U našoj novoj rubrici „Ja ću glasati. A ti?”, koja će se objavljivati do lipnja 2024., predstavljamo stajališta naših gostiju o tome kako i zašto glasati na europskim izborima. U ovom broju riječ dajemo Konstantini Manoli, 19-godišnjoj studentici iz Grčke koja je sudjelovala na ovogodišnjem događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”.
U našoj novoj rubrici „Ja ću glasati. A ti?”, koja će se objavljivati do lipnja 2024., predstavljamo stajališta naših gostiju o tome kako i zašto glasati na europskim izborima. U ovom broju riječ dajemo Konstantini Manoli, 19-godišnjoj studentici iz Grčke koja je sudjelovala na ovogodišnjem događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”.
Na tom vodećem događanju EGSO-a za mlade, koje je prvi put održano tijekom Tjedna civilnog društva, okupilo se više od 100 mladih iz cijelog EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine da bi raspravljali o demokraciji i budućnosti Europe.
Konstantina Manoli studira strane jezike i pismeno i usmeno prevođenje na Jonskom sveučilištu u Grčkoj. Ova predana studentica jezika gaji i strast za političke rasprave i globalna pitanja.
u ovom broju želim Vam skrenuti pozornost na Tjedan civilnog društva, vodeće događanje koje je EGSO početkom ožujka organizirao u svojem sjedištu.
Tjedan civilnog društva, održan manje od 100 dana prije početka izbora za Europski parlament, pružio je EGSO-u jedinstvenu priliku da okupi ljude iz svih društvenih sfera kako bi raspravljali o tome što im je važno i kakvu europsku budućnost žele. Tijekom Tjedna više od 800 predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva i skupina mladih intenzivno je raspravljalo i zatim formuliralo svoje ključne zahtjeve i očekivanja od novih čelnika i čelnica EU-a. Poruka koju želim prenijeti je jasna: ljudi žele više demokracije i sudjelovanja mladih, manje lažnih vijesti i gospodarstvo koje je u interesu svih. Europa si ne može priuštiti da ignorira glas civilnog društva, koje je istinski čuvar naših demokracija.
Zaključci Tjedna civilnog društva uzet će se u obzir u rezoluciji EGSO-a o europskim izborima. Prvi sažeci s Tjedna civilnog društva dostupni su na internetskim stranicama EGSO-a.
Naše pripreme za izbore uključuju i jačanje odnosa s Europskim parlamentom. S predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsola potpisao sam 27. veljače Memorandum o razumijevanju u cilju produbljivanja suradnje između naših dviju institucija u cilju promicanja izbora za Europski parlament, pozivajući birače da izađu na birališta, posebno one koji inače ne glasaju i one koji će glasati prvi put, i borbe protiv manipulacije informacijama. EGSO će u potpunosti mobilizirati svoju široku mrežu u EU-u koja obuhvaća i poslodavce, radnike i organizacije civilnog društva kako bi mogli ispuniti svoju ulogu. Sporazum je ključan korak u jačanju zamaha koji prethodi izborima za Europski parlament 2024.
U EGSO-u želimo osnažiti organizacije civilnog društva ne samo u Europskoj uniji nego i u inozemstvu. U veljači smo službeno pokrenuli inicijativu za uključivanje „članova i članica iz zemalja kandidatkinja”, što je označilo prekretnicu u povijesti EGSO-a. Inicijativu za uključivanje predstavnika i predstavnica zemalja kandidatkinja u rad EGSO-a srdačno su pozdravili potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová, premijer Crne Gore Milojko Spajić i albanski premijer Edi Rama, koji su prisustvovali inauguraciji. Odabrani su ukupno 131 član i članica iz zemalja kandidatkinja koji će činiti skupinu stručnjaka civilnog društva koji će sudjelovati u radu Odbora idućih mjeseci. Naš je zajednički cilj da se sve zemlje kandidatkinje postupno približe EU-u i da se tijekom pregovora sve više integriraju u EU.
Dinamično civilno društvo i snažan socijalni dijalog neophodni su za dobro funkcioniranje demokracija. Dobrodošlica zemljama kandidatkinjama pozitivan je i logičan korak naprijed prema demokraciji u Europi.
U našoj rubrici „Pitanje za...” zamolili smo člana EGSO-a i izvjestitelja za mišljenje „Šume EU-a – Novi okvir EU-a za praćenje šuma i strateške planove” Floriana Marina da nam, s obzirom na važnost šuma za ostvarenje klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti EU-a, predstavi zahtjeve EGSO-a za taj okvir.
U našoj rubrici „Pitanje za...” zamolili smo člana EGSO-a i izvjestitelja za mišljenje „Šume EU-a – Novi okvir EU-a za praćenje šuma i strateške planove” Floriana Marina da nam, s obzirom na važnost šuma za ostvarenje klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti EU-a, predstavi zahtjeve EGSO-a za taj okvir.
Gost naše rubrike je član EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje „Paket mjera za obranu demokracije” Christian Moos. Naveo nam je razloge zbog kojih EGSO ne podržava prijedlog Komisije o tom paketu koji je izazvao burne rekacije kad je konačno objavljen u prosincu prošle godine.
Gost naše rubrike je član EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje „Paket mjera za obranu demokracije” Christian Moos. Naveo nam je razloge zbog kojih EGSO ne podržava prijedlog Komisije o tom paketu koji je izazvao burne rekacije kad je konačno objavljen u prosincu prošle godine.
Ostvarivanje glasačkog prava nesumnjivo je moćan alat za izražavanje mišljenja i utjecanje na politike. Zapravo, na izborima svi biramo svoj glas, ljude koje osobno smatramo najprikladnijima za predstavljanje naših uvjerenja i sustava vrijednosti. Međutim, većina ljudi, a naročito mi mladi, obično zanemaruje moć glasanja.
Ostvarivanje glasačkog prava nesumnjivo je moćan alat za izražavanje mišljenja i utjecanje na politike. Zapravo, na izborima svi biramo svoj glas, ljude koje osobno smatramo najprikladnijima za predstavljanje naših uvjerenja i sustava vrijednosti. Međutim, većina ljudi, a naročito mi mladi, obično zanemaruje moć glasanja.
Strastveno izražavamo želju za mijenjanjem svijeta i stvaranjem bolje budućnosti za sve nas i za sljedeće generacije. Međutim, negdje usred tog procesa, kada smatramo da naša mišljenja, naše vrijednosti i ideali više nisu važni ili da nemamo moć, odustajemo.
Kao mlada žena iz Grčke dobro poznajem taj osjećaj. Upoznata sam s frustracijom zbog toga što se naš glas ne čuje, zbog kršenja naših prava i osjećaja bespomoćnosti koji se javlja kada se čini da ništa više ne možemo učiniti. Ponekad, unatoč našim najboljim nastojanjima, stvari se ne razvijaju kako smo planirali. Upravo u tim trenucima, kad nam se čini da su sva naša nastojanja uzaludna, često zaboravimo temeljnu istinu – naš glas je naša moć! Barack Obama jednom je rekao: „Svaki je glas dragocjen”.
Nažalost, ne mislim da govorim isključivo iz vlastitog iskustva ili samo zato što sam Grkinja, mlada ili žena. Istina je da mnogi pojedinci dijele isto mišljenje bez obzira na dob, etničku pripadnost, spol, vjeru ili osobne okolnosti.
Glasanjem izražavamo zajedničko mišljenje o tome kakvu budućnost želimo. Uzimanjem stvari u svoje ruke osiguravamo da odluke koje oblikuju naše društvo odražavaju naše snove i vrijednosti. Moramo se angažirati jer je naš glas ključan i njime otvaramo vrata budućnosti u kojoj se osnažene mlade ljude čuje.
I sjetite se mudrih riječi Johna Lewisa, „Ako ne mi, tko? Ako ne sada, kada?”
Europski gospodarski i socijalni odbor predlaže da novi okvir EU-a za praćenje šuma bude održiv, isplativ i operativno izvediv. Osim toga, trebao bi biti pravodoban, siguran i zaštićen, dinamičan, uključiv i participativan kako bi se omogućila bliska suradnja znanosti i prakse, a u isto vrijeme i bolje planiranje i osmišljavanje politika na temelju činjenica.
Europski gospodarski i socijalni odbor predlaže da novi okvir EU-a za praćenje šuma bude održiv, isplativ i operativno izvediv. Osim toga, trebao bi biti pravodoban, siguran i zaštićen, dinamičan, uključiv i participativan kako bi se omogućila bliska suradnja znanosti i prakse, a u isto vrijeme i bolje planiranje i osmišljavanje politika na temelju činjenica.
Od ključne je važnosti osigurati komplementarnost i spriječiti udvostručavanje podataka koji su već obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom, primjerice o klimi ili kvaliteti zraka, propisima o bioraznolikosti, kao i zajedničkom poljoprivrednom politikom.
Kad je riječ o klimatskim promjenama, uz podatke o ruralnom razvoju, kružnom gospodarstvu i znanosti potrebno je raspolagati dugoročnim podacima. Važno je osigurati interoperabilnost i istu granularnost, tehnologiju i učestalost, posebno kada se dodatni podaci prikupljaju u svim državama članicama EU-a. Treba stalno voditi računa o smanjenju administrativnog opterećenja i izbjegavanju prekomjerne birokracije, kao što je višestruko prikupljanje podataka i izvješćivanje. Podacima o šumama treba dati jednaku važnost, neovisno o tome jesu li gospodarski, socijalni ili okolišni.
Ne možemo u dovoljnoj mjeri naglasiti koliko je važno poštovati pravo privatnog vlasništva i vlasništva nad podacima, posebno u okviru načela supsidijarnosti. U infrastrukturi za podatke o šumama prije svega treba prevladavati javni interes.
Svaka država članica EU-a koja iskorištava šume trebala bi imati dugoročan plan za šume kojim se dopunjuju druge strategije za šume i drvo, čime bi se osigurala savršena usklađenost s ciljevima održivog razvoja. S obzirom na višestruku vrijednost šuma, socijalni i gospodarski aspekti trebali bi biti obuhvaćeni strukturom planova za šume, a načelo partnerstva i uključivanje civilnog društva trebali bi biti sastavni dio razvoja i provedbe dugoročnih planova za šume.
Ulogu Stalnog odbora za šumarstvo treba ojačati i u njega uključiti relevantne aktere iz civilnog društva.
Zabrinutost zbog zlonamjernog utjecaja neprijateljskih država kao što je Rusija potpuno je opravdana. Zabilježeno je više primjera dodjele povoljnih zajmova strankama krajnje desnice, osiguravanja položaja u nadzornim odborima bivšim političarima, sklapanja unosnih ugovora s kontroverznim poduzetnicima i financiranja navodnih nevladinih organizacija.
Zabrinutost zbog zlonamjernog utjecaja neprijateljskih država kao što je Rusija potpuno je opravdana. Zabilježeno je više primjera dodjele povoljnih zajmova strankama krajnje desnice, osiguravanja položaja u nadzornim odborima bivšim političarima, sklapanja unosnih ugovora s kontroverznim poduzetnicima i financiranja navodnih nevladinih organizacija.
Stoga moramo biti vrlo oprezni kod europskih izbora. Međutim, unatoč tome što su države članice dobile neke dobre preporuke, paket mjera za obranu demokracije donesen je prekasno. Kao prvo, Komisija je paket pokrenula sa zakašnjenjem. Zatim ga je početkom ljeta 2023. odgodila za više od pola godine zbog oštrih i prije svega jednoglasnih kritika zakonodavnog prijedloga koji je trebao biti dio paketa.
Bez obzira na to, paket objavljen u prosincu potvrdio je najgore strahove. Predloženom direktivom stigmatizirale bi se nevladine organizacije koje primaju sredstva od vlada zemalja koje nisu članice EU-a, kao što je SAD. Već i sam taj prijedlog služi kao opravdanje za autoritarne vlade koje zakonima o stranim agentima pokušavaju ušutkati svaku demokratsku oporbu.
Osim toga, definicije iz direktive nejasne su i postoje goleme rupe koje bi stvarni agenti Moskve mogli iskoristiti. Predstavnici organiziranog civilnog društva pitaju se zašto Komisija ne uspostavi opći registar transparentnosti koji bi obuhvaćao sve predstavnike interesnih skupina, koji bi bio u skladu s postojećim zakonima na nacionalnoj razini i koji bi stvorio jasnu i sigurnu pravnu osnovu za sve dionike.
Komisija bi trebala povući predloženu direktivu i kod njezine sljedeće verzije 2025. zauzeti sveobuhvatniji pristup koji ne ide u prilog neprijateljima demokracije.
Naš gost iznenađenja je Bruno Kaufmann, ambasador europske građanske inicijative, jedinstvenog alata koji bi građanima EU-a čak mogao omogućiti da predlažu nove europske zakone. Objašnjava zašto je europska građanska inicijativa toliko važna i zašto bi se, ako uspije, jednog dana mogla smatrati jednim od najznačajnijih demokratskih postignuća od uvođenja općeg i jednakog prava glasa u 20. stoljeću.
Naš gost iznenađenja je Bruno Kaufmann, ambasador europske građanske inicijative, jedinstvenog alata koji građanima EU-a omogućuje da u idealnom slučaju predlože nove zakone EU-a. Objašnjava zašto je europska građanska inicijativa toliko važna i zašto bi se, ako uspije, jednog dana mogla smatrati jednim od najznačajnijih demokratskih postignuća od uvođenja općeg i jednakog prava glasa u 20. stoljeću.
Bruno Kaufmann švedski je politolog i novinar, autor publikacija o modernoj neposrednoj i predstavničkoj demokraciji, koje su prevedene na više od 40 jezika. Dopisnik je za temu globalne demokracije u okviru međunarodnog servisa švicarske radiotelevizije swissinfo.ch i pokriva sjevernoeuropska pitanja za švicarsku javnu radioteleviziju. Bruno je suosnivač i član upravnog odbora organizacija za potporu demokraciji kao što su Institut za inicijative i referendume, Democracy International i Globalni forum za modernu neposrednu demokraciju. Direktor je odjela za međunarodnu suradnju u švicarskoj Zakladi za demokraciju.
Više od 100 mladih iz EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine okupilo se na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje!(YEYS) kako bi s drugima podijelili svoje vizije i preporuke za budućnost Europske unije. S obzirom na skorašnje europske izbore, glavne teme događanja YEYS 2024. bile su borba protiv neangažiranosti mladih i promicanje njihovog sudjelovanja.
Više od 100 mladih iz EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine okupilo se na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje!kako bi s drugima podijelili svoje vizije i preporuke za budućnost Europske unije. S obzirom na skorašnje europske izbore, glavne teme događanja YEYS 2024. bile su borba protiv neangažiranosti mladih i promicanje njihovog sudjelovanja.
Ključne preporuke:
uvesti kvotu za mlade za izbore za Europski parlament;
donijeti direktivu kojom se propisuju pitanja povezana s ljudskim pravima i okolišem u lancima opskrbe i poslovanju poduzeća;
uspostaviti pravni okvir za društvene mreže radi suzbijanja polarizacije i dezinformacija;
razviti standardiziranu strategiju za seksualna i reproduktivna prava;
provesti posebne smjernice za oporezivanje robe koja šteti klimi i tim prihodima financirati klimatski prihvatljive inicijative.
Ti će se prijedlozi proslijediti institucijama EU-a i oblikovateljima politika i doprinijeti rezultatima Tjedna civilnog društva i rezoluciji EGSO-a o predstojećim europskim izborima. (gb)
