Europsko civilno društvo poslalo je 24. siječnja otvoreno pismo predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta i belgijskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. Potpisnici pisma pozvali su tri glavne institucije Europske unije uključene u postupak odlučivanja EU-a da poduzmu konkretne mjere za provođenje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika, u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji.
Europsko civilno društvo poslalo je 24. siječnja otvoreno pismo predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta i belgijskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. Potpisnici pisma pozivaju tri glavne institucije Europske unije uključene u postupak odlučivanja EU-a da poduzmu konkretne mjere za provođenje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika, u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji.
Otvoreno pismo pokrenuli su Skupina organizacija civilnog društva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i mreža „Civilno društvo Europe” i ono sadržava konkretne prijedloge za provedbu. Pismo je podržalo ukupno 156 potpisnika iz 26država članica. Potpisnike čini 39 europskih mreža, 85 nacionalnih organizacija i 60 članova i članica EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva.
Unatoč pravnim odredbama civilni dijalog u institucijama EU-a i dalje je neujednačen i nestrukturiran. Stoga potpisnici otvorenog pisma #EUCivilDialogueNow pozivaju institucije EU-a da:
pokrenu međuinstitucijski sporazum o civilnom dijalogu
u svakoj instituciji uspostave vodeće položaje zadužene za odnose s civilnim društvom
potiču i promiču intenzivniju suradnju između civilnih i socijalnih aktera.
Taj se rad mora temeljiti na preporukama Konferencije o budućnosti Europe. Potpisnici predlažu da prvi korak bude komunikacija Europske komisije o jačanju civilnog dijaloga na razini EU-a.
Poziv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na izraduplavog plana EU-a dobiva sve snažniju potporu oblikovatelja politika i civilnog društva. Zamah je potaknut sve većim prepoznavanjem hitnosti da se riješi problem nestašice vode i potencijala plavog plana da pruži sveobuhvatno rješenje.
Poziv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na izraduplavog plana EU-a dobiva sve snažniju potporu oblikovatelja politika i civilnog društva. Zamah je potaknut sve većim prepoznavanjem hitnosti da se riješi problem nestašice vode i potencijala plavog plana da pruži sveobuhvatno rješenje.
Ključni dionici okupili su se na nedavnom događanju u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) da bi raspravljali o plavom planu i njegovu potencijalu za preobrazbu praksi upravljanja vodama diljem kontinenta, s naglaskom na riječnim slivovima.
„Suočeni smo s krizom vode nezabilježenih razmjera”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. Osvrnuo se na predstojeće europske izbore u lipnju i napomenuo da je voda tema koja se odnosi na sve građane i građanke. „Kako će donositelji odluka u EU-u riješiti pitanje vode i prevladati izazove koji su pred nama? Vrijeme je da im se postave ta pitanja.”
Zastupnica u Europskom parlamentu Pernille Weiss zagovara sveobuhvatno rješenje i uvođenje namjenskog fonda za tranziciju u području vode da bi se poduzećima i zajednicama pružila potpora u prelasku na održive prakse u području vode. Posebni izvjestitelj UN-a Pedro Arrojo-Agudo naglasio je da nestašica vode i klimatske promjene ne znaju za granice i pozvao EU da bude predvodnik u razvoju globalnog rješenja za krizu vode.
Poziv EGSO-a na izradu plavog plana EU-a naišao je na potporu širokog raspona dionika, uključujući francusko javno poduzeće koje upravlja rijekom Rhône „Compagnie Nationale du Rhône”. Direktor tog poduzeća zadužen za vodne resurse Eric Divet izložio je njihove uspjehe u održivom upravljanju vodama, uključujući nastojanja da se obnove močvarna područja, poboljša bioraznolikost rijeka i prilagodi klimatskim promjenama.
Očekuje se da će Europska komisija u nadolazećim mjesecima predstaviti svoju inicijativu za otpornost u području vode. EGSO je spreman surađivati s dionicima i institucijama EU-a kako bi osigurao da njegovi prijedlozi u pogledu plavog plana EU-a budu dio prioriteta sljedeće Europske komisije. (gb)
Prijave za partnerska događanja, koja se održavaju od 29. svibnja do 1. rujna, moći će se podnijeti od 4. do 17. ožujka
Svake je godine Zeleni tjedan EU-a popraćen stotinama partnerskih događanja koja diljem Europe i šire organiziraju razne institucije, nevladine organizacije, predstavnici poduzeća, akademska zajednica, škole te lokalne, regionalne i nacionalne uprave, i mnogi drugi.
Tema partnerskih događanja 2024. bit će otpornost vodoopskrbe. Cilj je potaknuti razgovor na razini EU-a o sadašnjosti i budućnosti vode u EU-u, pri čemu se naglasak stavlja na senzibiliziranje javnosti i promicanje pozitivnih, suradničkih rješenja.
Dobrodošle su sve vrste događanja, od radionica i javnih rasprava do izložbi i informativnih događanja za obitelji. Aktivnosti se mogu odvijati na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Za više informacija i vremenski okvir kliknite ovdje.
S obzirom na to da je plavi plan EU-a jedna od vodećih inicijativa EGSO-a, odabir te teme za partnerska događanja dobra je prilika da se podsjeti na prijedloge iz Deklaracije EU-a o plavom planu iz listopada 2023., u kojoj se poziva na novu i ambicioznu strategiju za vodu u Europi, jednakovrijednu zelenom planu EU-a. (gb)
Europa zaostaje u području konkurentnosti i mora se hitno pozabaviti nedostacima na jedinstvenom tržištu, i to na način koji bi bio koristan i poduzećima i građanima.
Europa zaostaje u području konkurentnosti i mora se hitno pozabaviti nedostacima na jedinstvenom tržištu, i to na način koji bi bio koristan i poduzećima i građanima.
EGSO je na siječanjskom plenarnom zasjedanju održao raspravu o europskoj konkurentnosti i budućnosti unutarnjeg tržišta. Mišljenje EGSO-a koje je bilo u središtu te rasprave zatražilo je belgijsko predsjedništvo EU-a, koje se obvezalo da će svojih šest mjeseci predsjedanja iskoristiti za rad u području konkurentnosti i jedinstvenog tržišta. To će mišljenje pomoći i Enricu Letti u izradi njegovog izvješća na visokoj razini o budućnosti jedinstvenog tržišta, koje bi u ožujku trebalo biti predstavljeno Europskom vijeću.
EGSO u mišljenju naglašava da unutarnje tržište treba odgovoriti na izazove u svijetu koji je znatno drugačiji od onog 1990-ih godina, kad je unutarnje tržište uspostavljeno. Zbog toga se EU suočava s višestrukim pritiscima jer mora: održati ravnopravne uvjete, ali i subvencionirati svoju industriju u cilju doprinosa financiranju zelene tranzicije; radna mjesta zadržati u Europi, ali i pobrinuti se da poduzeća iz EU-a ostanu konkurentna; te osigurati potrebne sirovine, ali i poštovati radne i ekološke standarde.
Izvjestiteljica Sandra Parthie izjavila je: „Zahvaljujući, među ostalim, jedinstvenom tržištu EU je postao jedan od najmoćnijih trgovinskih blokova na svijetu, no taj će snažan položaj uskoro biti narušen. U mišljenju predlažemo usmjeravanje na razvoj europske industrijske politike koja ne bi bila puki zbroj 27 nacionalnih industrijskih politika, već istinski europski pogled na naš industrijski potencijal.”
Glavni direktor organizacije Business Europe Markus Beyrer tijekom rasprave je izjavio: „Imamo problema s konkurentnošću. Zaostajemo za svojim globalnim konkurentima, a jedinstveno tržište jedan je od alata s pomoću kojih to možemo ispraviti. Cilj je stvoriti manevarski prostor koji nam je potreban za jačanje europskog modela kakav poznajemo, uključujući njegove socijalne aspekte.”
Konfederalni tajnik Europske konfederacije sindikata Ludovic Voet naglasio je da je europski društveni ugovor temelj jedinstvenog tržišta i da ga treba ojačati te izjavio: „Konkurentnost našeg sustava podrazumijeva i da poduzeća isplaćuju pravedne plaće, nude kvalitetna radna mjesta i ne štete okolišu. Europa mora zadržati zamah u ostvarenju pravedne zelene tranzicije.”
Mišljenje EGSO-a uključuje prijedlog da se u sljedećoj Komisiji imenuje povjerenik za usluge od općeg gospodarskog interesa, s petogodišnjim planom za razvoj sigurnih, kvalitetnih i održivih usluga od općeg gospodarskog interesa. One čine 25 % BDP-a EU-a i 20 % ukupnog broja zaposlenih te obuhvaćaju ključne sektore kao što su promet, energetika, komunikacije i pristup vodi i sanitarnim uvjetima. Međutim, vrlo su važne i u području zdravstvene skrbi i socijalnih usluga. (dm)
Dobrobit i problemi građana i radnika uvijek moraju biti okosnica donošenja političkih odluka. To su važni ljudski čimbenici koje treba uzeti u obzir i jedini način da se osiguraju pristojni životni uvjeti. Politikama kojima se svim osobama osiguravaju pristojni uvjeti povećavamo povjerenje i široko prihvaćanje sadašnjih i budućih političkih mjera i ujedno sprečavamo razočaranje stanovništva koje je plodno tlo za desničarski populizam i ekstremizam.
Ta su pitanja temelj prioriteta Skupine radnika za razdoblje 2023. – 2025., kojima je budućim čelnicima i čelnicama EU-a postavljen jasan zahtjev da usvoje progresivan program koji bi se u većoj mjeri usredotočio na socijalnu i ljudsku dimenziju. Nakon desetljeća kriza, čiji je teret nedvojbeno pao na leđa europskih građana i radnika, nadamo se da se rasprava u EU-u može ponovno usmjeriti prema onome što je zaista važno – društvenom napretku.
U našim prioritetima predstavljena je vizija Skupine radnika o Europi koja nije samo socijalna i održiva nego i poštuje vladavinu prava, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, solidarnost i raznolikost. Treba nam Europa koja daje prednost borbi protiv nejednakosti, siromaštva i klimatske krize i koja osigurava pravednu zelenu i digitalnu tranziciju i dostojanstven rad za sve. To je najbolji način osnaživanja naše demokracije, društva i svakog pojedinca u njemu. Nadamo se da će se ta vizija uzeti u obzir.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osvrnuo se na plenarnom zasjedanju u siječnju na utjecaj klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i obranu. Pritom je naglasio hitnu potrebu za ulaganjem u pronalaženje otpornih odgovora na te globalne izazove.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osvrnuo se na plenarnom zasjedanju u siječnju na utjecaj klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i obranu. Pritom je naglasio hitnu potrebu za ulaganjem u pronalaženje otpornih odgovora na te globalne izazove.
Budući da je temeljna misija europskog projekta promicanje i očuvanje mira, Europa mora pojačati svoj rad na izgradnji mira.
U mišljenju EGSO-a naglašava se da je promicanje mira neodvojivo povezano s očuvanjem i promicanjem temeljnih prava i demokracije. Stoga Odbor smatra da nužno treba nastaviti integrirati međuodnos klime i sigurnosti u vanjske politike EU-a, i to stvaranjem proaktivnih sučelja između institucija odgovornih za vanjske odnose, unutarnju koheziju Unije i sigurnosne i obrambene službe država članica. Izraz „međuodnos klime i sigurnosti” odnosi se na učinke klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i obranu.
Kako je istaknula članica EGSO-a i izvjestiteljica za mišljenje Ozlem Yildirim: „EGSO predlaže i posebne mjere za učinkovito predviđanje, što uključuje ulaganje u otporne odgovore, pripremu procesa donošenja odluka za napetosti u budućnosti i nadasve uspostavu stvarne strategije o tom pitanju na razini EU-a. Brzo i učinkovito ispunjavanje klimatskih obveza svih uključenih strana također je važan čimbenik prevencije.”
U Prijedlogu Europske komisije taj se međuodnos klime i sigurnosti uzima u obzir. Međutim, EGSO smatra da su u tom dokumentu slabo definirani zemljopisni, politički i vojni aspekti tog pitanja i da se ne ukazuje na njegov promjenjiv karakter koji vodi do pogoršanja situacije, što može dovesti do ozbiljnih napetosti među državama članicama. Komisija i države članice moraju o međuodnosu klime i sigurnosti kontinuirano održavati poseban dijalog. (at)
Kako bi se potaknuo rast malih poduzeća u EU-u, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava prijedlog Komisije o oporezivanju sjedišta. EGSO se u svojem savjetodavnom mišljenju zalaže za dodatne mjere i naglašava potrebu za jačom suradnjom između Komisije, država članica i predstavnika mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća radi djelotvorne provedbe i senzibilizacije.
Kako bi se potaknuo rast malih poduzeća u EU-u, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava prijedlog Komisije o oporezivanju sjedišta. EGSO se u svojem savjetodavnom mišljenju zalaže za dodatne mjere i naglašava potrebu za jačom suradnjom između Komisije, država članica i predstavnika mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća radi djelotvorne provedbe i senzibilizacije.
MSP-ovi, čiji udio u nefinancijskim poduzećima u EU-u iznosi zapanjujućih 99,8 %, znatno doprinose zapošljavanju (66,6 %) i dodanoj vrijednosti (56,8 %). Prijedlogom Komisije o oporezivanju sjedišta, koji je dio šireg paketa olakšica za MSP-ove, nastoji se smanjiti regulatorno opterećenje, a porezni postupci za ta poduzeća pojednostaviti. EGSO naglašava da radi poticanja rasta mikropoduzeća i MSP-ova hitno treba usvojiti prijedlog o oporezivanju sjedišta, pri čemu naglasak treba staviti na samostalne MSP-ove koji se bave prekograničnim poslovanjem. Predloženo smanjenje u skladu je s ciljem EGSO-a da se potakne okruženje za dugoročni rast BDP-a i zaposlenosti.
Iako podržava početnu usmjerenost na samostalna mikropoduzeća i MSP-ove, EGSO predlaže da se razmotri mogućnost proširenja sustava oporezivanja sjedišta kako bi se u ex post procjenu po isteku pet godina uvrstila i društva kćeri, čime bi se povećala uključivost. EGSO prima na znanje komplementarnost oporezivanja sjedišta s prijedlogom o BEFIT-u, ali naglašava da je potreban oprez kako bi se izbjegle razlike u pravnom okviru. Suradnja među poreznim tijelima u državama članicama ključna je za uspjeh oporezivanja sjedišta, pa EGSO poziva na zajednički rad kako bi se osigurala pravilna provedba i od država članica traži da brzo prilagode informatičke sustave i senzibiliziraju mikropoduzeća i MSP-ove. (tk)
Konkurentnost, MSP-ovi i socijalna uključenost u središtu su programa belgijskog predsjedništva. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iznosi preporuke o politikama u vezi s odnosom između gospodarskog upravljanja, dugoročnog uključivog rasta i održive sigurnosti, kao i u vezi sa snagom socijalne ekonomije u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Konkurentnost, MSP-ovi i socijalna uključenost u središtu su programa belgijskog predsjedništva. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iznosi preporuke o politikama u vezi s odnosom između gospodarskog upravljanja, dugoročnog uključivog rasta i održive sigurnosti, kao i u vezi sa snagom socijalne ekonomije u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Belgija u prvoj polovici 2024. trinaesti put predsjeda Vijećem Europske unije. O prioritetima njezinog predsjedanja razgovaralo se tijekom dviju rasprava koje je EGSO organizirao na plenarnom zasjedanju u siječnju.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pohvalio je predsjedništvo zbog uključivanja socijalnih partnera u svoj rad. Belgijskim predsjedništvom završava institucijski ciklus EU-a, što znači da se od Belgije zahtijeva da pronađe zakonodavne kompromise i vodi Vijeće EU-a tijekom izborne kampanje i samih izbora za Europski parlament.
Belgijski potpredsjednik vlade David Clarinval iznio je stajališta predsjedništva o reformi zajedničke poljoprivredne politike, zaštiti samozaposlenih osoba i industrijskoj politici EU-a. Podnošenjem zahtjeva EGSO-u za izradu 13 savjetodavnih mišljenja predsjedništvo nastoji doprinijeti raspravama o Strateškom programu za razdoblje 2024. – 2029. Međuinstitucijska deklaracija koja će se donijeti u travnju bit će posvećena budućem socijalnom programu EU-a. Prioriteti belgijskog predsjedništva uključuju zelenu i socijalnu tranziciju kojom se odgovara na krize u vezi s klimom i bioraznolikošću. Važnost koju predsjedništvo pridaje pravednoj mobilnosti radne snage i održivoj socijalnoj zaštiti također je u središtu dijaloga socijalnih partnera EGSO-a. Teme kojima će se posvetiti najveća pažnja bit će jačanje europske konkurentnosti, podupiranje MSP-ova i promicanje uravnotežene trgovinske politike za postizanje globalne Europe. (tk)
Prekogranični tokovi energije ključni su za opskrbu više država članica EU-a električnom energijom i plinom. To znači da se energetska infrastruktura mora nadograditi spojnim vodovima između susjednih zemalja kako bi se povećao kapacitet Unije za održivu energiju.
Prekogranični tokovi energije ključni su za opskrbu više država članica EU-a električnom energijom i plinom. To znači da se energetska infrastruktura mora nadograditi spojnim vodovima između susjednih zemalja kako bi se povećao kapacitet Unije za održivu energiju.
U mišljenju koje je zatražilo belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a, usvojenom na plenarnom zasjedanju 18. siječnja 2024., EGSO je o tom pitanju poslao jasnu poruku.
EU bi posebnu pozornost trebao posvetiti razvoju mreža, a potrebna su i znatna ulaganja da bi se poticao rast europskog gospodarstva i otvarala visokokvalitetna i ekološki prihvatljiva radna mjesta.
„U EGSO-u vjerujemo da je za postizanje zelene tranzicije i strateške energetske autonomije od ključne važnosti provesti strukturnu promjenu našeg energetskog sustava”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke tijekom rasprave održane prilikom usvajanja mišljenja.
Belgijska ministrica energetike Tinne Van der Straeten naglasila je da je prelazak na čistu energiju, koji je započet zbog klimatskih potreba, sada s gospodarskog i sigurnosnog aspekta neophodan i da međupovezanost stvara fleksibilniji sustav kojim bi se mogle uravnotežiti geografske razlike u proizvodnji energije vjetra i solarne energije.
„Kada je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, ambicije Europe trenutačno premašuju njezine planove u pogledu infrastrukture, stoga brzo trebamo transeuropsku infrastrukturu koja mora biti troškovno učinkovita, sigurna, održiva i fleksibilna”, izjavila je. (mp)
