Višegodišnji financijski okvir nakon 2027.

Document Type
AS

Tetjana Ogarkova

Početkom ožujka ove godine teška sam srca napustila Kijev. Dva sam dana putovala do Francuske kako bih sudjelovala na simpoziju o Ukrajini. Zbog toga nisam mogla prisustvovati važnoj svečanosti u Kijevu, gdje se naša prijateljica, pjesnikinja Svitlana Povaljaeva, na središnjem trgu prijestolnice Majdanu oprostila od svog najstarijeg sina Vasila koji je u 28. godini poginuo na fronti. Njegov mlađi brat Roman poginuo je u bitci za oslobođenje Harkiva u ljeto 2022. Imao je 24 godine. 

Tetjana Ogarkova

Početkom ožujka ove godine teška sam srca napustila Kijev. Dva sam dana putovala do Francuske kako bih sudjelovala na simpoziju o Ukrajini. Zbog toga nisam mogla prisustvovati važnoj svečanosti u Kijevu. gdje se naša prijateljica, pjesnikinja Svitlana Povaljaeva, na središnjem trgu prijestolnice Majdanu oprostila od svog najstarijeg sina Vasila koji je u 28. godini poginuo na fronti. Njegov mlađi brat Roman poginuo je u bitci za oslobođenje Harkiva u ljeto 2022. Imao je 24 godine.

Ukrcala sam se na vlak s knedlom u grlu. Kod kuće sam ostavila troje djece. To nije bio prvi put da za vrijeme rata idem na kratko putovanje u inozemstvo, ali tog sam puta bila prestravljena.

Znala sam da u slučaju neposredne opasnosti od ruskih balističkih projektila, sustav za upozoravanje na mom telefonu neće pokazati crveno svjetlo koje upozorava na takvu opasnost. Nekoliko ću dana biti 2000 kilometara daleko od kuće, bez ikakvih informacija o tome jesu li moje kćeri na sigurnom. Bilo je nepodnošljivo.

Ako sustav upozorenja zakaže, to je zato što su Sjedinjene Američke Države prekinule pružanje obavještajnih podataka Ukrajini, među ostalim i onih za rano otkrivanje balističkih projektila ispaljenih s ruskog teritorija. Obustavili su i vojnu pomoć, a otišli su toliko daleko da su zaustavili opremu koja je već poslana u Poljsku.

Nekoliko dana kasnije vratila sam se u Ukrajinu. U međuvremenu su održani pregovori između delegacija Ukrajine, SAD-a i Saudijske Arabije. Ukrajina je bila spremna na potpuni i trenutačni prekid vatre ako Rusija učini isto. Donald Trump bio je zadovoljan. Američka obavještajna služba vratila se zajedno s vojnom pomoći koju je odobrila Bidenova administracija.

Ipak, izdali su naše povjerenje. Jednom kad vas prevare, teško se pretvarati da je sve u redu.

Osjeća li se i Europa izdanom? Završilo je doba sigurnosnog štita NATO-a pod američkim vodstvom. Pristaše pokreta MAGA okreću glavu. Planiraju svesti vojnu i humanitarnu prisutnost u Europi na najmanju moguću mjeru i izvući Rusiju, agresora, iz diplomatske i ekonomske izolacije.

Trump želi prekid vatre u Ukrajini što je prije moguće i na bilo koji način jer ne smatra da je borba u Ukrajini važna. Samo želi smanjiti troškove za proračun SAD-a. SAD više ne sudjeluje na sastancima poput onih u zračnoj bazi Ramstein, a za ovu godinu nije predviđena daljnja vojna pomoć SAD-a.

Mir na račun ukrajinskog poraza ne zabrinjava vladu SAD-a. Izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg predlažu podjelu Ukrajine na dva ili tri zasebna dijela, po uzoru na poslijeratnu nacističku Njemačku. Kao da je Ukrajina agresor koji je izgubio rat.

Međutim, i Europa je u opasnosti. Trump planira smanjiti broj američkih vojnika u Europi i od zemalja članica NATO-a zahtijeva da izdvajaju 5% svog BDP-a za obranu jer smatra da je obrana Europe europski problem.

Rusija to promatra. Za Rusiju, NATO bez vodstva SAD-a nije ni obrambena ni odvraćajuća sila. Koliko je vremena potrebno da se izgradi snažna europska obrana koja je sposobna jamčiti vlastitu sigurnost? Čini li vam se to pitanje previše apstraktnim, pokušajte odgovoriti na sljedeće: tko će od Europljana braniti baltičke zemlje ako ih Rusija napadne nakon vježbi u Bjelorusiji u rujnu 2025.?

Nakon američke izdaje, Europi preostaju dvije mogućnosti: braniti danas Ukrajinu kao svoju ili se sutra suprotstaviti ruskoj vojsci na vlastitom teritoriju. Ta borba neće biti laka, ali nijedna bitka nije unaprijed izgubljena.

Pozornost mi je krajem ožujka privuklo istraživanje javnog mnijenja u Ukrajini. Više od 80 % Ukrajinaca spremno je nastaviti borbu protiv Rusije, čak i bez potpore SAD-a.

Preostaje vidjeti koliko će nas Europljana podržati.

Nakon američke izdaje Europa se suočava s vrlo jasnim izborom: ili će danas obraniti Ukrajinu onako kako bi obranila samu sebe ili će se sutra suočiti s ruskom vojskom na vlastitom teritoriju. Ta borba neće biti jednostavna, ali nijedna bitka nije izgubljena prije nego što započne. Tek treba vidjeti koliko će Europljana stati uz nas, piše naša gošća iznenađenja, ukrajinska novinarka Tetjana Ogarkova.

Nakon američke izdaje Europa se suočava s vrlo jasnim izborom: ili će danas obraniti Ukrajinu onako kako bi obranila samu sebe ili će se sutra suočiti s ruskom vojskom na vlastitom teritoriju. Ta borba neće biti jednostavna, ali nijedna bitka nije izgubljena prije nego što započne. Tek treba vidjeti koliko će Europljana stati uz nas, piše naša gošća iznenađenja, ukrajinska novinarka Tetjana Ogarkova.

Tetjana Ogarkova, ukrajinska novinarka, esejistica i teoretičkarka književnosti živi u Kijevu. Koordinatorica je međunarodnog odjela Ukrajinskog kriznog medijskog centra i suvoditeljica podcasta „Objašnjavamo Ukrajinu”. Docentica je na Kijevsko-Mohiljanskoj akademiji, a posjeduje i doktorat iz književnosti sa Sveučilišta Pariz-XII Val-de-Marne. 

Ulaganja i reforme za konkurentnost i uniju tržišta kapitala

Document Type
AS

Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo

Document Type
AS

Prijedlozi za reforme i ulaganja u okviru ciklusa europskog semestra 2024.-2025.

Document Type
AS

Članica EGSO-a Elena Calistru, izvjestiteljica za mišljenje „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo”, piše o ekonomskom imperativu izgradnje gospodarstva koje pojedince i poduzeća štiti od gospodarskih previranja i teških kriza povezanih s visokim troškovima života.

Članica EGSO-a Elena Calistru, izvjestiteljica za mišljenje „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo”, piše o ekonomskom imperativu izgradnje gospodarstva koje pojedince i poduzeća štiti od gospodarskih previranja i teških kriza povezanih s visokim troškovima života.

Europska građanska inicijativa pokazala se učinkovitim alatom za povećanje sudjelovanja građana u političkom životu EU-a. Međutim, potrebno ju je ojačati kako bi se uklonio rizik od distanciranja institucija EU-a od građana Europe.

Europska građanska inicijativa pokazala se učinkovitim alatom za povećanje sudjelovanja građana u političkom životu EU-a. Međutim, potrebno ju je ojačati kako bi se uklonio rizik od distanciranja institucija EU-a od građana Europe.

Europska građanska inicijativa participativni je mehanizam EU-a osmišljen za jačanje izravne demokracije u okviru kojega najmanje milijun građana EU-a (s određenim minimalnim brojem državljana iz najmanje sedam država članica) može zatražiti od Europske komisije da predloži akt u području u kojem su države članice prenijele ovlasti na razinu EU-a.

Od 2012., kada je pokrenut mehanizam europske građanske inicijative, Europska komisija registrirala je 119 inicijativa, a organizatori su prikupili oko 20 milijuna potpisa. Dosad je 11 inicijativa bilo uspješno, a njih 10 već je primilo odgovor Komisije.

Dan europske građanske inicijative, koji svake godine organizira Europski gospodarski i socijalni odbor, važan je forum i platforma na kojoj registrirani i budući organizatori i dionici europske građanske inicijative mogu razmjenjivati informacije i iskustva te javnosti predstaviti svoje europske građanske inicijative i aktivnosti.

Ove je godine Dan europske građanske inicijative održan 18. ožujka u okviru Tjedna civilnog društva.

„EU treba poduzeti daljnje korake prema participativnoj demokraciji kojom bi se dopunila predstavnička demokracija. Europska građanska inicijativa prvi je instrument participativne demokracije na transnacionalnoj razini”, potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu.

Europska ombudsmanica Teresa Anjinho smatra da je europska građanska inicijativa moćan alat, ali da nije ostvarila svoj potencijal. „Moramo poboljšati komunikaciju o njezinim svrhama i funkcijama. Potrebno je pojačati kampanje za podizanje svijesti kako bi građani bili u potpunosti informirani o tome što se europskom građanskom inicijativom može, odnosno ne može učiniti i mogli djelovati u skladu s tim. Za očuvanje europske građanske inicijative kao svrsishodnog alata potrebni su transparentnost, poštenje i komunikacija. Ako ne uspijemo, nećemo zadržati povjerenje ni u taj alat ni u budućnost naše Unije”, rekla je Anjinho.

Na Danu europske građanske inicijative predstavljeno je devet inicijativa, primjerice one koje se odnose na pristup vodi, sigurnost opskrbe hranom, pobačaj, prava LGBTQ+ zajednice, zaštitu postojećih zgrada od rušenja, zaštitu baštine videoigara, novi model za smanjenje emisija pod nazivom „Air-Quotas” i nove zdravstvene standarde za medicinsku upotrebu psihodelika.

Odgovarajući na pozive da treba osigurati potrebna financijska sredstva za inicijative europske građanske inicijative, Adriana Mungiu, voditeljica tima europske građanske inicijative u Glavnom tajništvu Komisije, pozvala je aktiviste da ne čekaju nova proračunska rješenja namijenjena samo europskim građanskim inicijativama, koja se neće tako brzo pojaviti. Umjesto toga, trebali bi u većoj mjeri iskoristiti sredstva dostupna u trenutačnom proračunu EU-a, među ostalim u poglavljima o sudjelovanju građana. (at)

Daniela Vančić

Europska građanska inicijativa zaista je jedinstvena: nigdje drugdje na svijetu ne postoji instrument koji građanima i građankama omogućuje da izravno utječu na zakonodavstvo. Unatoč tome, ta inicijativa još uvijek čeka na davno zasluženo priznanje, tvrdi Daniela Vančić, osoba zadužena za europske politike i zagovaranje u organizaciji Democracy International, koja je s nama podijelila tri ideje o tome kako bi se mogao povećati učinak europske građanske inicijative.

Daniela Vančić

Europska građanska inicijativa zaista je jedinstvena: nigdje drugdje na svijetu ne postoji instrument koji građanima i građankama omogućuje da izravno utječu na zakonodavstvo. Unatoč tome, ta inicijativa još uvijek čeka na davno zasluženo priznanje, tvrdi Daniela Vančić, osoba zadužena za europske politike i zagovaranje u organizaciji Democracy International, koja je s nama podijelila tri ideje o tome kako bi se mogao povećati učinak europske građanske inicijative.

Europska građanska inicijativa (EGI) jedno je od najmoćnijih demokratskih oruđa EU-a, po važnosti odmah iza europskih izbora. U 13 godina postojanja angažirala je više od 20 milijuna građana i pokazala se jednom od najbitnijih platformi za sudjelovanje, no unatoč svom potencijalu rijetko dobiva priznanje koje zaslužuje.

Daniela Vančić govori zašto je europska građanska inicijativa važna i iznosi tri ideje za povećanje njezinog učinka.

Uloga europske građanske inicijative u polariziranom svijetu

Što europsku građansku inicijativu čini istinski jedinstvenom? Nigdje drugdje u svijetu nema takvog alata. Ona građanima omogućava da izravno utječu na zakonodavstvo prikupljanjem potpore u najmanje sedam država članica EU-a. U vrijeme sve veće političke polarizacije, europska građanska inicijativa ključan je most između građana i kreatora politika. Ona promiče suradnju, gradi veze i potiče stvarne promjene.

Europska građanska inicijativa u svojoj je suštini instrument koji građane i građanke motivira da se uključe u oblikovanje politika. Ona okuplja različite skupine, potiče javne rasprave i omogućava iznošenje stavova na europskoj sceni. Na primjer, u okviru inicijative „My Voice, My Choice” nedavno je prikupljeno više od milijun potpisa, mobilizirana mreža aktivista, organizacija i javnih ličnosti (uključujući međunarodne ličnosti poput Baracka Obame) i potaknuta šira rasprava o temeljnim vrijednostima. Tako se stvaraju trajne vrijednosti, i to ne samo u pogledu vlastitog cilja već i demokracije općenito.

Ključ je svega pravodobno djelovanje

Europska građanska inicijativa ima golem demokratski potencijal, ali da bi se on potpuno oslobodio, institucije EU-a moraju pravodobno djelovati. Iako su neke inicijative, poput kampanje „Okončajmo upotrebu kaveza”, dovele do pozitivnih promjena u politikama EU-a, od potpore javnosti europskoj građanskoj inicijativi do poduzimanja daljnjih zakonodavnih koraka često prođe mnogo vremena. To može frustrirati i građane i civilno društvo, pa postoji opasnost da oni izgube povjerenje u taj proces.

Želi li održati zamah, EU treba razmotriti mogućnost ubrzavanja postupka za one europske građanske inicijative koje dobiju golemu javnu potporu. Za zakonodavstvo EU-a treba vremena, ali europskim građanskim inicijativama koja dobiju jasnu i široku potporu treba posvetiti posebnu pažnju. Građani bi trebali moći vidjeti kako se njihove ideje brzo pretvaraju u djela i uvjeriti se da je europska građanska inicijativa katalizator za pravovremene promjene i alat za vršenje utjecaja.

Uloga organizacija civilnog društva u poticanju europskih reformi

Okosnica europske građanske inicijative uvijek su bile organizacije civilnog društva, koje su mobilizirale građane i podizale svijest o njezinom potencijalu. Organizacije kao što je Democracy International od samog početka imaju važnu ulogu u razvoju i podupiranju europske građanske inicijative, ali to nije jedina uloga civilnog društva.

Te organizacije moraju nastaviti zagovarati reforme kojima se europska građanska inicijativa jača kao demokratski instrument. Na primjer, trebalo bi omogućiti da se europskim građanskim inicijativama predlažu izmjene Ugovorâ EU-a. To još uvijek nije moguće, a moglo bi jako utjecati na budućnost Europe. Diskusije o reformi ugovora u punom su jeku i sve je prihvaćenija činjenica da je EU-u potreban ugovor koji će mu omogućiti da se suoči s izazovima našeg doba i iskoristi mogućnosti koje mu ono pruža. Stoga je važnije nego ikad europsku građansku inicijativu proširiti i građanima i građankama osigurati mjesto za stolom.

Neka europska građanska inicijativa bude izvor nadahnuća za politike

Podignimo razinu ambicije europske građanske inicijative. Jedna od ideja za oslobađanje njezinog punog potencijala jest da se u obzir uzmu čak i one europske građanske inicijative koje ne ispunjavaju formalne kriterije. Neće svaka velika ideja dosegnuti prag od milijun potpisa, no to ne znači da nije vrijedna razmatranja. Voditi kampanju europske građanske inicijative nije jednostavno, pogotovo ako je ona transnacionalna, višejezična i multinacionalna. Neke od najboljih ideja možda nemaju resurse za dostizanje visoke razine potrebne da bi europska građanska inicijativa bila uspješna.

Na primjer, europska građanska inicijativa „Single Communication Tariff Act (Akt o jedinstvenoj komunikacijskoj tarifi)” iz 2012. nije po standardnoj definiciji bila uspješna, ali je nadahnula politiku „u roamingu kao kod kuće” koja je stupila na snagu pet godina kasnije i od koje koristi imaju milijuni mobilnih Europljana i Europljanki koji danas uživaju u prekograničnom podatkovnom roamingu bez naknada. To pokazuje da čak i europske građanske inicijative koje ne prikupe potreban broj potpisa mogu promijeniti politike. EU bi trebao biti otvoren za razmatranje svih ideja koje pokreću građani i građanke, čak i onih koje nisu prikupile milijun potpisa, i upotrijebiti ih kao izvor nadahnuća za buduće zakonodavstvo.

Glavni zaključci

Europska građanska inicijativa iznimno je dragocjen instrument za jačanje europske demokracije, posebno u vrijeme kada su demokratske vrijednosti u cijelom svijetu ugrožene. Ona građanima i građankama omogućuje da svoje ideje iznesu na razini EU-a, dobiju podršku javnosti i ostvare istinski učinak. Europska građanska inicijativa više nije u povojima i vrijeme je da razmislimo o tome kako taj jedinstveni instrument možemo ojačati i uspostaviti snažniju i izravniju vezu između građanstva i institucija.

Uz kontinuiranu potporu civilnog društva europska građanska inicijativa može pomoći u izgradnji participativnije i reaktivnije Europske unije i tako učvrstiti njezinu poziciju globalnog demokratskog predvodnika.

Daniela Vančić osoba je zadužena za europsku politiku i zagovaranje u organizaciji Democracy International, gdje se od 2017. zalaže za participativnu i izravnu demokraciju. S više od deset godina iskustva s procesima građanskog angažmana, priznata je stručnjakinja za europsku građansku inicijativu i 2022. godine bila je jedan od urednika knjige Complementary Democracy: The Art of Deliberative Listening (Komplementarna demokracija: umijeće pažljivog slušanja).