Organizacije civilnog društva predlažu da se u novom mandatnom razdoblju poduzmu mjere za svladavanje i hitnih i dugotrajnih izazova i da se pravilno provode postojeće politike EU-a i jačaju njegove vrijednosti. Kao svoje najveće prioritete navode i strukturirani civilni dijalog i snažan socijalni program.
Organizacije civilnog društva predlažu da se u novom mandatnom razdoblju poduzmu mjere za svladavanje i hitnih i dugotrajnih izazova i da se pravilno provode postojeće politike EU-a i jačaju njegove vrijednosti. Kao svoje najveće prioritete navode i strukturirani civilni dijalog i snažan socijalni program.
EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva održala je 16. travnja konferenciju „Gradimo zajedno EU kakav bismo željeli”.Na događanju su se okupili predstavnici i predstavnice nacionalnih i europskih organizacija civilnog društva koji su raspravljali o svojim političkim prioritetima s obzirom na predstojeće izbore za Europski parlament i potpisivanje međuinstitucijske deklaracije iz La Hulpe o europskom stupu socijalnih prava.
Otvarajući konferenciju, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland izrazio je žaljenje zbog činjenice da mnogi političari iz glavnih nacionalnih stranaka ne žele s biračima raspravljati o EU-u. Zbog toga glasači ne razumiju zašto je EU nužan, a politike EU-a ne odražavaju uvijek ono što glasači smatraju važnim. To je dovelo do opasnog raskoraka između šire javnosti i EU-a i moglo bi rezultirati velikim brojem glasova za ekstremističke stranke. „Sada je hitno potrebno da se nacionalni i europski političari i političarke uključe u otvorenu raspravu s građanima i građankama o problemima s kojima se EU suočava i o tome što bi trebalo učiniti da ih se riješi. Samo ih tako možemo uvjeriti da EU djeluje u interesu mnogih i da nastavlja stvarati prilike za sve.”
Pročitajte i proslijedite zaključke i preporuke s konferencije, u čijem su fokusu sljedeće teme:
Zašto su izbori za Europski parlament 2024. važni: EU na prekretnici
Gradimo zajedno EU kakav bismo željeli: demokratski i uključiv EU u kojem vladaju socijalna pravda i socijalna zaštita
Gradimo zajedno EU kakav bismo željeli: održivo gospodarstvo utemeljeno na pravednoj tranziciji i kvalitetnim radnim mjestima
Stavljanje civilnog društva, građana i mladih u središte Europe sutrašnjice
Zaključci i preporuke bit će uključeni u rezoluciju EGSO-a koja će sadržavati prijedloge politika za novi Europski parlament i novu Europsku komisiju i koja će biti usvojena u srpnju 2024.
Zanima li vas belgijska umjetnost, svakako posjetite izložbu „Pred našim očima” postavljenu u Atriju 6 EGSO-ove zgrade Jacques Delors na adresi Rue Belliard 99, koja se održava do 28. lipnja.
Zanima li vas belgijska umjetnost, svakako posjetite izložbu „Pred našim očima” postavljenu u Atriju 6 EGSO-ove zgrade Jacques Delors na adresi Rue Belliard 99, koja se održava do 28. lipnja.
Oni su fotografi, grafički umjetnici i dizajneri i svojim fotografijama prikazuju ljepotu uobičajenih prizora.Izložba „Pred našim očima” dašak je divlje, ali i nježne poezije ljudskosti u kojoj su objedinjeni brojni žanrovi i osobe.
Izložbu su, uz potporu tima koordinatora, organizirali belgijski članovi i članice EGSO-a u okviru belgijskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje traje do 1. srpnja 2024. Smatraju da je to predsjedanje prilika za predstavljanje znanja i vještina njihove zemlje i promicanje belgijske kulture u Europi i inozemstvu. (ll)
Demokracija u cijelom svijetu slabi, dezinformacija je sve više, a nezadovoljstvo je u porastu zbog rastuće inflacije i rata koji se pomalja na horizontu: u ovim izborima za novi Europski parlament ulog je velik.
Izvadak iz intervjua što ga je glasilu Saveza finskih poduzeća Yrittäjä dao predsjednik Skupine poslodavaca Stefano Mallia
Europski izbori su pred vratima. U lipnju će građani i građanke država članica EU-a birati svoje predstavnike u Europskom parlamentu, koji će biti na vlasti sljedećih pet godina. Na pitanje predsjedniku EGSO-ove Skupine poslodavaca Stefanu Malliji što misli koji je najveći izazov s kojim će se europski poduzetnici suočavati sljedećih pet godina dobili smo brz odgovor.
Izvadak iz intervjua što ga je glasilu Saveza finskih poduzeća Yrittäjä dao predsjednik Skupine poslodavaca Stefano Mallia
Europski izbori su pred vratima. U lipnju će građani i građanke država članica EU-a birati svoje predstavnike u Europskom parlamentu, koji će biti na vlasti sljedećih pet godina. Na pitanje predsjedniku EGSO-ove Skupine poslodavaca Stefanu Malliji što misli koji je najveći izazov s kojim će se europski poduzetnici suočavati sljedećih pet godina dobili smo brz odgovor.
– Zelena tranzicija, kratko je rekao.
Prema njegovim riječima, za prelazak na okolišno održivije gospodarstvo i rast važno je osigurati da poduzeća mogu napredovati.
– Zelena tranzicija mora se provesti na način koji omogućuje da se poduzeća osnivaju i rastu. Kada poduzeća dobro posluju, cijelom je društvu dobro. Poduzeća stvaraju radna mjesta i ostvaruju porezne prihode za društvo.
Smanjenje birokracije
Jedna od glavnih zadaća EGSO-ove Skupine poslodavaca posljednjih godina bila je pridonijeti znatnom smanjenju administrativnog opterećenja za poduzeća. Mallia napominje da je važno da Komisija shvati da bi, među ostalim, trebalo ukinuti opsežne obveze izvješćivanja za mala i srednja poduzeća.
– Pri izradi novog zakonodavstva bitno je uzeti u obzir konkurentnost poduzeća. Valja voditi računa o tome da poduzeća mogu rasti.
Važnost glasanja na europskim izborima
Iako priznaje da se Europska unija suočava s vlastitim izazovima i problemima, Mallia smatra da je EU u cjelini postigao mnogo.
– Poduzetnici bi trebali glasati, tako da u Parlament uđu ljudi koji će misliti na dobrobit poduzeća i poduzetnika. Ako ne glasate, prepustit ćete moć odlučivanja drugima. Glasanjem na europskim izborima također se može spriječiti da na vlast dođu ekstremisti.
Samo dva mjeseca prije sljedećih europskih izbora u europskom političkom životu tema dezinformacija i njihova štetnog utjecaja na izborne rezultate dobiva sve više pažnje.
Samo dva mjeseca prije sljedećih europskih izbora u europskom političkom životu tema dezinformacija i njihova štetnog utjecaja na izborne rezultate dobiva sve više pažnje.
Štetne posljedice dezinformacija već godinama izazivaju zabrinutost u javnosti općenito, a naročito među političarima. Demokratsko društvo i naš kozmopolitski način života dovode se u pitanje. Ekstremna desnica i druge ekstremističke snage u Europi i autokratski režimi u trećim zemljama udružuju se radi provedbe kampanja dezinformiranja kojima se potkopava europski projekt, a za to se koriste društvenim mrežama i algoritmima. U toj podmukloj kampanji koriste se tehnologijom kao glavnim oružjem.
Stoga nam je potrebna sveobuhvatna strategija za zaštitu demokracije i suzbijanje dezinformacija, u čemu nam može pomoći dostupna tehnologija. Izuzetno je važno da se tri područja digitalne borbe – protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji i u interesu kibersigurnosti – uspješno povežu, uz stvaranje sinergije i jačanje sigurnosti, i da se pritom poštuje vladavina prava.
Jednako je važno regulirati stvaranje i rad algoritama kako bi se ljudima omogućilo da odlučuju žele li prihvatiti ili odbiti određene algoritamske značajke, kao i uspostaviti pravu ravnotežu između temeljnih ljudskih prava s jedne strane i prava intelektualnog vlasništva poduzeća s druge. Međutim, neprihvatljivo je da tehnološka poduzeća profitiraju od manipulacije i govora mržnje. Privatni interesi ne smiju prevagnuti nad javnim interesom.
Od presudne je važnosti da se javnim, pluralističkim i neovisnim informacijama na svim jezicima EU-a prenose nesporne činjenice koje se odnose na promicanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih informacija u državama članicama.
Razmišlja se o stvaranju europskog javnog informativnog kanala, koji bi bio dostupan na raznim platformama i bio doista urednički neovisan, čime bi se Europljanima i Europljankama omogućio pristup informacijama koje su im potrebne za donošenje informiranih odluka. Novinarstvo treba priznati kao europsko javno dobro, kako je predložio UNESCO, i ojačati instrumente za zaštitu novinara.
Kad je riječ o opismenjivanju i osnaživanju šire javnosti, od presudne je važnosti slijediti primjer Finske, koja vrlo uspješno promiče kreativno razmišljanje građana i građanki. Za to su potrebne mjere kojima se osiguravaju alati za promicanje medijske, kulturne i demokratske pismenosti na svim razinama obrazovanja i za sve dobne skupine i manjine.
Demokracija je vladavina naroda, od naroda i za narod, a najbolji način da se demokracija zaštiti jest da ljudi izraze svoju čvrstu volju da žive u demokraciji!
Europski socijalni model – koji se ostvaruje putem socijalne i regionalne uključenosti i kohezije, jednakosti i solidarnosti – najdjelotvorniji je (i najracionalniji) način da se ljudima omogući da osjećaju da njihova opća dobrobit ide ruku pod ruku s demokracijom i da stoga budu skloni borbi protiv dezinformacija.
Kako bi se zaštitila demokracija, hitno je potreban temeljitiji pristup, holistička strategija i bolja europska regulacija mnogih dimenzija aspekata problema dezinformiranja. Sve su to pitanja kojima se bavi mišljenje TEN/830.
U našoj kolumni „Ja ću glasati, a ti?” donosimo vam članak Mihályja Hardyja, mađarskog novinara i glavnog urednika radiostanice Klubrádió, koji nam daje uvid u predizbornu atmosferu u Mađarskoj. Klubrádió je posljednja velika neovisna radiostanica u toj zemlji, koja vijesti emitira 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i analizira aktualna pitanja i teme iz kulture. Iako joj je državno tijelo nadležno za medije oduzelo frekvenciju, radiostanica je uspjela preživjeti zahvaljujući svojoj popularnosti i skupnom financiranju.
U našoj kolumni „Ja ću glasati, a ti?” donosimo vam članak Mihályja Hardyja, mađarskog novinara i glavnog urednika radio stanice Klubrádió, koji nam daje uvid u predizbornu atmosferu u Mađarskoj. Klubrádió je posljednja velika neovisna radiostanica u toj zemlji, koja vijesti emitira 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i analizira aktualna pitanja i teme iz kulture. Iako joj je državno tijelo nadležno za medije oduzelo frekvenciju, radiostanica je uspjela preživjeti zahvaljujući svojoj popularnosti i skupnom financiranju.
