Civilno društvo protiv polarizacije u društvu

Travanj je, a mi još uvijek razmišljamo o energiji i spoznajama koje su nam donijela naša vodeća događanja u ožujku – događanja koja su još jednom pokazala snagu i odlučnost civilnog društva.

Ožujak je u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru bio doista intenzivan i inspirativan. Održali smo svoje godišnje događanje za mlade „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”, na kojem mikrofon predajemo srednjoškolcima i srednjoškolkama s cijelog kontinenta, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, u čijim rukama leži budućnosti Europe.

Održali smo i drugi Tjedan civilnog društva, na kojem se okupilo više od 800 predstavnika i predstavnica civilnog društva iz cijele Europe koji su sudjelovali u dinamičnim raspravama, razmjenjivali primjere najbolje prakse i zajednički osmišljavali rješenja za jačanje demokratskog sudjelovanja. Ove je godine tema bila jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima.

U današnjim turbulentnim vremenima gorućih problema ima napretek. Zašto smo se odlučili usredotočiti baš na polarizaciju?

Polarizacija u smislu sve većeg zaoštravanja oprečnih stajališta može biti normalan element demokratskog diskursa, često zasnovan na ideologiji. Dinamična rasprava i iznošenje raznolikih, pa čak i suprotstavljenih mišljenja bitni su za svako otvoreno i pluralističko društvo poput našeg. Kao što EGSO često naglašava, otvorena rasprava koja ni na koji način nije ograničena „temelj je participativnog društva, bez kojeg demokracija ne može ispravno funkcionirati”.

Međutim, današnja polarizacija je drugačija. Svjedočimo porastu negativne polarizacije i populizma koji okreću leđa dijalogu, narušavaju povjerenje i podrivaju demokratske vrijednosti. U politici i javnom životu prostor za kompromis se sužava. Kada polarizacija postane netrpeljiva – kada potiče mržnju ili ogorčenost – ona narušava socijalnu koheziju i potiče podjelu, a u najgorim slučajevima dovodi do nasilja.

Posvećivanjem našeg događanja polarizaciji htjeli smo ukazati na zabrinjavajući porast toksičnih pojava koje se polako uvlače u sve pore europskih društava.

Taj zabrinjavajući trend pojačavaju brojne prijetnje: strano uplitanje u demokratske procese, širenje dezinformacija i manipulacija društvenim medijima kako bi se ušutkali pojedinci koji imaju drugačije stavove i promicala ekstremna stajališta. U vrijeme kada su sloboda i pluralizam medija važniji nego ikad, svjedoci smo i sve većeg pritiska na slobodu medija u vidu monopolizacije, uplitanja vlade i napada na novinare i novinarke.

EGSO je izuzetno zabrinut zbog porasta zločina iz mržnje u Europi, uključujući zločine počinjene zbog vjeroispovjesti, spola i rodnog identiteta. Mržnja podriva demokraciju, slabi naše institucije i stvara nepovjerenje među građanima.

U tim okolnostima civilno društvo ima presudnu ulogu. Organizacije civilnog društva imaju poriv i odvažnost da brane demokratski prostor, štite temeljna prava i jačaju strukturu naših zajednica. To podrazumijeva i suzbijanje toksičnog učinka negativne polarizacije.

Tjedan civilnog društva bio je naš način da podržimo ta nastojanja i ponudimo prostor za konstruktivan dijalog, nove ideje i kolaborativno rješavanje problema s ciljem poticanja sudjelovanja i socijalne kohezije. Organizirali smo panele Skupine za vezu o raznim temama, a jedan dan posvetili europskoj građanskoj inicijativi, najnaprednijem instrumentu EU-a za izravnu demokraciju.

Tijekom Tjedna civilnog društva tri izvanredne inicijative za borbu protiv polarizacije u Europi primile su EGSO-ovu 15. Nagradu za civilno društvo. Nagrađeni projekti, odabrani među više od 50 prijava iz 15 država članica, ukazuju kako na razmjere tog izazova tako i na čvrstu predanost aktera civilnog društva da se protiv njega bore.

Nadam se da će ovogodišnji Tjedan civilnog društva i dobitnici naše nagrade donijeti novi optimizam i obnoviti vjeru u ulogu koju civilno društvo može imati u obrani i promicanju europskih demokratskih vrijednosti.

Dok i dalje razmišljamo o idejama, prijedlozima i zaključcima s naših događanja u ožujku, u ovom travanjskom izdanju odlučili smo dati prostor osobama koje su sudjelovale u Tjednu civilnog društva i na događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”. Nadam se da će vam to biti zanimljivo štivo.

Laurenţiu Plosceanu

Potpredsjednik za komunikaciju

Fragmentacija jedinstvenog tržišta izravno utječe na troškove života u EU-u i mnoge Europljane gura prema rubu siromaštva. Pitali smo Emilie Prouzet, izvjestiteljicu za mišljenje o toj temi, koje su preporuke EGSO-a za rješavanje tog problema i stvaranje pravednog i konkurentnog jedinstvenog tržišta. 

Emilie Prouzet

Disfunkcionalnost jedinstvenog tržišta izravno utječe na troškove života, a EGSO izražava žaljenje zbog toga što se situacija pogoršava. Troškovi života više nego ikad brinu naše sugrađane, posebice mlade. Najteže je pogođeno 94,6 milijuna Europljana koji žive u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.

MMF procjenjuje da su necarinske prepreke unutar EU-a istovjetne carinskim pristojbama za robu od oko 44 %, što je, da se poslužimo sada već uobičajenom usporedbom, tri puta više od prepreka među državama SAD-a. Za tržište usluga ta brojka iznosi čak 110 %!

To utječe na brojne sektore poput prehrambenog, sektora stanovanja, energije, zdravstvene skrbi i obrazovanja, a europske inicijative ipak postoje. Svi moramo uložiti više truda: države članice, privatni subjekti i Europska komisija u svojoj ulozi čuvarice Ugovorâ. Spomenut ću tri ključne preporuke iznesene u našem izvješću.

Prvo, moramo hitno riješiti problem teritorijalnih ograničenja opskrbe i nacionalne segmentacije privatnih subjekata, koji ograničava tržišno natjecanje i dovodi do viših cijena za potrošače. Prema studiji JRC-a iz 2020., dodatni troškovi za potrošače dosežu čak 14 milijardi dolara godišnje. S obzirom na inflaciju, logično je da je sada njihov glavni cilj poboljšati jedinstveno tržište. Komisija na tome prvenstveno radi u okviru Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta. Iako je problem složen, izneseni su prijedlozi. Treba procijeniti njihov učinak i ostvariti brz napredak u tom području.

Također predlažemo da se ubrzaju postupci protiv nacionalnih propisa kojima se krši pravo EU-a. Trebalo bi razmotriti mogućnost donošenja privremenih mjera protiv očitih kršenja propisa EU-a. Moramo spriječiti nastanak prepreka. Protekcionizam nekih država članica ima izravne posljedice. Kako se nositi s činjenicom da lijekovima može isteći rok trajanja prije nego što stignu tamo gdje su potrebni?

Naposljetku, radi poticanja poštenog i konkurentnog jedinstvenog tržišta dužni smo pronaći uravnotežen pristup kojim se sprečava srozavanje visokih standarda u pogledu održivosti, dobrobiti i zaštite radnika,a ujedno smanjuju nepotrebna administrativna opterećenja i olakšava prekogranična trgovina.

Tema Zelenog tjedna EU-a, koji će se održati od 3. do 5. lipnja, bit će čista, konkurentna i kružna Europa.

Europska platforma dionika kružnog gospodarstva, vodeća inicijativa Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i Komisije, ponosan je suorganizator Zelenog tjedna EU-a 2025., koji će biti posvećen kružnim rješenjima za konkurentnost EU-a. Na ovogodišnjoj konferenciji raspravljat će se o tome kako kružno gospodarstvo može povećati održivu konkurentnost, smanjiti nastanak otpada i potaknuti inovacije. Od 3. do 4. lipnja održat će se rasprave na visokoj razini kako bi se istražili politički aspekti kružnosti, nakon čega će 5. lipnja uslijediti detaljne rasprave s dionicima o potencijalu kružnosti za resursno učinkovitu i konkurentnu Europu.

To će događanje također biti prilika za predstavljanje izvješća o dijalogu s dionicima održanom 10. travnja u EGSO-u. To događanje koje je prethodilo konferenciji bilo je prilika za živahnu raspravu dionika o planu za čistu industriju, strategiji za biogospodarstvo i predstojećem aktu o kružnom gospodarstvu.

Za sudjelovanje na događanjima u okviru Zelenog tjedna EU-a možete se prijaviti ovdje. (ac)

Ovogodišnja nagrada privukla je 58 prijava pojedinaca, privatnih poduzeća i organizacija civilnog društva iz brojnih država članica EU-a, što ukazuje na njezinu geografsku raširenost.

Prijavljeni projekti pokrivaju raznovrsne teme, od angažmana i osnaživanja mladih do socijalne kohezije i uključenosti, od medijskog opismenjavanja i dezinformacija do ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.

Brojne inicijative bave se uzrocima problema i doprinose sprečavanju polarizacije.

Inicijativama kao što je EUth Voices for Social Change (Glas mladih EU-a za promjene u društvu), koju vodi neprofitna organizacija Youthmakers Hub u Grčkoj, nastoji se osnažiti mlade da rade na pozitivnim promjenama u svojim zajednicama. Ti se projekti bave suzbijanjem štetne polarizacije i razvojem kulture tolerancije tako što ljude potiču da sudjeluju u konstruktivnim dijalozima i bore se protiv diskursa koji izaziva podjele, primjerice putem tečajeva za digitalno opismenjavanje i izradom podcasta.

Drugim projektima suzbija se radikalizacija i diskurs koji dovodi do polarizacije i nastoje se prevladati kulturne, etničke i generacijske razlike i društvene podjele, razviti uzajamno razumijevanje i suradnja, zaštititi temeljna prava i potaknuti socijalna kohezija.

U okviru inicijative DEMDIS Digital Discussion, koju je pokrenula organizacija DEMDIS u Slovačkoj, stvorena je nova softverska platforma na kojoj se mogu voditi ravnopravne digitalne rasprave, čak i kad su teme kontroverzne. Korisnici platforme glasaju o navodima i zatim ih se smješta u zasebne skupine ovisno o njihovim mišljenjima. Svrha je projekta korisnicima pomoći da pronađu dodirne točke i tako uspostaviti vezu između polariziranih stavova.

Vodič za ljudska prava Baltičkog društva za ljudska prava jedan je od primjera na koji način civilno društvo može raditi na poštovanju temeljnih prava. Vodič funkcionira kao platforma za edukaciju o ljudskim pravima i nudi višejezična objašnjenja o tome kako ljudska prava mogu i trebaju funkcionirati u određenim situacijama u svakodnevnom životu.

Među projektima prijavljenima ove godine bilo je i nekoliko kulturnih i umjetničkih pristupa rješavanju problema polarizacije, primjerice Atlas géopolitique de la culture et des médias indépendants en Europe (Geopolitički atlas kulture i neovisnih medija u Europi), koji vodi udruga Arty Farty. Tom se inicijativom skreće pozornost na teme koje mreža neovisnih kulturnih i medijskih organizacija u Europi smatra prioritetnima, na primjer uključenost, smanjenje teritorijalnih podjela i potreba za suzbijanjem dezinformacija. Ti projekti pokazuju da kultura i mediji mogu imati transformativnu ulogu u smanjenju polarizacije u društvu.

Na 15. izdanju EGSO-ove Nagrade za civilno društvo odano je priznanje trima dobitnicima – iz Slovačke, Belgije i Francuske – za njihov inspirativan rad na suzbijanju negativne polarizacije u Europi. Imena dobitnika objavljena su 20. ožujka na svečanoj dodjeli nagrada održanoj tijekom Tjedna civilnog društva.  

Novčanu nagradu dobila su tri pobjednička projekta: prvi je primio 14 000 eura, a druga dva po 9000 eura.

PRVA NAGRADA: Slovačko debatno društvo za projekt Olimpijada kritičkog mišljenja

Slovačko debatno društvo (SDA) je nevladina organizacija u Slovačkoj čija je misija promicati otvorenost duha i kritičko mišljenje i poticati aktivno građanstvo među mladima u Slovačkoj. Ta udruga kroz niz programa mlade uči kako da procijene činjenice i mišljenja, formuliraju vlastite argumente i kritički razmišljaju o medijskim objavama kako bi pronašli vjerodostojne izvore informacija. Ta organizacija svojim radom stvara prostor za otvorenu i javnu raspravu o ključnim pitanjima s kojima se slovačko društvo suočava.

Jedan od najuspješnijih programa – Olimpijada kritičkog mišljenja – pokrenut je 2021. godine i već je vrlo raširen: prošle godine u njemu je sudjelovalo gotovo 9000 učenika i učenica iz više od 300 škola. Taj inovativni projekt osmišljen je u obliku natjecanja čija je svrha učenicima pomoći da nauče prepoznati dezinformacije. U Slovačkoj je dezinformiranje velik problem: 61 % građana i građanki ne vjeruje medijima, a više od polovine njih vjeruje u teorije zavjere. Svrha je ovog projekta izravno se boriti protiv tog problema razvojem medijske pismenosti i promjenom načina na koji mladi najčešće koriste medije.

U natjecanju, koje se sastoji od tri kruga, mogu sudjelovati tri dobne skupine učenika i učenica (od 8. do 13. razreda) koji se suočavaju s nizom stvarnih medijskih izazova. Zadani sadržaj sličan je sadržaju kojem učenici mogu biti izloženi u svakodnevnom životu. Učenici i učenice analiziraju videozapise na TikToku, provjeravaju točnost sadržaja koji je stvorila umjetna inteligencija i ocjenjuju objave na Instagramu te pritom pokušavaju razlučiti što je točno, a što su dezinformacije. Trebaju i održati govor u kojem svojim vršnjacima moraju prezentirati svoje argumente.

„Olimpijada kritičkog mišljenja pomaže u smanjenju polarizacije društva jer tisućama učenika pokazuje kako prihvatiti različite perspektive, prepoznati kognitivnu pristranost i konstruktivno iznijeti svoja stajališta”, izjavio je Richard Vaško, osnivač i koordinator programa. „Jačanjem kritičkog mišljenja i medijske pismenosti putem ovog projekta zasnovanog na vještinama mladima pomažemo da se odupru dezinformacijama i da društvenim raspravama pristupaju s velikom pažnjom.”

DRUGA NAGRADA: francuska udruga „Novinari nade” za projekt Europska nagrada za mlade novinare nade

Francuska neprofitna organizacija Novinari nade osnovana je 2003. Ta je organizacija prva osmislila „novinarstvo rješenja”, vid novinarstva koji je danas vrlo raširen i čiji je cilj pronaći odgovore na izazove s kojima se današnje društvo suočava. Organizacija potiče novinare da usvoje taj pozitivan način razmišljanja, a nizom nagrada odaje priznanje najboljim izvještajima i uređivačkim inovacijama novinara i mladih ljudi.

Svrha nagrađene inicijative je i nagraditi i obučiti novinare i novinarke koji se bave novinarstvom rješenja na francuskom jeziku. Taj raznovrsni program kandidatima nudi priliku da pohađaju internetski tečaj organiziran u suradnji s Fakultetom novinarstva Aix-Marseille kako bi se naučili baviti novinarstvom rješenja. Svaki kandidat i kandidatkinja povezuje se s mentorom koji im pomaže da poboljšaju svoje vještine pisanja i govorenja, a obučava ih i u vještini brzog predstavljanja. Dobitnici nagrade također se pozivaju u Pariz na 48-satno putovanje u svrhu učenja tijekom kojeg imaju priliku susresti se s drugim novinarima sličnih stavova i stručnjacima iz cijele Europe. Šest dobitnika potom dobiva nagrade u ukupnom iznosu od 10 000 eura.

„Borba protiv polarizacije sastavni je dio novinarstva rješenja jer se ono sastoji od prikazivanja kompleksnosti svijeta, raznolikosti aktera koji djeluju na svim razinama i u svim zemljama, zajedno ili odvojeno i, s druge strane, opisivanja kapaciteta lokaliziranih inicijativa da se šire”, rekao je Gilles Vanderpooten, direktor organizacije „Novinari nade”.

U prva tri izdanja nagrade za nju se prijavilo više od 400 kandidata iz 25 zemalja. Za četvrto izdanje, koje je u tijeku, vjerojatno će biti više od 300 prijava. Organizacija je već pomogla više od 75 kandidata da usavrše svoj pisani i govorni francuski.

Ta se ideja može lako preuzeti, pa su već u tijeku razgovori s novinarima u Španjolskoj, Italiji i Belgiji kako bi se u suradnji s njima nagrada proširila i na druge zemlje.

„Željeli bismo da se nagrada iz francuskog govornog područja proširi i na druge jezike Europske unije”, rekao je Gilles Vanderpooten. „To je izuzetno važno ako u koncept ‚Europe rješenja’ želimo uključiti više mladih ljudi.”

TREĆA NAGRADA: Belgijska udruga „FEC Diversité” za projekt Escape game ekstremna desnica

Bauk desničarske ideologije kruži Europom i svijetom. Stranke krajnje desnice dobivaju sve veću podršku, a populizam je u porastu. Belgijska neprofitna organizacija FEC Diversité osmislila je način da se među nastavnim osobljem, sindikatima i građanima suprotstavi takvim stavovima.

ESCAPE GAME EKSTREMNA DESNICA je igra koja igračima omogućuje da se na zabavan i zanimljiv način oslobode „zaraze” idejama krajnje desnice. Na početku igre igračima se kaže da su „zaraženi virusom” krajnje desnih ideologija i da ga se kroz niz zadataka moraju osloboditi. Dok rješavaju te zadatke, otkriva im se kako se ideje krajnje desnice u društvu šire i potenciraju.

Igra je podijeljena u četiri distrikta, a igrači u svakom od njih moraju riješiti posebne zadatke. U distriktu A sudionici – kroz interakciju s 19 objekata – sudjeluju u raspravama o utjecaju ekstremne desnice na radnom mjestu. U distriktu B igrači čitaju dijelove istinitih priča migranata koje im pomažu da shvate njihovo putovanje u Europu. U distriktu C slušaju snimku fiktivnog govora krajnje desnice koja je popraćena nizom slika. U distriktu D igrači rade na izvješću o stranci krajnje desnice, a zatim trebaju riješiti križaljku.

U toj imerzivnoj igri sudjeluju i facilitatori obučeni u zaštitna odjela i gas-maske koji govore automatiziranim glasom. Ideja je da se putem svih pet čula doista iskuse svi izazovi kroz koje se u igri prolazi kako bi igrači shvatili što je na kocki kad je riječ o demokraciji u Europi.

Igra je pokrenuta u lipnju 2023. i otada je u njoj sudjelovalo gotovo 1000 igrača koji su proveli „detoksikaciju”, a za nju su čuli i sindikati, organizacije i škole u Belgiji i šire. Sudionici iz Francuske i Bugarske došli su igrati tu igru kako bi je mogli organizirati u svojim zemljama.

„Ponosni smo što smo osmislili inovativno edukativno sredstvo koje se na zanimljiv i interaktivan način bavi pitanjem krajnje desničarskih ideja”, rekla je Malika Borbouse iz udruge FEC Diversité. „Poticanjem dijaloga i kolektivnog promišljanja naša je inicijativa pridonijela smanjenju napetosti i promicanju uključivijeg društva.”

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja novu viziju za poljoprivredu i hranu koju je iznijela Europska komisija, odnosno plan reformi čiji je cilj jačanje položaja poljoprivrednika i izgradnja održivih prehrambenih sustava, ali ipak poziva na veću ambicioznost u zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Ta vizija, o kojoj se raspravljalo na plenarnom zasjedanju EGSO-a 27. ožujka, uključuje mjere za jačanje pregovaračke moći poljoprivrednika, povećanje transparentnosti lanca opskrbe i poboljšanje dijaloga o prehrambenoj politici. Povjerenik EU-a za poljoprivredu Christophe Hansen opisao ju je kao „ciljani odgovor na pozive za uspostavu konkurentnog, pravednog i otpornog poljoprivredno-prehrambenog sektora” i naglasio važnost bliske suradnje sa svim dionicima, uključujući civilno društvo.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke napomenuo je da vizija odražava mnoge prioritete EGSO-a. „U toj se viziji prepoznaje ključna uloga svih poljoprivredno-prehrambenih aktera u osiguravanju održivosti i konkurentnosti”, rekao je i dodao da su u nekim područjima preporuke EGSO-a bile ambicioznije od prijedloga Komisije.

Članovi i članice EGSO-a pozdravili su inicijative za jačanje uloge proizvođača u pregovorima i ugovorima. „Pisani ugovori koji sadrže klauzule o mogućoj izmjeni uvjeta povećat će transparentnost i pregovaračku moć poljoprivrednika”, rekao je Stoyan Tchoukanov, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Izmjena Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT)”, čija je tema jačanje položaja proizvođača u pregovorima i sklapanju ugovora.

Komisija također planira poboljšati suradnju u cijelom prehrambenom sustavu, čime bi se promicala održiva proizvodnja i zdravija prehrana. Emilie Prouzet, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Nova pravila o prekograničnoj provedbi propisa protiv nepoštenih trgovačkih praksi”, smatra da je to prvi korak u pružanju potpore poljoprivrednicima i da se pritom izbjegava pravna nesigurnost.

Vizija podrazumijeva obvezivanje na novi sustav upravljanja rizicima i krizama na razini EU-a, što je u skladu s pozivima EGSO-a na osiguravanje jačih instrumenata za suočavanje sa šokovima povezanima s okolišem, tržištem i klimom. Očekuje se i nova strategija za generacijsku obnovu kojom bi se mladim poljoprivrednicima pružila potpora kad je riječ o pristupu zemljištu, vještinama ulaganja i ruralnoj infrastrukturi.

Unatoč širokoj podršci, neka pitanja i dalje izazivaju zabrinutost. Sudionici u raspravi istaknuli su da je zbog nejasnoće u vezi sa sljedećim proračunom EU-a teško razgovarati o reformi ZPP-a nakon 2027. EGSO poziva i na strožu primjenu socijalne uvjetovanosti i upozorava na to da se vizijom ne rješavaju u potpunosti pitanja kao što su koncentracija tržišta i financijske špekulacije koje utječu na cijene hrane.

EGSO je ponovno istaknuo svoju ulogu ključnog partnera u pretvaranju Komisijine vizije u politiku. Ujedno se i obvezao na kontinuiranu suradnju kako bi se osiguralo da se u oblikovanju budućnosti poljoprivrede EU-a uvažavaju interesi poljoprivrednika, proizvođača, radnika i potrošača. (ks)

Teret jačanja kohezije radi depolarizacije društava snose organizacije civilnog društva, koje imaju snagu i motivaciju za zaštitu građanskih i demokratskih prostora. To je bila glavna poruka Tjedna civilnog društva, čiji je domaćin već drugu godinu bio Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i tijekom kojeg se raspravljalo o zabrinjavajućem raširenom trendu polarizacije u društvima EU-a.

Od 17. do 20. ožujka na EGSO-ovu Tjednu civilnog društva okupilo se više od 800 osoba, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija i skupina mladih, kao i dionike i novinare, da bi razmjenjivali stajališta i raspravljali o načinima na koje bi se mogla ojačati kohezija i sudjelovanje u polariziranim društvima.

U okviru Tjedna civilnog društva članovi EGSO-ove Skupine za vezu i partneri uključeni u organizaciju Dana europske građanske inicijative organizirali su 14 sesija, uključujući i svečanost dodjele Nagrade EGSO-a za civilno društvo. Sudionici su iznijeli prijedlog o sveobuhvatnom skupu provedivih koraka i ključnih zahtjeva za kohezivnija društva, uključujući:

• jačanje kohezije obrazovanjem i kulturom;
• osiguravanje priuštivog i održivog stanovanja;
• jačanje sudjelovanja javnosti putem europskih građanskih inicijativa;
• osiguravanje uključive pravedne tranzicije i zelenog i plavog rasta;
• osmišljavanje snažne europske strategije za civilno društvo;
• jačanje potpore i financiranja organizacija civilnog društva;
• uključivanje mladih u oblikovanje snažnije i otpornije Europe;
• poticanje inovacija i tehnologije za opće dobro.

Na završnoj sjednici predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Na kraju ovog drugog izdanja Tjedna civilnog društva želio bih naglasiti koliko me se dojmila energija, otpornost i predanost aktera civilnog društva iz cijele Europe. Ovaj tjedan pokazao je da civilno društvo, ako djeluje ujedinjeno, može pronaći rješenja za jačanje naše demokracije, poticanje socijalne kohezije i izgradnju Europe koja zaista radi za svoje građane.”

Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, naglasila je ključnu ulogu organizacija civilnog društva koje usmjeravaju društva prema temeljnim europskim vrijednostima.

Victor Negrescu, potpredsjednik Europskog parlamenta, izričito je pozvao organizacije civilnog društva da pokažu svoju snagu i reagiraju na agresivnu retoriku: „Potrebno nam je snažno civilno društvo i istinsko partnerstvo između civilnog društva i donositelja odluka kako bismo zajedno i dosljedno izgrađivali društvo koje se istinski brine o životima ljudi.”

Predstavnici organizacija civilnog društva naglasili su da civilno društvo nije puki pružatelj usluga, nego je ključna sastavnica demokracije i sudjelovanja. Nataša Vučković, glavna tajnica u srpskoj fondaciji Centar za demokratiju, izjavila je da je optimistična da civilno društvo može imati ključnu ulogu u borbi protiv temeljnih uzroka i širenja antidemokratskog i antieuropskog diskursa, kako u EU-u tako i u zemljama kandidatkinjama. To se može postići tako da se pridonese razumijevanju Europske unije i da se osigura da njezine koristi dopiru do svakodnevnog života svih građana. (at)

Nagrada za civilno društvo, jedna od glavnih EGSO-ovih nagrada, dodijeljena je već 15 puta. Njome se nagrađuju projekti koji na posebno kreativan i inovativan način pristupaju rješavanju pitanja od velike važnosti za EU.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Biraju se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u i koje su već provedene ili su još uvijek u tijeku prije krajnjeg roka za podnošenje prijava.

Cilj je nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva u stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju.

Svake se godine odabire druga tema: 2023. godine to su bili projekti usmjereni na mentalno zdravlje, 2022. je nagrada iznimno dodijeljena za dvije teme (mlade i Ukrajinu), 2021. su nagrađeni projekti u području klime kojima se promiče pravedna tranzicija, a 2020. je umjesto Nagrade za civilno društvo dodijeljena jednokratna Nagrada za građansku solidarnost, posvećena borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Među prijašnjim temama bile su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, europski identiteti, kulturna baština i migracije.

EGSO je 15. izdanje Nagrade za civilno društvo pokrenuo u listopadu 2024., a tema je borba protiv štetne polarizacije europskog društva.

Tema polarizacije važnija je nego ikad prije. Zbog višestrukih kriza koje se međusobno prepliću (pandemija bolesti COVID-19, ruski rat u Ukrajini, raširena socijalna i gospodarska nestabilnost itd.) poraslo je nepovjerenje u javne institucije i tijela, što je dovelo do štetne polarizacije.

Civilno društvo ima ključnu ulogu u suzbijanju tog nepovjerenja, praćenju žarišta polarizacije na internetu i izvan njega, unapređenju socijalne kohezije i očuvanju demokratskih ideala. U suradnji s javnim tijelima i civilnim društvom može pomoći u zaštiti liberalne demokracije od autoritarnih trendova.

Stoga je EGSO svoju ovogodišnju Nagradu za civilno društvo odlučio dodijeliti neprofitnim inicijativama koje učinkovito interveniraju provedbom preventivnih mjera, mjera ranog upozoravanja i, prema potrebi, mjera za smirivanje napetosti kojima se osigurava poštovanje demokratskih vrijednosti i sprečava da polarizacija postane štetna i da jednostrani diskurs dovede do nasilja.