Lorenza Campagnolo, koordinatorica istraživanja, i tim CMCC-a uključen u ovu studiju
Studija „Trošak klimatskih promjena za kućanstva i obitelji u EU-u” pomogla je da se rasvijetli kako troškovi povezani s mjerama prilagodbe, politikama ublažavanja i posljedicama klimatskih promjena utječu na kućanstva u EU-u, ovisno o tome u kojoj se regiji nalaze i o njihovim socioekonomskim značajkama. U studiji se potvrđuje da postoji praznina o tome u literaturi i da nema opsežne procjene troškova klimatskih promjena koja je usmjerena na kućanstva u EU-u.
Lorenza Campagnolo, koordinatorica istraživanja, i tim CMCC-a uključen u ovu studiju
Studija „Trošak klimatskih promjena za kućanstva i obitelji u EU-u” pomogla je da se rasvijetli kako troškovi povezani s mjerama prilagodbe, politikama ublažavanja i posljedicama klimatskih promjena utječu na kućanstva u EU-u, ovisno o tome u kojoj se regiji nalaze i o njihovim socioekonomskim značajkama. U studiji se potvrđuje da postoji praznina o tome u literaturi i da nema opsežne procjene troškova klimatskih promjena koja je usmjerena na kućanstva u EU-u.
U studiji su predstavljeni nova metodologija i rezultati u kojima se kombiniraju informacije Eurostata o dohotku i izdacima kućanstava, opasnosti povezane s klimom i alati za modeliranje. U našoj studiji gubitak prihoda kućanstava i izdaci uzrokovani klimatskim promjenama smatraju se izravnom posljedicom učinaka klimatskih promjena ili potreba za prilagodbom.
Klimatske promjene će do 2050. imati drugačiji učinak na različite regije i socioekonomske skupine u EU-u. U slučaju umjerenih klimatskih promjena vjerojatno će doći do povećanja izdataka kućanstava za zdravstvo u sjevernim i južnim dijelovima EU-a, izdataka za hranu u istočnim, zapadnim i južnim područjima, izdataka za električnu energiju u svim regijama i u osiguranju, posebno na sjeveru. Taj porast izdataka znatno će opteretiti siromašnija kućanstva, koja će manje moći diversificirati potrošnju i imati ograničenu sposobnost prilagodbe. Istodobno će na jugu EU-a doći do smanjenja dohotka od rada, a u svim regijama će se smanjiti ukupni dohodak od rada.
Doći će do negativnih i regresivnih učinaka (koji će više pogoditi siromašnija kućanstva nego bogatija) na širok raspon izdataka za robu/usluge i izvore prihoda, posebno na jugu EU-a (izdaci za zdravstvo, električnu energiju i osiguranje te ukupni dohodak od rada), ali i marginalno u istočnim (izdaci za hranu) i sjevernim regijama (izdaci za električnu energiju i osiguranje). Zbog klimatskih promjena vjerojatno će se povećati broj osoba izloženih riziku od siromaštva diljem EU-a; scenariji ublažavanja klimatskih promjena vjerojatno će ublažiti tu pojavu kroz poticanje bržeg rasta plaća niskokvalificirane radne snage u usporedbi s visokokvalificiranom radnom snagom
Glavne preporuke za oblikovatelje politika odnose se na davanje prednosti regijama, primjerice regijama na jugu EU-a, koje se istodobno suočavaju s negativnim posljedicama na kućanstva i regresivnošću, te na jačanje mjera potpore dohotku i njihovo prilagođavanje najranjivijim skupinama stanovništva u tim regijama. Nadalje, zbog višesektorske prirode troškova klimatskih promjena potrebna je horizontalna integracija politika kako bi oblikovanje politika bilo učinkovitije.
Studija, koju je na zahtjev Skupine organizacija civilnog društva proveo CMCC, i sažetak mogu se preuzeti s internetskih stranica EGSO-a.
Europska unija oduvijek snažno zagovara ekonomsku integraciju s ostatkom svijeta. U miroljubivom svijetu koji se temelji na pravilima Europa je zahvaljujući toj strategiji postala jedna od najvažnijih svjetskih trgovinskih sila i jedna od najprosperitetnijih svjetskih regija.
Europska unija oduvijek snažno zagovara ekonomsku integraciju s ostatkom svijeta. U miroljubivom svijetu koji se temelji na pravilima Europa je zahvaljujući toj strategiji postala jedna od najvažnijih svjetskih trgovinskih sila i jedna od najprosperitetnijih svjetskih regija.
Pandemija bolesti COVID-19 i ruska invazija na Ukrajinu iz temelja su promijenile dinamiku otvorenosti i ekonomske integracije te nagovijestile predstojeću dugotrajnu i tešku borbu za očuvanje blagostanja EU-a. Ti remetilački događaji pokazali su koliko je važno da EU postane otporniji i da bude sposoban za obranu vlastitih strateških interesa.
EU se priprema da odgovori na izazove koji bi mogli signalizirati odstupanje od multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima, koji je karakterizirao razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Osim toga, EU mora jasno definirati stratešku autonomiju.
Studiju je proveo Centar za studije europskih politika (CEPS) i u njoj se razmatraju ta kompleksna pitanja, istražuju europske slabosti i predlaže niz preporuka za ostvarivanje strateške autonomije. Studiju je naručio EGSO na zahtjev EGSO-ove Skupine poslodavaca, a sastavio ju je CEPS.
U rubrici „Pitanje za...” član EGSO-a Stoyan Tchoukanov odgovara na pitanje u vezi sa svojim mišljenjem čije je usvajanje predviđeno na plenarnom zasjedanju u siječnju. Pitanje EGSO-a: Izvjestitelj ste za mišljenje „Promicanje autonomne i održive proizvodnje hrane: strategije za zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027.” Što Odbor u tom mišljenju predlaže u vezi s održivom proizvodnjom hrane, posebno u pogledu ZPP-a nakon 2027.?
U rubrici „Pitanje za...” član EGSO-a Stoyan Tchoukanov odgovara na pitanje u vezi sa svojim mišljenjem čije je usvajanje predviđeno na plenarnom zasjedanju u siječnju.
Pitanje EGSO-a: Izvjestitelj ste za mišljenje „Promicanje autonomne i održive proizvodnje hrane: strategije za zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027.” Što Odbor u tom mišljenju predlaže u vezi s održivom proizvodnjom hrane, posebno u pogledu ZPP-a nakon 2027.?
