Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) Oliver Röpke i predsjednica Europskog parlamenta (EP) Roberta Metsola potpisali su 27. veljače Memorandum o razumijevanju o suradnji u pripremama za europske izbore.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) Oliver Röpke i predsjednica Europskog parlamenta (EP) Roberta Metsola potpisali su 27. veljače Memorandum o razumijevanju o suradnji u pripremama za europske izbore.

Cilj je tog partnerstva produbiti suradnju između dviju institucija radi promoviranja europskih izbora, povećanja odaziva birača, posebno među osobama koje obično ne glasaju i onima koje prvi put glasaju, i suzbijanja manipulacije informacijama.

Institucije su se složile da će, među ostalim, intenzivirati suradnju u informiranju o izborima, koordinirati organizaciju događanja kao što su Dan otvorenih vrata i Tjedan civilnog društva i dijeliti informacije na platformama „zajednoza.eu” i „Što Europa čini za mene”.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Europski izbori bit će test europske demokracije. EGSO može biti platforma civilnog društva putem koje se civilno društvo može boriti za nju. Pozdravljam današnji Memorandum o razumijevanju s Europskim parlamentom koji nam omogućuje aktivniju ulogu uoči izbora i suradnju s biračima u cilju povećanja njihova odaziva. EGSO i Europski parlament partneri su i saveznici.”

U Memorandumu se navode specifična područja u kojima bi trebalo nastaviti i ojačati suradnju EGSO-a i Europskog parlamenta uoči europskih izbora 2024. (kn/ll)

Razgovarali smo s gruzijsko-francuskim novinarom Régisom Gentéom o pitanjima koja izazivaju najveću zabrinutost kad je riječ o europskim izborima, a to su uspon ekstremne desnice, nemotiviranost mladih glasača i glasačica i dezinformacije. Régis Genté je politički stručnjak za područje bivšeg Sovjetskog Saveza i radi kao dopisnik za velike medije kao što su Radio France Internationale, France 24 TV i Le Figaro.

Razgovarali smo s gruzijsko-francuskim novinarom Régisom Gentéom o pitanjima koja izazivaju najveću zabrinutost kad je riječ o europskim izborima, a to su uspon ekstremne desnice, nemotiviranost mladih glasača i glasačica i dezinformacije. Régis Genté je politički stručnjak za područje bivšeg Sovjetskog Saveza i radi kao izvjestitelj za poznate medije kao što su Radio France Internationale, France 24 TV i Le Figaro.

EGSO info: Mislite li da će uspon stranaka ekstremne desnice na području cijele Europe utjecati na rezultate europskih izbora?

Nisam stručnjak za ekstremnu desnicu u Europi, ali gledajući ankete koje se provode u mojoj zemlji, Francuskoj, moram prihvatiti činjenicu da ekstremna desnica vodi. Europski izbori političko su sredstvo kojim europski građani i građanke mogu svojim političarima poslati ili proslijediti poruku o vlastitoj zemlji. Europski građani prvo razmišljaju o političkoj situaciji u svojoj zemlji, a tek zatim o stanju u Europi. Tako da, da, stranke ekstremne desnice vjerojatno će utjecati na ove izbore jer je situacija takva da se sve više postavljaju pitanja o suverenosti naspram europske integracije.

Smatrate li da su mladi motivirani za sudjelovanje na izborima za Europski parlament?

Odgovorit ću vam kao obični građanin koji 22 godine živi na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i često razgovara s mladima u Europi. Vidim da nisu naročito motivirani da izađu na birališta, a isto primjećujem i u Gruziji, u kojoj živim i u kojoj su mladi politički osviješteni, ali ne podržavaju ni vladinu stranku ni oporbu. Oni žele sudjelovati u političkom životu svoje zemlje, ali odbijaju glasati jer smatraju da ih nijedna stranka i nijedan stranački čelnik istinski ne predstavljaju. To je jedno zanimljivo stajalište koje poštujem jer bi moglo otvoriti vrata promjenama u politici i donijeti nešto novo i različito od predstavničke demokracije i današnjih stranaka. No, dok do toga ne dođe, svijet politike prepušten je političarima i raznim političkim snagama, a mladi u njemu ne sudjeluju.

U kojoj mjeri mogu dezinformacije utjecati na glasače na predstojećim europskim izborima?

Dezinformiranje će uspjeti ako je ciljana publika slaba, a ovdje smo ciljana publika mi, Europljani i Europljanke. Širenjem dezinformacija Rusi ne stvaraju nove probleme nego koriste one koji već postoje. Svima nam je jasno da naša društva trenutačno prolaze kroz duboku političku i moralnu krizu. To znači da stanje na terenu nažalost pogoduje dezinformacijama. Ipak, smatram da smo, kao Europljani i građani svijeta, danas obrazovaniji i iskusniji u postupanju s vijestima na društvenim mrežama. U proteklih deset godina mnogo smo toga naučili. Nešto bolje znamo filtrirati vijesti koje vidimo na platformama društvenih mreža, za koje znamo da služe kao poligon za manipulaciju i lažne vijesti. Ne smijemo biti suviše pesimistični, to nas čini unaprijed podložnima dezinformiranju. Društva više nisu toliko naivna i ljudi znaju da države i drugi politički akteri mogu koristiti društvene mreže za manipuliranje javnog mnijenja. Rekao bih da je na društvenim mrežama aktivan samo manji broj ljudi. Velika većina prosječnog stanovništva, obrazovanih ljudi, često se ne čuje. To mnoštvo ljudi ne guta svaki idiotizam koji se objavi na društvenim mrežama.

EGSO je 20. ožujka usvojio rezoluciju u kojoj europske građane i građanke poziva da iskoriste svoje demokratsko pravo i glasaju na predstojećim europskim izborima.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je 20. ožujka rezoluciju u kojoj europske građane i građanke poziva da iskoriste svoje demokratsko pravo i glasaju na predstojećim europskim izborima.

„Proživjeli smo teška vremena, ali nitko ne može poreći da je Europska unija svojim državama članicama i građanima zajamčila mir, demokraciju, gospodarsko blagostanje i društveni napredak. Zahvaljujući Uniji imamo slobodu rada, studiranja i poslovanja u svim državama članicama EU-a”, navodi se u EGSO-ovoj rezoluciji.

„Nacionalizam, populizam i unilateralna rješenja nisu pravi odgovor, već su to zajedništvo, suradnja i konvergencija,” ustvrdio je EGSO naglašavajući da se nijedna država članica EU-a ne može sama nositi s izazovima kao što su rastuća inflacija, ratovi, migracije ili klimatska kriza.

Rezolucija je usvojena na ožujskom plenarnom zasjedanju EGSO-a nakon rasprave „Europski izbori 2024. iz perspektive civilnog društva”, u kojoj su sudjelovali aktivisti i aktivistice civilnog društva i nacionalna gospodarska i socijalna vijeća Francuske i Bugarske.

EGSO je najavio da želi mobilizirati svoju mrežu od najmanje 90 milijuna ljudi širom EU-a i osigurati da Europljani i Europljanke iziđu na glasanje kako bi odlučili tko će ih tijekom sljedećih pet godina predstavljati u Europskom parlamentu.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke na plenarnom je zasjedanju izjavio da su organizacije koje predstavljaju članovi i članice EGSO-a čvrsto ukorijenjene u civilnim društvima država članica: „Možemo doprijeti do svih građana i građanki, možemo ih potaknuti da glasaju, i to moramo učiniti. To je naša moralna dužnost.”

EGSO je također udružio snage s Europskim parlamentom kako bi potaknuo odaziv birača, koji je na europskim izborima obično mnogo slabiji nego na nacionalnim, pogotovo u nekim državama članicama.

Predsjednik EGSO-a naglasio je da su u kontekstu slabljenja demokracije diljem svijeta, ali i u nekim državama članicama, ovogodišnji izbori posebno važni.

„Ovi izbori nisu čarobni štapić koji će okončati naše probleme, odagnati strahove i ublažiti brige građana i građanki, ali jesu legitiman način izražavanja želja i zahtjeva za boljom budućnosti i pozivanja na odgovornost onih koji su na vlasti”, rekao je predsjednik Röpke.

U svom izlaganju na plenarnom zasjedanju, troje članova EGSO-a i izvjestitelja za rezoluciju, Christa Schweng, Cinzia del Rio i Ioannis Vardakastanis, koji predstavljaju EGSO-ovu Skupinu poslodavaca, Skupinu radnika odnosno Skupinu organizacija civilnog društva, jednoglasno su pozvali Europljane i Europljanke da iskoriste svoj glas i izaberu predstavnike koji će se zalagati za ujedinjenu, demokratsku, održivu i socijalnu Europu.

EGSO će u srpnju usvojiti još jednu rezoluciju, u kojoj će se fokusirati na ono što civilno društvo traži od novoizabranog Europskog parlamenta i Komisije. (ll)

Predstavnici i predstavnice Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), Skupine za vodu u Europskom parlamentu (EP) i Europskog odbora regija (OR) zajednički su reagirali na činjenicu da je Europska komisija odgodila inicijativu za otpornost vodoopskrbe i poslali otvoreno pismo izvršnom potpredsjedniku Marošu Šefčoviču, u kojem od Komisije traže da usvoji sveobuhvatan pristup pitanju vode i ponovno pozivaju na izradu plavog plana EU-a.

Predstavnici i predstavnice Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), Skupine za vodu u Europskom parlamentu (EP) i Europskog odbora regija (OR) zajednički su reagirali na činjenicu da je Europska komisija odgodila inicijativu za otpornost vodoopskrbe i poslali otvoreno pismo izvršnom potpredsjedniku Marošu Šefčoviču, u kojem od Komisije traže da usvoji sveobuhvatan pristup pitanju vode i ponovno pozivaju na izradu plavog plana EU-a.

U pismu institucije izražavaju zajedničku zabrinutost u vezi s odgodom inicijative za otpornost vodopskrbe i smatraju to signalom nedostatne predanosti EU-a rješavanju sve većih izazova u vezi s vodom u Europi. Te tri institucije redom predstavljaju civilno društvo EU-a, građane i građanke i lokalne vlasti.

Predlažu sveobuhvatan suradnički pristup kojim bi se voda integrirala u sve politike da se osigura pravedan socijalni pristup i pristup za poljoprivrednike, industriju i infrastrukturu te uzmu u obzir socijalni, gospodarski i okolišni aspekti vode.

Cilj je nadići postojeće fragmentirane pristupe i potaknuti sveobuhvatniju i učinkovitiju samostalnu strategiju za vodu. Tim se međuinstitucijskim pozivom apelira na Komisiju da nastavi s radom na inicijativi za otpornost vodoopskrbe i da u predstojećem sazivu (2024. – 2029.) vodu stavi na sam vrh prioriteta EU-a.

Cijelo pismo dostupno je ovdje.(gb)

  • Danuta Hübner: Svaki glas je važan
  • Iziđite na izbore u lipnju 2024.: EGSO poziva Europljane i Europljanke da glasaju za ujedinjenu i demokratsku Europu
  • Régis Genté: Dezinformiranje će uspjeti ako je ciljana publika slaba
  • Stambena kriza – EGSO poziva EU da poduzme mjere

Paket mjera za energiju vjetra

Document Type
AC

Jednakovrijednost sjemena iz Moldove i Ukrajine

Document Type
AC

Inicijativa EuroHPC-a

Document Type
AC

EGSO je objavio brošuru u kojoj je predstavio niz projekata koji su se prijavili za njegovu Nagradu za civilno društvo posvećenu mentalnom zdravlju s namjerom da pokaže što civilno društvo čini kako bi suzbilo tihu epidemiju poremećaja mentalnog zdravlja u EU-u. Brošura je dostupna ovdje.

EGSO je objavio brošuru u kojoj je predstavio niz projekata koji su se prijavili za njegovu nagradu za civilno društvo posvećenu mentalnom zdravlju s namjerom da pokaže što civilno društvo čini kako bi suzbilo tihu epidemiju poremećaja mentalnog zdravlja u EU-u. Brošura je dostupna ovdje.

Od 4. do 7. ožujka Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) bio je domaćin prvog Tjedna civilnog društva, na kojem se okupilo više od 800 predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva i skupina mladih, koji su raspravljali o predstojećim izborima i budućnosti EU-a. Zaključci će u srpnju biti uključeni u rezoluciju EGSO-a o tome što civilno društvo očekuje od budućeg vodstva Europskog parlamenta i Komisije.

Od 4. do 7. ožujka Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) bio je domaćin prvog Tjedna civilnog društva, na kojem se okupilo više od 800 predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva i skupina mladih, koji su raspravljali o predstojećim izborima i budućnosti EU-a. Zaključci će u srpnju biti uključeni u rezoluciju EGSO-a o tome što civilno društvo očekuje od budućeg vodstva Europskog parlamenta i Komisije.

Tjedan civilnog društva ima pet glavnih inicijativa, a to su: – Dani civilnog društva, Dan europske građanske inicijative, Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), Nagrada za civilno društvo i Seminar za novinare. Njihov je cilj:

  • omogućiti građanima da surađuju s EU-om i ostvaruju svoja demokratska prava;
  • utvrditi koje pojave prijete demokratskim vrijednostima (npr. dezinformacije i apatija glasača) i raditi na njihovom suzbijanju;
  • prikupiti preporuke civilnog društva i uključiti ih u buduće planove EU-a.

Prvi uvid u poruke organizacija civilnog društva novim čelnicima i čelnicama EU-a pokazuje usredotočenost na prilagodljivo upravljanje, uključive politike i održivu budućnost za sve Europljane i Europljanke.

Suzbijanje dezinformacija

Uoči europskih izbora predstavnici i predstavnice mladih i novinari i novinarke izrazili su zabrinutost zbog neobuzdanog širenja dezinformacija i sve veće polarizacije na internetu, naglasivši potrebu za čvrstim pravnim okvirima. Civilno društvo poziva vlade, škole i tehnološka poduzeća da surađuju na promicanju digitalne pismenosti i poticanju uključivog internetskog okruženja bogatog znanjem.

Ekonomija koja funkcionira u interesu građana i planeta

Civilno društvo pozvalo je na prelazak s modela usmjerenih na rast na holističke pristupe koji prednost daju dobrobiti, blagostanju i ekološkim ograničenjima. U skladu s time organizacije mladih zalagale su se za donošenje direktive o održivom poslovanju i predložile posebne poreze na robu koja šteti okolišu.

Sudionici su istaknuli i ulogu EU-a u digitalnoj transformaciji i pozvali na obrazovanje građana i etičko upravljanje u području umjetne inteligencije. Cilj je tih mjera osigurati odgovoran gospodarski rast, a građane osposobiti za snalaženje u tehnološkom okruženju koje se stalno mijenja.

Jačanje uloge mladih

Predstavnici i predstavnice civilnog društva insistirali su na tome da se mladima omogući da oblikuju budućnost Europe i zalagali se za to da se sve politike EU-a ocjenjuju s obzirom na njihov učinak na mlade. Konkretno, skupine mladih predložile su da se na izborima za Europski parlament odrede kvote za mlade kako bi se povećala njihova zastupljenost.

Jačanje demokracije

Sudionici su pozvali na otporniju i uključiviju demokraciju, naglasivši važnost strukturiranog civilnog dijaloga na svim razinama vlasti. Cilj je tog dijaloga da u kombinaciji s izgradnjom kapaciteta ojača civilno društvo u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u i promiče sigurno i poticajno okruženje za napredak civilnog društva u Europi.

Ići korak dalje od pukog predlaganja

Tjedan civilnog društva pokazao je prednosti i nedostatke europske građanske inicijative (EGI). Njezini su uspjesi uvaženi, ali je izraženo nezadovoljstvo zbog nedovoljne reakcije institucija EU-a. Upućen je poziv europskim građanskim inicijativama da izvuku konkretnije odgovore kojima će potaknuti snažnija partnerstva i ojačati sudjelovanje građana razmjenom najboljih praksi.

Pogled u budućnost

Preporuke će biti uključene u predstojeću rezoluciju EGSO-a o tome što civilno društvo očekuje od sljedećeg Europskog parlamenta i Komisije. (gb)