali sve alate koji su im potrebni za širenje njihova djelovanja i kako bismo iskoristili snagu mladih za ostvarenje svjetlije budućnost za sve nas.

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru

S obzirom na sve što smo naučili tijekom protekla dva desetljeća i na sedam valova proširenja od početka europskog projekta, godišnjicu „velikog proširenja” iz 2004. vjerojatno bi trebalo obilježiti predočavanjem činjenica i brojki kako bi se otklonile emocionalne rasprave uoči europskih izbora u lipnju.

Trogodišnji rat u Ukrajini pogurnuo je pitanje proširenja na sam vrh europskog geopolitičkog dnevnog reda. Status zemalja kandidatkinja koji je brzo dodijeljen Ukrajini, Moldaviji, Bosni i Hercegovini i Gruziji, kao i pregovori o pristupanju koji su konačno otvoreni sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, pozitivan su pomak u politici koja već godinama stoji na mjestu.

Da taj novi zamah ne bi zamro, treba odmah iznijeti argumente u prilog proširenja.

Naravno, demokratizacija i vladavina prava nedodirljiva su načela, kao i pristup postupku proširenja temeljen na zaslugama, koji ne dozvoljava prečice. Na kraju krajeva, građane i građanke treba upoznati s gospodarskim dobitima i blagostanjem koje sljedeće generacije Europljana i Europljanki mogu ostvariti.

Ako nam prošlost daje ikakve naznake o budućnosti, možemo sa sigurnošću reći da su argumenti neosporni. Tijekom službenog pretpristupnog procesa od 1994. do 2004., trgovina između starih i novih država članica gotovo se utrostručila, a među novim državama članicama upeterostručila. Od početka procesa pristupanja do 2008. godine, godišnji rast u državama tadašnjeg EU-15 u prosjeku je iznosio 4 %, od čega je polovica ostvarena zahvaljujući procesu pristupanja, koji je u razdoblju od 2002. do 2008. stvorio 3 milijuna novih radnih mjesta.

COVID-19 i rat u Ukrajini pokazali su da EU treba preispitati svoju gospodarsku otpornost, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Plan REPowerEU predviđa da će se u Europi povećati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. U Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija i Aktu o kritičnim sirovinama poziva se na preusmjeravanje 40 % zelenih lanaca vrijednosti i lanaca vrijednosti sirovina u EU. Zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u, pogotovo Ukrajina, mogu imati važnu ulogu i pružiti veću gospodarsku sigurnost.

Kad je riječ o prirodnim resursima, Ukrajina ima najveće rezerve plina u Europi nakon Norveške. Ona je istodobno i jedan od najvećih proizvođača hidroenergije u Europi i mogla bi povećati proizvodnju te energije i energije iz drugih zelenih izvora poput vjetra, sunca i biomase. Ukrajina je i važan izvoznik metala i posjeduje nalazišta litija i elemenata rijetkih zemalja, koji su ključni za zelenu i digitalnu industriju.

Ukrajinska poljoprivredna industrija jedna je od najvećih na svijetu i njezina integracija u jedinstveno tržište znatno bi povećala sigurnost opskrbe hranom u EU-u.

Vrlo je jasno i koje bi prednosti veće sudjelovanje na jedinstvenom tržištu donijelo zemljama zapadnog Balkana. Na primjer, BDP Hrvatske kontinuirano se povećava otkad je 2013. pristupila EU-u, što je povećalo prihode njezinih građana i građanki, uz prosječno povećanje BDP-a po stanovniku od 67 % (povećanje s 10 440 eura (2013.) na više od 17 240 eura).

Staza kojom se tih devet država kreće ka članstvu u EU-u bit će prepuna prepreka, ali druge nema – ako EU želi postati globalna sila, mora prvo biti lokalna.