• Europski izbori trebali bi biti primjer za lako dostupno glasanje, no za ove izbore je kasno
• Proširenje: najmoćniji i najuspješniji instrument politike EU-a, Pat Cox
• Pristupanje Sjeverne Makedonije EU-u: izazovi, obećanja i put naprijed
• Jaroslaw Pietras: Veliko proširenje EU-a – 20 godina poslije

Proširenje je logičan korak naprijed za Europu 

Ovog mjeseca obilježavamo 20. obljetnicu velikog proširenja EU-a. U svibnju 2004. građani i građanke Cipra, Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije postali su građani i građanke EU-a. To nije bio jednostavan proces jer znamo da je pristupanje EU-u zahtjevno i dugotrajno. Međutim, nakon dvadeset godina možemo reći da je proširenje 2004. polučilo uspjeh. 

EU je zahvaljujući proširenju postao jedno od najvećih jedinstvenih tržišta na svijetu, a usto je i otvoreno 26 milijuna novih radnih mjesta. Međutim, uspjeh se ne smije mjeriti samo u ekonomskoj koristi. Proširenje je s vremenom dovelo do otvaranja granica, što je milijunima ljudi omogućilo da slobodno putuju, rade i žive bilo gdje u EU-u. Ono što je prije bila povlastica samo nekih osoba postalo je pravo svih ljudi. Dosad je više od 2,7 milijuna studenata iz deset novih država članica sudjelovalo u programu razmjene Erasmus+. Prošireni EU svima je pružio jednake mogućnosti da ostvare svoj puni potencijal. 

Uspjeh ne znači da nismo imali što naučiti. To je bilo prvo proširenje te vrste i takvih razmjera i nema sumnje da je EU u mnogim područjima mogao i trebao postupiti bolje. Prvo, EU mora što prije početi uključivati zemlje kandidatkinje u svoj rad. Postupna integracija ne zamjenjuje stvarno pristupanje. To je proces u kojem obje strane grade čvrste temelje učenjem jedna od druge i razmjenom iskustava i mišljenja. To je način da se uspostave međuljudske veze i njeguje istinski europski duh. 

Drugo, o temeljnim načelima EU-a – demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima i slobodama – nema pregovaranja i ne smije ih se zanemariti. Iako priručnik o pristupanju EU-a sadrži jasne kriterije u pogledu takozvanih temeljnih pitanja, neki aspekti izlaze iz okvira bilo kojeg priručnika. Kao dom civilnog društva, EGSO smatra da su dinamično civilno društvo i razvijen socijalni dijalog ključni elementi demokracije koja dobro funkcionira. Postupna integracija civilnog društva iz zemalja kandidatkinja u EU tim će zemljama omogućiti da do trenutka pristupanja postanu dovoljno snažne. Zbog toga je EGSO pokrenuo inicijativu za uključivanje zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u u svoj rad, pa članovi i članice iz zemalja kandidatkinja sada rade s članovima i članicama EGSO-a na sastavljaju mišljenja o temama koje su posebno važne za buduće krugove proširenja. 

Iz tog će razloga članovi i članice EGSO-a na svojem svibanjskom plenarnom zasjedanju raspravljati o 20. obljetnici proširenja EU-a, odnosno osvrnuti se na prošlost i sa zadovoljstvom okrenuti zajedničkoj budućnosti otpornije, demokratskije i ujedinjenije Europske unije.

Oliver Röpke 

Predsjednik EGSO-a

Razgovarali smo s Cillianom Lohanom, izvjestiteljem za mišljenje EGSO-a o angažmanu mladih EU-a i Ujedinjene Kraljevine, i pitali ga o mogućim prednostima programa mobilnosti mladih koji je predložila Europska komisija a EGSO podržao. Program bi mladim građanima Ujedinjene Kraljevine i EU-a olakšao život, studiranje i rad u EU-u odnosno Ujedinjenoj Kraljevini. Budući da je Ujedinjena Kraljevina odbila predloženi dogovor s EU-om o slobodnom kretanju mladih, koji su drugi mogući pristupi ponovnoj uspostavi veza prekinutih Brexitom?

EGSO je 24. travnja bio domaćin projekcije ukrajinskog filma „20 dana u Mariupolju”, koji je ove godine osvojio Oscara u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma.

Film prati 20 dramatičnih dana u veljači i ožujku 2022. tijekom kojih su njegov redatelj, novinar Mstislav Černov, i njegovi kolege dokumentirali brutalnu rusku opsadu Mariupolja, velike ukrajinske luke na Azovskom moru. Černov i njegov tim, koji su radili za agenciju Associated Press, bili su posljednji strani novinari koji su ostali u tom gradu prije no što ga je ruska vojska zauzela. Njihove potresne snimke i fotografije, uključujući i one koje prikazuju razorno bombardiranje rodilišta i gradskog kazališta, koje je služilo kao sklonište za djecu, obišle su svijet svjedočeći o strahotama koje je okupatorska ruska vojska počinila protiv ukrajinskog civilnog stanovništva.

Osim Oscara, film „20 dana u Mariupolju” osvojio je i mnoge druge prestižne nagrade, uključujući filmsku nagradu BAFTA za najbolji dokumentarni film i nagradu publike za najbolji međunarodni dokumentarni film na filmskom festivalu Sundance. 

Prikazivanju filma pristustvovali su predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i ugledni gosti, među kojima su bili Nj. E. Vsevolod Čencov, voditelj Misije Ukrajine pri EU-u, i Jevgen Tuzov, jedan od protagonista dokumentarca.

„Ne smijemo zaboraviti našu časnu dužnost da budemo svjedoci povijesti. Ovaj film ima jasnu poruku: moramo pokazati svijetu što mržnja može učiniti. Ne zaboravimo što je ukrajinski narod žrtvovao, a ni otpornost koju je pokazao u teškoj situaciji. Mogućnost da Ukrajina postane država članica EU-a nije samo dokaz naših zajedničkih vrijednosti već i znak nade za svjetliju budućnost”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. 

„Ovaj film nudi stravičan, ali neizostavan uvid u patnju koju je prouzročila ruska agresija. Ponosan sam što u ovim teškim vremenima naš odbor nepokolebljivo podržava Ukrajinu i njezino dinamično civilno društvo, a vaša prisutnost večeras mnogo nam znači”, izjavio je potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurențiu Plosceanu. EGSO odlučno stoji uz Ukrajinu i njezino civilno društvo od prvog dana ruske ratne agresije, a usto je i ojačao suradnju s ukrajinskim organizacijama civilnog društva putem platforme civilnog društva EU-a i Ukrajine. Uspostavio je centar za Ukrajinu i ukrajinskim organizacijama civilnog društva u Belgiji ponudio prostor za rad. Pokrenuo je inicijativu za uključivanje članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje u svoj rad kako bi stručno znanje EGSO-a podijelio s ukrajinskim organizacijama civilnog društva. Delegacija EGSO-a na visokoj razini, s Oliverom Röpkeom na čelu, u studenom je posjetila Ukrajinu i susrela se s ministricom gospodarstva Julijom Sviridenko, predstavnicima ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade i civilnog društva. Prilikom posjeta spomen-obilježjima u toj zemlji članovi i članice EGSO-a odali su počast ukrajinskim žrtvama rata. 

Prikazivanje filma, organizirano na inicijativu latvijskog člana EGSO-a Andrisa Gobiņša, još je jedan znak solidarnosti europskog civilnog društva s Ukrajinom i njezinim narodom. Publika je imala priliku pogledati i izložbu fotografija posvećenu Mariupolju pod opsadom, organiziranu uz glavno događanje u suradnji s udrugom Ukra-Bel.

Dobrodošli u Pogled s lokalne razine, podcast Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Europski izbori 2024. sve su bliže, stoga smo ovu epizodu posvetili nadama i bojaznima triju skupina čiji glas oblikovatelji politika često zanemaruju: osobama s invaliditetom, starijim osobama i mladima. 

Naši gosti su Milan Šveřepa, predsjednik organizacije Inclusion Europe, s kojim raspravljamo o pristupačnosti europskih izbora 2024., aktivistica za mlade i influencerica Nina Skočak, koja nam otkriva što je mladima važno, i dr. Heidrun Mollenkopf, predsjednica platforme AGE, koja se zalaže za interese starijih građana i koja nam otkriva osjećaju li se starije osobe uključenima u izborne rasprave ili odbačenima i otpisanima od strane političara. Potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurențiu Plosceanu govori o naporima EGSO-a za jačanje glasova civilnog društva i nastojanju da najranjivije skupine ne budu marginalizirane ili isključene. 

Poslušajte naš podcast, iskoristite svoj glas i iznesite svoje mišljenje. Oblikujte Europu kakvu želite.