Više od 800 sudionika iz organizacija građana i dionika iz cijele Europe, uključujući organizacije mladih, nevladine organizacije i novinare, pridružilo se Tjednu civilnog društva koji je Europski gospodarski i socijalni odbor održao od 17. do 20. ožujka 2025. Na uvodnoj sjednici raspravljalo se o zaštiti prostora za građansko djelovanje putem pravnih mjera i ključnoj ulozi civilnog društva u pogledu pozivanja vlasti na odgovornost, povezivanja, jačanja socijalne otpornosti i davanja glasa onima koje se prečesto zanemaruje.

Tema Tjedna civilnog društva 2025. bila je Jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima. Ove godine u središtu su bile tri važne inicijative: paneli Skupine za vezu, europska građanska inicijativa i Nagrada za civilno društvo, a cilj događanja bilo je:

• rješavanje problema sve veće polarizacije, do koje je su dovele financijska kriza, klimatske promjene i sve veća dohodovna nejednakost;
• isticanje ključne uloge koju civilno društvo može imati u tom kontekstu;
• prikupljanje mogućih rješenja koje predlaže civilno društvo kao i njihovih zahtjeva za kreatore politika EU-a kako bi se doprinijelo depolarizaciji Europe kroz jačanje društvene kohezije i demokratskog sudjelovanja u ključnim područjima za društvo.

U uvodnom govoru predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je: „Civilno društvo mora se suočiti s izazovom. Sudjelovanje, dijalog i solidarnost nisu samo ideali, oni su temelj otporne i ujedinjene Europe. U okviru ovog Europskog tjedna civilnog društva, dopustite nam da potvrdimo svoju predanost uključivanju i aktivnom građanstvu. Snažna demokracija ne ovisi samo o institucijama, već i o angažmanu svih njezinih građana.”

Albena Azmanova, profesorica političkih i društvenih znanosti na sveučilištu City Saint George’s, University of London osvrnula se u svojem govoru na sve veću gospodarsku nesigurnost s kojom se suočava većina ljudi, odnosno na tzv. „epidemiju nesigurnosti”. Objasnila je zašto je u trenucima velikih nesigurnosti civilno društvo ključno za napredak.

„Velika gospodarska nesigurnost oduzela je većini ljudi volju za borbom. Civilno društvo ima tu volju. Aktiviste civilnog društva pokreće osjećaj svrhe koji se temelji na konkretnom prigovoru. Oni su vidljive noge i ruke demokracije”, rekla je.

Younous Omarjee, potpredsjednik Europskog parlamenta, istaknuo je: „U kontekstu sve većeg individualizma, civilno društvo potrebno nam je kao poveznica među građanima, ali i kao uporište protiv ideja krajnje desnice koje se šire.”

Ključnu ulogu nevladinih organizacija u socijalnoj otpornosti i njihovu potporu ranjivim i udaljenim skupinama istaknula je ministrica civilnog društva u ime poljskog predsjedništva Adriana Porowska, koja je ujedno podijelila poljska iskustva s civilnim društvom, koje doprinosi nacionalnoj otpornosti.

Brikena Xhomaqi, supredsjednica EGSO-ove Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva, naglasila je da se jedinstvo u raznolikosti, ponosna mantra EU-a, potiče na lokalnoj razini. Međutim, gđa Xhomaqi spomenula je da su organizacije civilnog društva i nevladine organizacije ugrožene i da se njihovo financiranje i uloga dovode u pitanje. „Bez sredstava, organizacije civilnog društva ne mogu funkcionirati. Institucije moraju štititi civilno društvo, potrebna nam je pravna zaštita prostora za građansko djelovanje kako bi naše društvo ostalo ujedinjeno u raznolikosti.”

Prekogranično širenje u EU-u znači snalaženje u mnoštvu papirologije i proturječnih pravila o PDV-u, čime se povećavaju troškovi. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) zbog usklađivanja se suočavaju s nerazmjernim opterećenjima, što im otežava rast i tržišno natjecanje. U dvama mišljenjima usvojenima na plenarnom zasjedanju u veljači, nadovezujući se na izvješća Enrica Lette i Marija Draghija, EGSO poziva na hitne reforme. Izneseni prijedlozi uključuju usklađene financijske propise, izvješćivanje koje se temelji na umjetnoj inteligenciji i koordiniranu industrijsku politiku.

„Jedinstveno tržište okosnica je europskog gospodarskog blagostanja, ali je i dalje nedovršeno u ključnim sektorima kao što su financije, energetika i digitalne usluge”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. „Današnjom raspravom naglašava se hitna potreba za reformama kako bi se uklonile prepreke i ojačao uslužni sektor, čime bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća u cijelom EU-u.”

Taj je poziv podržala i povjerenica za financijske usluge i uniju za štednju i ulaganja Maria Luís Albuquerque, izjavivši: „Moja vizija unije za štednju i ulaganja jest stvaranje bogatstva za naše građane i rasta za naša poduzeća njihovim povezivanjem u sigurnom, konkurentnom, dobro reguliranom i dobro nadziranom okruženju.”

U mišljenjima EGSO-a utvrđena su dva ključna izazova za konkurentnost: rascjepkanost jedinstvenog tržišta, istaknuta u izvješćima Enrica Lette i Marija Draghija, i prekomjerna birokracija, koja posebno opterećuje MSP-ove. I jedno i drugo guši inovacije i gospodarski rast.

U čemu je problem?

Poduzeća diljem Europe preopterećena su složenim propisima koji se međusobno preklapaju. Time se gubi vrijeme i novac, usporava zeleni plan i ograničava pristup financiranju za poduzeća srednje veličine, što dovodi do frustracija za poduzeća, viših troškova za potrošače i slabijeg gospodarskog rasta.

Uz regulatorna opterećenja Europa se suočava i s dubljim strukturnim izazovima koji narušavaju njezinu konkurentnost. Spor napredak u dovršenju jedinstvenog tržišta, nejednakosti u digitalnoj i energetskoj infrastrukturi i nedostatak koordinirane industrijske politike ograničavaju sposobnost EU-a da se natječe na globalnoj razini. Dok drugi gospodarski blokovi brzo djeluju kako bi privukli ulaganja i potaknuli inovacije, Europi prijeti zaostajanje.

Kako to riješiti?

Za jačanje konkurentnosti potreban je sveobuhvatan pristup koji bi uključivao uklanjanje prepreka u ključnim sektorima kao što su financije i energetika, ubrzavanje digitalne transformacije i osiguravanje da se MSP-ovi mogu širiti i natjecati pod jednakim uvjetima.

U mišljenjima EGSO-a predlaže se sljedeće:

• pojednostavnjenje propisa bez snižavanja ekoloških i socijalnih standarda,
• stvaranje jedinstvene platforme koja se temelji na umjetnoj inteligenciji kako bi se pojednostavnilo izvješćivanje za MSP-ove i srednja poduzeća, čime bi se ubrzala i olakšala usklađenost,
• usklađivanje pravila u svim sektorima kako bi se smanjila repetitivna papirologija,
• standardizacija financijskih propisa u državama članicama pomoću koordinirane industrijske politike EU-a,
• reforma mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) za pravedniji sustav koji manje opterećuje svoje korisnike. (gb)

Organizacije civilnog društva diljem Europe i Amerike izložene su napadima. Da bi ih obranio i zaštitio demokraciju, EU mora djelovati odmah. Tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju održanom na Međunarodni dan organizacija civilnog društva Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poslao je snažnu poruku: organizacije civilnog društva na prvoj su liniji obrane demokracije. Usto se suočavaju s rezovima u financiranju koji ugrožavaju njihov opstanak, stoga EU mora poduzeti hitne mjere kako bi ih zaštitio i podržao.

EGSO je 27. veljače održao raspravu o temi „EU i civilno društvo: jačanje demokracije i sudjelovanja”, kojom je predstavnicima i stručnjacima iz organizacija civilnog društva te zastupnicima Europskog parlamenta pružio priliku da rasprave i ocijene ulogu organizacija civilnog društva u tom ključnom području.

Raquel García Hermida-Van Der Walle, zastupnica iz Kluba zastupnika Renew Europe, istaknula je da organizacije civilnog društva često doprinose sustavu provjere i ravnoteže. One ujedno pružaju različite metode društvene interakcije i potencijalno zamjenjuju vladine službe, kojih ponekad nema. Zbog toga su organizacije civilnog društva prve na udaru. Naime, neke ih vlade mogu smatrati politički nepodobnima.

Nicholas Aiossa, direktor organizacije Transparency International Europe, izjavio je: „U Europskom parlamentu postoji organizirana politička kampanja za diskreditiranje, smanjenje financiranja i ometanje uloge i funkcije organizacija civilnog društva. Nisu pronađeni dokazi o financijskim nepravilnostima.”

U siječnju je Europska pučka stranka (EPP), stranka desnog centra, u Europskom parlamentu optužila nevladine organizacije koje djeluju u području okoliša i klime da dobivaju financijska sredstva od Europske komisije kako bi lobirale u Parlamentu i drugim institucijama EU-a te kod zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu, čime je izazvala ogorčenost među europskim organizacijama civilnog društva.

Kritiziranje organizacija civilnog društva nije ništa novo, ali nedavni napadi pojačani su lažnim vijestima i pogrešnim informacijama. Kao što je istaknula Brikena Xhomaqi, supredsjednica EGSO-ove Skupine za vezu, situacija je takva da se sve organizacije civilnog društva moraju pokrenuti i udružiti te uvesti promjene. „Građani bi trebali znati da većina organizacija civilnog društva ovisi o volonterskom radu i da mi ne rasipamo novac poreznih obveznika.”

Sudionici rasprave također su pozvali Europsku komisiju da se snažnije izjasni o toj temi i predložili niz rješenja za jačanje uloge organizacija civilnog društva.

Raquel García Hermida-Van Der Walle izjavila je da će se zalagati za veće priznavanje i jačanje uloge organizacija civilnog društva u izvješću o vladavini prava i za to da mehanizam uvjetovanosti bude uvjet koji omogućuje provedbu.

Zastupnik EPP-a Michał Wawrykiewicz rekao je da je njegova misija podizanje svijesti o tim temeljnim pitanjima unutar njegova kluba zastupnika. Isto tako, istaknuo je važnost informiranja donositelja odluka o tome da organizacije civilnog društva i nevladine organizacije djeluju na terenu i pružaju ključne usluge koje izravno utječu na živote ljudi.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke prihvatio je stajališta predstavnika organizacija civilnog društva i nadodao sljedeće: „Moramo se oduprijeti nastojanjima da se te organizacije delegitimiziraju i da se ograniči njihov pristup resursima koji su ključni za demokratsko sudjelovanje. S obzirom na ograničenja financiranja i na sve veće političke pritiske, jasno je da im je potrebna snažnija i predvidljivija potpora za nastavak njihova iznimno važnog rada.” (at)

Glavna zadaća tekućeg poljskog predsjedništva Vijeća Europske unije bit će očuvanje ujedinjenosti Europe, napredak i brzo donošenje odluka.

Na plenarnom zasjedanju EGSO-a u veljači održana je rasprava o prioritetima poljskog predsjedništva EU-a s Magdalenom Sobkowiak-Czarneckom, poljskom državnom podtajnicom za poslove Europske unije.

Govoreći o vanjskoj sigurnosti EU-a, a posebno o agresivnom ratu protiv Ukrajine, Magdalena Sobkowiak-Czarnecka izjavila je da je cilj nastaviti pomagati Ukrajini i zadržati jedinstvo unutar EU-a. Kao jedno od postignuća s početka poljskog predsjedništva spomenula je 16. paket sankcija protiv Rusije.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da je Poljska preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-a u vrijeme obilježeno teškim izazovima kao što su geopolitičke napetosti i energetske krize.

Dodao je da je „današnja rasprava ponovno potvrdila ključnu važnost stabilnosti, otpornosti i jedinstva za oblikovanje budućnosti Europske unije. Prioriteti poljskog predsjedništva blisko su povezani s našim zajedničkim ambicijama, posebice u pogledu poticanja višedimenzionalnog pristupa sigurnosti. U doba globalne nesigurnosti, naša predanost odlučnom i zajedničkom djelovanju ostaje nepokolebljiva.”

U skladu sa sloganom „Sigurnost, Europa!”, poljsko predsjedništvo EU-a radit će na sedam dimenzija sigurnosti – vanjskoj, unutarnjoj, gospodarskoj, prehrambenoj, energetskoj, zdravstvenoj i informacijskoj.

Suradnja između Odbora i poljskog predsjedništva posljednjih je nekoliko mjeseci bila snažna i produktivna. EGSO je izradio 15 razmatračkih mišljenja koja su već usvojena ili će uskoro biti. (mp)

Michal Pintér, delegat Savjetodavnog povjerenstva EGSO-a za industrijske promjene (CCMI)

U nedavno objavljenom planu za čistu industriju prepoznaje se strateška važnost energetski intenzivnih industrija za gospodarstvo EU-a i ispravno utvrđuju ključni izazovi na koje one nailaze. Iako plan uključuje važne teme kao što su zelena vodeća tržišta, potpora kružnom gospodarstvu i financiranje dekarbonizacije, mjere nisu dovoljno hitne i odvažne da bi se preokrenuo trend slabljenja energetski intenzivnih industrija u Europi.

U svojem nedavno usvojenom mišljenju „Budućnost energetski intenzivnih industrija EU-a u kontekstu visokih cijena energije i troškova tranzicije” Europski gospodarski i socijalni odbor ukazao je na veliku razliku u konkurentnosti između energetski intenzivnih industrija u EU-u i globalnih konkurenata. Komisija je ispravno zaključila da su glavni krivac za to cijene energije. Međutim, u planu za čistu industriju i akcijskom planu za priuštivu energiju ne predlaže se reforma modela tržišta električne energije. Sustav graničnih cijena funkcionirao je dok je EU nabavljao plin plinovodima iz Rusije po relativno jeftinim cijenama i s relativno stabilnom isporukom. Nažalost, situacija se promijenila jer smo sada izloženi skupoj i nestabilnoj opskrbi ukapljenim prirodnim plinom, a vjerojatno će tako biti još godinama. Unatoč tome što u kombinaciji izvora energije u EU-u sve veći udio ima jeftina električna energija proizvedena bez fosilnih goriva, formiranje cijena električne energije i dalje određuju fosilna goriva.

Mjere za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije su dobrodošle, ali se njima zbog postojećeg modela tržišta ipak ne smanjuju računi za električnu energiju. Potrebne su hitne mjere kako bi se troškovne koristi od električne energije iz obnovljivih izvora prenijele na industrijske sektore i razmotrile sve mogućnosti smanjenje cijena, uključujući odvajanje cijena plina i električne energije.

U planu su prepoznati i nedostaci mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (nema rješenja za izvoz, miješanje resursa i izbjegavanje propisa) i instrumenata za zaštitu trgovine. Međutim, plan nam nažalost vrlo malo govori o tome kako će se zaštititi tržište EU-a, zbog čega energetski intenzivne industrije nisu zaštićene u globalnom trgovinskom ratu.

EGSO poziva institucije EU-a da uz pomoć sektorskih akcijskih planova provedu odlučne mjere kako bi se spriječila daljnja deindustrijalizacija i očuvali kapaciteti EU-a za industrijsku transformaciju.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva EU da provede snažnu industrijsku strategiju koja će omogućiti povećanje konkurentnosti, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i usklađivanje sa zelenim planom. Kako bi ta strategija bila uspješna, potrebno ju je pomno pratiti i prilagođavati novim izazovima.

„Europa se suočava s ozbiljnim rizikom od deindustrijalizacije. Industrija i klimatska politika moraju ići ruku pod ruku”, izjavio je Andrea Mone, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Budućnost industrije EU-a u kontekstu visokih cijena energije i troškova tranzicije”, usvojeno na plenarnom zasjedanju u veljači.

EGSO je u mišljenju naglasio potrebu za snažnim gospodarskim i regulatornim okvirom koji je nužan za suočavanje s visokim troškovima energije i sirovina, izazovima ulaganja u zelenu tranziciju, infrastrukturnim nedostacima, nedostatkom vještina i slabom unutarnjom potražnjom. Politika konkurentnosti usmjerena na ulaganja i inovacije ključna je za poticanje socijalne i teritorijalne kohezije.

EGSO poziva na hitno djelovanje u kontekstu sve veće zabrinutosti zbog gospodarske sigurnosti Europe i njezine vanjske ovisnosti.  U doba sve većih geopolitičkih i trgovinskih nesigurnosti potrebna je otporna trgovinska politika EU-a kako bi se zaštitila održivost industrije u kontekstu asimetričnih ciljeva dekarbonizacije, globalnog viška kapaciteta i sve većih trgovinskih napetosti. Za postizanje tog cilja ključna je veća autonomija u osiguravanju kritičnih sirovina.

Kako je istaknuto u Draghijevu izvješću, od ključne su važnosti veća ulaganja i reforme upravljanja. Jedinstveno zajedničko tržište, posebno u području energetike, ojačat će gospodarstvo EU-a. Smanjenjem regulatornog opterećenja, prilagođavanjem okvirnih uvjeta tržišta električne energije i poboljšanjem financijskih alata kao što su ugovori o kupnji energije poduprijet će se tranzicija industrije.

Pravedna tranzicija iziskuje snažan socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Industrijska politika mora biti usklađena sa strategijama za obrazovanje i radnu snagu, a naglasak treba biti na istraživanju, inovacijama i izgradnji vještina. Ulaganjima u energetsku infrastrukturu, obnovljivu energiju i kružno gospodarstvo pridonijet će se postizanju klimatskih ciljeva.

EGSO je također usvojio dodatno mišljenje „Budućnost energetski intenzivnih industrija EU-a”, u kojem se predlažu prilagođena rješenja kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost. Svladavanje specifičnih izazova s kojima se suočavamo ključno je za industrijsku budućnost EU-a. (ll)

Naš je gost iznenađenja Nicolas Gros-Verheyde, francuski novinar, pisac i stručnjak za obranu i vanjsku politiku, koji analizira pet prijedloga iz plana za ponovno naoružanje Europe „ReArm Europe”. Europska komisija taj je plan nedavno predstavila radi jačanja europske obrane u kontekstu sve veće sumnje u američku spremnost da se zauzme za sigurnost Europe.

Nicolas Gros-Verheyde novinar je od 1989. Kao dopisnik iz EU-a i NATO-a radio je za Ouest France, ARTE, LCI i France Culture. Poznat je i poštovan u europskim krugovima zahvaljujući svojem širokom znanju o europskim poslovima i vanjskoj i obrambenoj politici. Glavni je urednik portala B2, vodećeg i najopsežnijeg medija u području europske obrane i diplomacije, osnovanog 2008. u obliku novinarske zadruge kojom upravlja neprofitna udruga i koja se financira pretplatama. https://club.bruxelles2.eu/

Autor je knjiga Défense européenne à l’heure de la guerre en Ukraine (Europska obrana u kontekstu rata u Ukrajini), La politique européenne de sécurité et de défense commune. Parce que l’Europe vaut bien une défense (Europska politika zajedničke obrane i sigurnosti) i Europe de la défense (Europa obrane) te komentator političkih vijesti za medijske kuće LN24, France-Info i RTBF.

Na 69. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda o položaju žena u New Yorku Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (AU ECOSOCC) ponovno su potvrdili da se nepokolebljivo zalažu za promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena.

Dok međunarodna zajednica obilježava trideset godina od usvajanja Pekinške deklaracije i s njome povezane Platforme za djelovanje, EGSO i AU ECOSOCC pozdravljaju ostvareni napredak, ali i ističu trajne izazove koji i dalje onemogućuju potpunu rodnu ravnopravnost.

U njihovoj drugoj zajedničkoj izjavi navode se ključni prioriteti, među kojima su povećanje broja žena na vodećim položajima s pomoću rodnih kvota, borba protiv rodno uvjetovanog nasilja putem međunarodnih konvencija, premošćivanje digitalnog jaza među spolovima i promicanje ekonomskog osnaživanja žena.

U toj se izjavi poziva na odlučnije politike u vezi s neplaćenim pružanjem skrbi, uključivanjem žena u mirovne napore i donošenjem politika na temelju podataka. Naglašava se i globalna suradnja u cilju uklanjanja sustavnih nejednakosti i zaštite prava žena. Osim toga, EGSO poziva EU da se bori protiv rodno uvjetovanog nasilja, osigura rodni paritet i brani ulogu civilnog društva u promicanju ravnopravnosti.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „U ovom trenutku obilježavanja tridesete obljetnice Pekinške deklaracije vrijeme je da riječi pretvorimo u djela. Rodna ravnopravnost nije povlastica već temeljno pravo i njezino je postizanje ključno za održiva i uključiva društva. EGSO je odlučan u svojem zalaganju za uklanjanje prepreka, osiguravanje potpunog sudjelovanja žena u donošenju odluka i poticanje njihova ekonomskog osnaživanja. Sada je vrijeme da vlade, institucije i civilno društvo odlučno djeluju – nema jednakosti bez odgovornosti.”

Komisija o položaju žena glavno je međunarodno i međuvladino tijelo koje se bori za rodnu ravnopravnost. To je bio drugi put da je EGSO sudjelovao u najvećem godišnjem okupljanju UN-a o osnaživanju žena. (tk)

Član EGSO-a Marcin Nowacki, izvjestitelj za mišljenje „Financiranje obrane u EU-u”, iznosi EGSO-ove preporuke za jačanje sigurnosti EU-a. S obzirom na to da su sigurnosne prijetnje u porastu, a savezništva se mijenjaju, EGSO poziva na uspostavu jedinstvenog i snažnog obrambenog mehanizma EU-a. Europa se ne može više u tolikoj mjeri oslanjati na dobavljače oružja iz trećih zemalja. No, ne radi se samo o tome da treba trošiti više – treba trošiti mudro i učinkovito.

Marcin Nowacki

Suočena s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja, Europska unija postavlja si ključno pitanje: kako se može zaštititi u sve nesigurnijem svijetu? U mišljenju „Financiranje obrane u EU-u” EGSO predstavlja sveobuhvatan plan za jačanje sigurnosti EU-a i pripremanje za sadašnje i buduće izazove.

To je mišljenje sastavljeno u vrijeme sve većih sigurnosnih prijetnji. Srž je EGSO-ova stajališta poziv na uspostavu jedinstvenog i snažnog mehanizma EU-a za financiranje obrane. Postojeće strukture financiranja nisu prikladne, pa su potrebne promjene. Bez usklađenijeg pristupa financiranju obrane postoji opasnost da bi EU mogao zaostati u zaštiti svojih interesa. Jedan od razloga za zabrinutost istaknutih u mišljenju jest činjenica da je 78 % od 75 milijardi eura koje su zemlje EU-a potrošile na nabavu u području obrane isplaćeno dobavljačima izvan EU-a, kako je navedeno u izvješću Komisije „Budućnost europske konkurentnosti”. Ta sve veća ovisnost o vanjskim dobavljačima ne smije se zanemariti.

Međutim, naglasak nije samo na većoj nego na razboritoj i učinkovitoj potrošnji. Radi racionalizacije resursa i smanjenja troškova EGSO preporučuje jačanje koordinacije EU-a i NATO-a, povećanje sredstava za inicijative kao što su Europski fond za obranu (EDF) i Europski instrument mirovne pomoći (EPF) te usmjeravanje na zajedničku nabavu. Nadalje, EGSO poziva europske članice NATO-a da izdvajaju najmanje 2,5 % svojeg BDP-a na obranu, čime bi se intenzivirao odgovor Europe na sadašnje geopolitičke prijetnje. Taj bi im viši cilj potrošnje omogućio da učinkovitije doprinose kolektivnoj sigurnosti, a da pritom zadrže potpunu suverenost nad svojim oružanim snagama.

Usto, inicijative kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) od presudne su važnosti za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a. Te će inicijative Europi omogućiti učinkovito udruživanje resursa, čime će se osigurati vojna i civilna pripravnost.

Tehnološki napredak, uključujući umjetnu inteligenciju, bespilotne letjelice i kibernetičku sigurnost, postaje sve važniji za nacionalnu sigurnost. EGSO naglašava važnost ulaganja u ta područja kako bi se uvijek bilo korak ispred novih prijetnji. Suradnja javnog i privatnog sektora ključna je za poticanje inovacija, osobito kad su posrijedi umjetna inteligencija, bespilotne letjelice i sustavi kibernetičke sigurnosti.

U mišljenju se također poziva na stvaranje otpornog europskog obrambeno-industrijskog ekosustava, koji bi promicao jaču suradnju između poduzeća, MSP-ova i vlada. Poticanjem inovacija i osiguravanjem konkurentnosti Europe smanjit će se ovisnost o vanjskim dobavljačima i pridonijeti izgradnji samodostatnije obrambene industrije.

Povrh toga, ne smijemo zanemariti ni regionalne inicijative unutar EU-a. Jačanje regionalne suradnje pomoći će u prilagodbi obrambenih strategija namijenjenih prevladavanju posebnih sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju razne države članice. Time će se osigurati da se unutar šireg okvira EU-a adekvatno rješavaju regionalna pitanja.

Jačanje obrane EU-a ne tiče se samo sigurnosti nego i očuvanja vrijednosti EU-a. Smatramo da provedbom plana opisanog u našem mišljenju EU može osigurati svoju budućnost i zaštititi mir i svoje ekonomske interese.