EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom tako da se njome obuhvate i dulji boravci za potrebe rada ili studiranja, kako bi se osobama s invaliditetom omogućila sloboda kretanja u EU-u.

EGSO je pohvalio prijedlog Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom i europskoj parkirnoj karti kao prvi korak prema omogućavanju osobama s invaliditetom da se slobodno kreću EU-om.

„Ovaj prijedlog o iskaznici i karti utjecat će na više od 80 milijuna Europljana i Europljanki s invaliditetom”, rekao je Ioannis Vardakastanis, glavni izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europska iskaznica za osobe s invaliditetom i europska parkirna karta za osobe s invaliditetom”, koje je predstavljeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a 14. prosinca. „Ovo je vrlo važan korak prema uklanjanju ozbiljnih prepreka i prema tome da se osobama s invaliditetom, i Europljanima i državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama, osigura ostvarivanje temeljnog načela na kojem se zasniva Unija: slobode kretanja. To će poslužiti i za oblikovanje daljnjih politika u budućnosti.”

Međutim, EGSO je upozorio da se prijedlogom ne uklanjaju neke od najvažnijih prepreka slobodnom kretanju Europljana i Europljanki s invaliditetom, naime nemogućnost prenošenja naknada povezanih s invaliditetom pri preseljenju u drugu državu članicu EU-a radi posla ili studiranja. U svojem samoinicijativnom mišljenju EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga kako bi premještena osoba s invaliditetom mogla privremeno koristiti iskaznicu i kartu i tako nastaviti primati naknade povezane sa socijalnim politikama ili nacionalnim sustavima socijalne sigurnosti.

To trenutačno nije tako. Kada se neka osoba preseli iz jedne države članice u drugu, gubi pravo na sve naknade za invalidnost čim prijeđe granicu, sve dok se u novoj državi članici ponovno ne provede procjena invaliditeta.

Postupak procjene može trajati dulje od godinu dana, a tijekom prijelaznog razdoblja osoba ostaje bez priznatog statusa osobe s invaliditetom ili potpore. „Zahtijevamo da se područje primjene proširi kako bi se osiguralo da tijekom tog razdoblja u novoj zemlji ne bude pravnog vakuuma i obustave statusa osobe s invaliditetom. To će osobama s invaliditetom omogućiti dostojanstven život od samog početka”, izjavio je izvjestitelj Vardakastanis. (ll)

Izvjestitelj ste za mišljenje „Promicanje autonomne i održive proizvodnje hrane: strategije za zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027.” Što Odbor u tom mišljenju predlaže u vezi s održivom proizvodnjom hrane, posebno u kontekstu ZPP-a nakon 2027.?

Stoyan Tchoukanov: ZPP je Europskoj uniji omogućio da za svoje sve brojnije stanovništvo osigura stabilnu opskrbu hranom visoke kvalitete, koja se stalno poboljšava, a da istodobno zadrži model obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ta se politika razvijala tijekom posljednjih 65 godina, ali i dalje postoje brojne kritike u pogledu triju dimenzija održivosti nove verzije koja je stupila na snagu 2021.

Budući da se suočavamo s novim izazovima, sada nam je više no ikad prije potreban stabilan dugoročni politički okvir usmjeren na održivu proizvodnju hrane i otvorenu stratešku autonomiju Europske unije. To bi trebalo ići ruku pod ruku sa zaštitom raznolikosti vrsta poljoprivrede u EU-u i zadovoljavanjem društvenih i ekoloških potreba („javna sredstva za javna dobra”), uz istodobno osiguravanje ruralnog razvoja.

Okolišne i klimatske politike ne bi se u oporavku od trenutačne krize smjele smatrati opterećenjem, već dijelom dugoročnih rješenja i smjernica za donošenje odluka u budućnosti. Najnovijom reformom ojačano je načelo da se za svaki hektar za koji se dodjeljuje potpora društvu zauzvrat moraju pružati ekološke usluge.

Međutim, jedinstveno financiranje po hektaru ne odražava ekološku stvarnost i ne predstavlja socijalno pravednu potporu. Smatramo da bi sljedećim ZPP-om to trebalo odvesti korak dalje i povećati okolišne i socijalne zahtjeve, uz obaveznu adekvatnu kompenzaciju i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja.

Stoga bi plaćanja po površini trebalo prenamijeniti u poticaje umjesto naknada za predmetne usluge, uz razumno prijelazno razdoblje koje može biti i dulje od trajanja jednog ciklusa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala bi imati priliku odlučiti zadržati potporu dohotku zasnovanu na plaćanju po površini i jedinicama rada na poljoprivrednom gospodarstvu, čime bi se državama članicama omogućilo da u strateškim planovima definiraju odgovarajuće kriterije. Kako bi se zaustavio daljnji pad broja poljoprivrednih gospodarstava u EU-u zbog nedostatka generacijske obnove, treba poduzeti mjere za povećanje prosječnih prihoda od poljoprivrede, pristupa zemljištu (putem bespovratnih investicijskih sredstava, povlaštenih kredita, nacionalnog zakonodavstva o prijenosu zemljišta), povoljnih uvjeta ulaganja u okviru drugog stupa (osiguravanjem dodatnog privatnog novca), usavršavanja (poljoprivrednika, radnika na poljoprivrednim gospodarstvima i savjetnika), osnaživanja žena, dobrih uvjeta rada, poboljšanja dugoročnih izgleda za poljoprivrednike (mirovine itd.) te ukupne privlačnosti ruralnih područja.

ZPP-om se mora pridonositi promicanju potražnje potrošača u EU-u za zdravijom i održivijom prehranom (ekološki, sezonski, lokalni proizvodi), smanjivati rasipanje hrane i regulirati tržište hrane kako bi se riješio problem financijalizacije prehrambenog sektora koja potiče velike špekulacije, s obzirom na to da se ostvaruje golema dobit dok se Europljani jedva nose sa sve većim cijenama hrane. Povećanja cijena energije i rizici od poremećaja u opskrbi energijom i gnojivima dio su nove normale, a u okviru ZPP-a trebalo bi razmotriti uključivanje protucikličkih mjera i osigurati programe potpore za ulaganja namijenjene poboljšanju proizvodnje i distribucije energije iz obnovljivih izvora u ruralnim područjima na razini poljoprivrednih gospodarstava i na lokalnoj razini.

U mišljenju predlažemo Komisiji da razmotri mogućnost jačanja javno-privatnih partnerstava za sustave osiguranja – dobrovoljnih u državama članicama – u instrumentima ZPP-a nakon 2027. kao odgovor na posljedice ekstremnih klimatskih nepogoda. S obzirom na izbore za Europski parlament koji će se održati 2024. i buduće proširenje EU-a, EGSO ovo mišljenje smatra prilikom za iznošenje određenih razmatranja, smjernica i prijedloga organiziranog civilnog društva o budućem obliku i smjeru ZPP-a nakon 2027. u cilju postizanja autonomne i održive proizvodnje hrane u okviru cjelovitije i sveobuhvatnije prehrambene politike. Cilj je doprinijeti prijedlogu Komisije za sljedeći ZPP isticanjem potreba organizacija civilnog društva i očekivanja društva u cjelini.

Predsjedništvo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) odlučilo je 12. prosinca 2023. imenovati Isabelle Le Galo Flores novom glavnom tajnicom EGSO-a.

Isabelle Le Galo Flores magistra je matematičkog inženjerstva i magistra komunikacija, medijskih studija i međunarodnih odnosa. Tijekom karijere bila je na raznim rukovodećim položajima, a na zadnjem radnom mjestu bila je zamjenica glavnog direktora za Španjolsku u Zakladi Daniel i Nina Carasso, gdje je, među ostalim, radila u području održivih prehrambenih sustava i na temi građani i umjetnost.

Glavni tajnik EGSO-a ima izvršnu funkciju, pruža pomoć i savjete statutarnim tijelima EGSO-a i upravlja radnom snagom od otprilike 700 zaposlenika i zaposlenica. Isabelle Le Galo Flores preuzela je dužnost 16. siječnja na razdoblje od pet godina, nakon što je Gianluca Brunetti napustio tu funkciju 31. prosinca 2023. (ehp)

Europski izbori u lipnju 2024. odredit će budućnost Europe, a EGSO, kao institucijski partner civilnog društva, kreće sa svojim prvim Tjednom civilnog društva.

Nemojte ga zaboraviti upisati u kalendar!

Na tom značajnom događanju okupit će se građani i građanke svih dobnih skupina i iz svih sredina, uključujući mlade, novinare i zaposlenike europskih institucija, i sudjelovati u živoj raspravi o temama koje su važne za naš svakodnevni život i budućnost Europe.

Pod krilaticom Ustanimo za demokraciju! raspravljat ćemo o opasnostima i izazovima s kojima se suočavamo u nastojanjima da očuvamo demokratske vrijednosti i utvrditi što civilno društvo točno očekuje od budućeg vodstva Europe. Naše preporuke doprinijet će EGSO-ovoj rezoluciji o europskim izborima.

Tjedan civilnog društva obuhvatit će pet glavnih EGSO-ovih inicijativa:

• Dane civilnog društva: organizacije civilnog društva kao potpornji demokracije i ključni igrači u rješavanju postojećih problema
• Dane europske građanske inicijative: mjesto susreta za zakonodavce EU-a i države članice, voditelje kampanja, građane, građanke i dionike civilnog društva
• Tvoja Europa, tvoj glas: ustanite u obranu demokracije i podržite Europu: prioriteti mladih za sljedeći saziv Europskog parlamenta
• Nagradu civilnog društva: mentalno zdravlje tema je 14. EGSO-ove Nagrade za civilno društvo
• Seminar za novinare: kako mobilizirati Europljane i Europljanke za europske izbore?

Dođite i pronađite inspiraciju na stručnim radionicama i raspravama na visokoj razini. Iznesite svoje stavove o pitanjima ključnima za novi europski zakonodavni ciklus i povežite se s organizacijama civilnog društva i donositeljima promjena iz cijele Europe!

Registracija počinje u siječnju 2024.

Više informacija uskoro na #internetskim stranicama Tjedna civilnog društva – CivSocWeek  (mt)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svom je mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju predložio strategiju za rješavanje društveno-gospodarskih poteškoća s kojima se suočavaju otočna, planinska i rijetko naseljena područja EU-a. EGSO poziva na mjere EU-a u okviru kohezijske politike i naglašava potrebu za prilagođenim strategijama, pouzdanim podacima i posebnim mehanizmima za održivi rast.

Izolirane regije EU-a, kao što su otočna, planinska i rijetko naseljena područja, bore se s gospodarskim, društvenim i okolišnim izazovima koji otežavaju njihov razvoj. Izolirani otoci suočavaju se s visokim troškovima zbog svoje izolacije, a klimatske promjene predstavljaju rizik za planinska područja. Smanjenje broja stanovnika u rijetko naseljenim područjima zahtijeva inovativne strategije rasta. Izvjestitelj EGSO-a Ioannis Vardakastanis naglašava potrebu za prilagođenim pristupima kojima bi se uzele u obzir posebnosti svake regije. Odbor se u svojem mišljenju zalaže za kohezivno djelovanje EU-a, naglašavajući pritom regionalnu solidarnost za sprečavanje marginalizacije. EGSO predlaže primjenu snažne pravne osnove kohezijske politike EU-a. Osim toga, za prevladavanje jedinstvenih izazova preporučuje uspostavu posebnih fondova i paktova, primjerice pakta za otoke i pakta za planinska područja, po uzoru na uspješne strategije u urbanim i ruralnim područjima. Rješenja moraju obuhvatiti gospodarske, socijalne i okolišne aspekte i iziskuju različite mjere, od smanjenja operativnih troškova do poticanja otvaranja radnih mjesta i očuvanja lokalne kulture. Informirano donošenje odluka ovisi o točnim podacima, izgradnji kapaciteta i promicanju aktivnog dijaloga među europskim, nacionalnim i lokalnim dionicima kako bi se oblikovale politike koje odražavaju jedinstvene okolnosti tih regija u EU-u. (tk)

Financijski sektor, a pogotovo bankarstvo, nužan je za povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a jer znatno utječe na financiranje i prijelaz na održivost, koji je od ključne važnosti. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je ključne načine za osnaživanje ovog sektora i povećanje njegovog doprinosa strateškoj autonomiji EU-a, kao i ciljeve koji će mu pomoći da to ostvari.

Otporan financijski sustav prioritet je gospodarske preobrazbe EU-a, ali unatoč naporima da se ugrade provjere konkurentnosti i poboljša regulativa putem programa REFIT, izazovi su i dalje prisutni. Izvjestitelj EGSO-a Antonio García del Riego ističe da nepotpunost bankovne unije i unije tržišta kapitala sprječava jedinstvo tržišta, zbog čega banke u EU-u zaostaju za drugim bankama u svijetu. Stoga treba provesti temeljite evaluacije kako bi se osigurao konkurentan i otporan financijski sektor. Pošteno tržišno natjecanje ključno je za stabilnost i rast, ali iziskuje snažnije regulatorne okvire koji štite raznolikost bankarskog sektora. EGSO naglašava važnost poštenog tržišnog natjecanja za osiguranje stabilnosti i privlačenje ulaganja i poziva na to da se nadzoru pristupi na uravnotežen način, kojim se promiču i digitalizacija i održivost tržišta. Iako pozdravlja uključivanje provjere konkurentnosti u buduće politike EU-a, EGSO ističe da se konkurentnost mora poboljšati bez odstupanja od globalnih standarda kao što je Basel III. Ta se provjera mora uskladiti s posebnostima financijskog sektora. Dovršetak unije tržišta kapitala smanjit će fragmentaciju tržišta, poboljšati financijsku stabilnost i potaknuti integraciju. EGSO naglašava da su učinkovite metode evaluacije, sudjelovanje dionika u procjenama učinka i pouzdani podaci za informirano donošenje odluka ključni za unapređenje tog sektora. (tk)

Belgija je 1. siječnja preuzela palicu i predsjedat će Vijećem EU-a u ključnoj prvoj polovici 2024. Naglasak će nedvojbeno biti na europskim izborima, koji će se održati u lipnju i na kojima će europski građani i građanke odlučiti o smjeru budućeg razvoja Unije. Imat ćemo aktivnu ulogu u širenju informacija o izborima i poticanju glasača da idu na birališta. „Kao dom organiziranog civilnog društva EGSO će s belgijskim predsjedništvom blisko surađivati na izgradnji snažnije, otpornije i demokratskije Europe”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

U novoj brošuri predstavljene su naše aktivnosti u prvoj polovici godine i ključni dosjei na kojima rade naše stručne skupine, kao i razmatračka mišljenja na zahtjev belgijskog predsjedništva.
Želite li znati tko su naši belgijski članovi i članice?

Ovdje možete saznati o kome je riječ i koje dijelove civilnog društva predstavljaju. Informacije su dostupne na nizozemskom, francuskom, njemačkom i engleskom jeziku (cw).

EGSO je primjer uspjeha, ali Europska unija mora uložiti još veće napore za očuvanje svog društvenog ugovora, solidarnosti, pravednog gospodarstva i uključivosti. To je od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osnovan je Ugovorom iz Rima (potpisanim u ožujku 1957.), a svoje prvo plenarno zasjedanje održao je u svibnju 1958. Iskustvo rada Odbora i pouke za budućnost bili su tema rasprave „Proslava 65. obljetnice Europskog odbora regija: jačanje položaja organizacija civilnog društva i obrana demokracije” održane 13. prosinca 2023. u Bruxellesu. „U posljednjih 65 godina Odbor je izgradio istinsku platformu na kojoj civilno društvo može slobodno izražavati svoja stajališta i tako nastojati poboljšati zakonodavstvo EU-a. U geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja glas snažnog i neovisnog civilnog društva važniji je nego ikada prije. Upravo se civilno društvo provođenjem svoje nadzorne uloge brine za to da demokratski kontrolni mehanizmi, vladavina prava i temeljna prava i vrijednosti i dalje funkcioniraju tako da nitko ne može demokraciju dovesti u pitanje”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

Članovi i članice EGSO-a predstavljaju razne organizacije civilnog društva u Europi, uključujući poduzeća, sindikate i druge interesne skupine. Riječ je o savjetodavnom tijelu EU-a koje dostavlja mišljenja Europskoj komisiji, Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te tako djeluje kao most između institucija EU-a, koje donose odluke, i građana EU-a. „EGSO je upravo navršio 65 godina i mogli bismo pomisliti da je vrijeme za odlazak u mirovinu, ali upravo suprotno. EGSO je sada, kada se mnogi Europljani i Europljanke suočavaju s poteškoćama, potrebniji nego ikada. Treba se oduprijeti pokušaju da se zanemari uloga organiziranog socijalnog dijaloga. Naprotiv, ostale institucije EU-a trebale bi više slušati naš glas”, rekao je Georges Dassis, bivši predsjednik EGSO-a i predsjednik Udruge bivših članova EGSO-a.

U raspravi je istaknuto da je EGSO u debati o europskom stupu socijalnih prava proteklih godina bio glavni partner. Osim toga, EGSO je bio ravnopravni sudionik Konferencije o budućnosti Europe, u čijim se konačnim preporukama EGSO izričito navodi kao instrument za povećanje sudjelovanja i transparentnosti demokracije EU-a. Noviji primjeri pionirske uloge EGSO-a uključuju prvi poziv na uspostavu istinske europske zdravstvene unije i činjenicu da je EGSO bio predvodnik u predlaganju „prava na popravak”. Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, naglasio je važnost rada EGSO-a i istaknuo poboljšanja zakonodavstva od 1958. godine: „Proteklih smo mjeseci ostvarili nekoliko ključnih ciljeva, uključujući provjeru konkurentnosti i plavi plan EU-a. I dalje ćemo prenositi gledišta onih koje predstavljamo.”

Energetska tranzicija, borba protiv klimatske krize i odgovor na geopolitičke prijetnje koje predstavlja Rusija samo su neki od izazova koji jačaju potrebu za EGSO-om koji pomaže u stvaranju konsenzusa radi postizanja općeg dobra, promicanja vrijednosti europske integracije i poticanja participativne demokracije i organizacija civilnog društva. „EGSO već 65 godina predstavnicima sindikata pruža platformu za sudjelovanje u suštinskim raspravama s poslodavcima, organizacijama civilnog društva i drugim institucijama Europske unije. Uspjeh EGSO-a počiva na suradnji. Okupljanjem predstavnika različitih društvenih skupina uspijevamo donositi mišljenja koja obuhvaćaju niz različitih perspektiva. Upravo ta uključivost omogućuje da naš rad bude u skladu s demokratskim načelima”, rekla je Lucie Studničná, predsjednica Skupine radnika.

Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, pozvao je na opću mobilizaciju EGSO-a za predstojeće europske izbore. „EU mora zajedničko rješavanje problema usmjeriti na zajedničke europske izazove. Hoćemo li u tome uspjeti uvelike će ovisiti o rezultatima izbora za Europski parlament. EGSO i njegovi članovi i članice imaju mandat i odgovornost da putem svojih mreža organizacija civilnog društva dopru do građana kako bi se suzbile dezinformacije, strahovi i nedostatak povjerenja. Osim toga, moramo ponoviti poziv za uspostavu istinskih mjera za provedbu dijaloga s civilnim društvom na razini EU-a u svim područjima politika.”

Saznajte više o povijesti EGSO-a (ab)

Inicijativom Global Gateway nastoji se osigurati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, ali ona se mora temeljiti na procjenama učinka, istaknuo je Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. EGSO predlaže da mu se dodijeli aktivnija ulogu u ključnim fazama postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway.

Strategijom Global Gateway mobilizirat će se ulaganja u visini do 300 milijardi EUR u razdoblju 2021. – 2027. za suzbijanje klimatskih promjena, poboljšanje digitalne, energetske i prometne povezanosti i jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih infrastruktura u cijelom svijetu.

Međutim, EGSO naglašava da se investicijski programi u okviru inicijative Global Gateway moraju zasnivati na procjenama učinka, osiguranju demokratske odgovornosti za razvojne inicijative u partnerskim državama, i ekonomskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti projekata. Istovremeno, Odbor izražava zadršku prema projektima koji se financiraju drugim sredstvima EU-a i koji bi mogli odstupiti od standardnog procesa praćenja zbog nejasnih postupaka procjene učinaka pojedinačnih projekata.

Izvjestitelj za to mišljenje, član EGSO-a Stefano Palmieri, naglasio je da projekti u okviru strategije Global Gateway trebaju poštovati određen broj načela i ciljeva i da je „usklađenost s vrijednostima EU-a i provedba detaljnih procjena učinka važna za osiguranje održivosti tih projekata”.

Odbor ujedno izražava žaljenje zbog nedostatka smislenog sudjelovanja lokalnih europskih dionika u općem razvojnom procesu. EGSO bi želio biti aktivnije uključen u ključne faze postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway, počevši s organizacijom redovitih sastanaka između Odbora za Global Gateway i organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. (mt)

Organizacije civilnog društva izražavaju razočaranje rezultatima konferencije COP28, ali ih vide kao platformu za pojačano europsko djelovanje na globalnoj razini. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i dalje je predan rješavanju klimatske krize i naglašava potrebu za većim ambicijama i uključivanjem mladih.

Konferencija COP28 označava povijesnu prekretnicu s obzirom na to da se zemlje prvi put u trideset godina obvezuju da će se odreći fosilnih goriva u energetskim sustavima. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke priznaje taj napredak, ali ustraje u tome da treba u potpunosti napustiti fosilna goriva i naglašava važnost uključivanja mladih u te napore.

Pregovarači Europske unije smatraju uspješnim to što je zadržan cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog porasta temperature. Konferencija COP28 usmjerena je na energetski sektor, a cilj joj je smanjenje emisija za 43 % do 2030. i postizanje nulte neto stope emisija do 2050. Međutim, Sporazum je kritiziran zbog svojih nedostataka, među ostalim zbog nesigurnosti u pogledu toga može li se ostvariti cilj od 1,5 °C, utjecaja naftnih država i ograničenih financijskih sredstava za tranziciju.

Supredsjednica Rimskog kluba Sandrine Dixson-Declève upozorava na sve veće nejednakosti u bogatstvu i društvene napetosti koje proizlaze iz nepravedne raspodjele tereta. Izaslanica mladih EGSO-a Diandra Ni Bhuachalla razočarana je rezultatima konferencije COP28 i naglašava važnost stvarnih iskustava ljudi u borbi protiv lobija za fosilna goriva.

Unatoč zabrinutosti članovi EGSO-a prepoznaju pozitivne aspekte Sporazuma iz Dubaija i obvezuju se na uklanjanje pravnih praznina. Istodobno pozivaju i druge institucije EU-a da učine isto. Glavna poruka rasprave EGSO-a odlučna je predanost: „Nećemo odustati” od hitnog rješavanja klimatske krize stalnim djelovanjem EU-a i UN-a. (ks)