Globalne napetosti sve su intenzivnije, pa EGSO poziva vlade da se usredotoče na bioraznolikost kao krucijalno rješenje za trostruku planetarnu krizu – klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i dezertifikaciju. Konferencija COP16 bit će bitan trenutak za ubrzanje globalnih napora za zaštitu ekosustava našeg planeta, što je EGSO naglasio u svojem mišljenju usvojenom u rujnu.
„Bez bioraznolikosti će ekosustavi i gospodarstva propasti jer više od polovine svjetskog BDP-a i 40 % radnih mjesta izravno ovisi o prirodi”, izjavio je Arnaud Schwartz, izvjestitelj za to mišljenje.
EGSO ističe da bioraznolikost, kao temelj ekosustava, dobrobiti ljudi i gospodarstava, mora biti uključena u niz sektora politika, primjerice klimu, poljoprivredu i trgovinu, i ne smije se promatrati izolirano. Isto tako, trgovinskim sporazumima treba promicati održivost osiguravanjem toga da roba i tehnologije ne doprinose krčenju šuma i uništavanju staništa.
Osim toga, hitno treba osigurati i financijsku potporu za očuvanje bioraznolikosti. Samo javno financiranje nije dovoljno, pa je potrebna kombinacija javnih, privatnih i inovativnih financijskih mehanizama.
EGSO poziva EU da podrži zemlje na globalnom jugu u zaštiti bioraznolikosti i zalaže se za postupno ukidanje subvencija štetnih za bioraznolikost, posebno onih kojima se promiču fosilna goriva. Preusmjeravanjem tih subvencija na obnovu ekosustava moglo bi se prijeći na rješavanje pitanja klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti s pomoću prirodnih rješenja kao što su pošumljavanje, održiva poljoprivreda i obnova močvarnih zemljišta.
Nadalje, EGSO je naglasio važnost načela „jedno zdravlje”, koje povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Zdravi ekosustavi od vitalne su važnosti za neke usluge, primjerice oprašivanje, sekvestraciju ugljika i filtriranje vode, a sve to doprinosi dobrobiti ljudi. Smanjenje bioraznolikosti ugrožava otpornost ekosustavâ i povećava rizik od zoonotskih bolesti kao što je COVID-19.
EGSO također poziva na veće uključivanje mladih u donošenje odluka, a predložio je i uvođenje funkcije izvršnog potpredsjednika Europske komisije za buduće generacije, čime bi se osiguralo da dugoročna održivost i dobrobit imaju prednost pred kratkoročnim dobicima. (ks)
Sandri Parthie, izvjestiteljici za mišljenje „Umjetna inteligencija opće namjene: daljnji koraci nakon Akta o umjetnoj inteligenciji”, postavili smo pitanje o Aktu o umjetnoj inteligenciji. Konkretno, zašto je toliko važno osigurati pravilnu provedbu tog zakonodavnog akta u pogledu modelâ umjetne inteligencije opće namjene i načina na koji se njima upravlja? Kako u EU-u možemo proizvesti konkurentnu umjetnu inteligenciju i zašto je ona važna?
Sandri Parthie, izvjestiteljici za mišljenje „Umjetna inteligencija opće namjene: daljnji koraci nakon Akta o umjetnoj inteligenciji”, postavili smo pitanje o Aktu o umjetnoj inteligenciji. Konkretno, zašto je toliko važno osigurati pravilnu provedbu tog zakonodavnog akta u pogledu modelâ umjetne inteligencije opće namjene i načina na koji se njima upravlja? Kako u EU-u možemo proizvesti konkurentnu umjetnu inteligenciju i zašto je ona važna?
Piše Krzysztof Balon, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Promicanje europske međugeneracijske solidarnosti – osmišljavanje horizontalnog pristupa EU-a”
U Ugovoru o Europskoj uniji navodi se da „Unija [...] promiče [...] međugeneracijsku solidarnost.”
Međutim, dobna diskriminacija, negativni stavovi prema određenim dobnim skupinama i demografski trendovi u kombinaciji s višestrukim krizama uzrokuju podjele u europskim društvima i stvaraju prepreke stvarnoj uključenosti i sudjelovanju. Ta pitanja ne utječu samo na starije generacije već će utjecati i na današnje mlade.
Međugeneracijski dijalog i pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj na održiv bi način odgovorili na potrebe različitih generacija i pritom jačali demokraciju i socijalnu koheziju. Međugeneracijski dijalog funkcionirao bi kao oblik civilnog dijaloga.
Potreban nam je, dakle, novi politički pristup međugeneracijskoj solidarnosti – ovdje i sada.
EGSO stoga poziva Europsku komisiju da objavi zelenu knjigu o međugeneracijskoj solidarnosti, koja bi uključivala prijedloge navedene u mišljenju EGSO-a „Promicanje europske međugeneracijske solidarnosti”, uključujući one koji se odnose na svijet rada, mirovinske sustave te zdravstvene usluge i usluge skrbi. Države članice pak se poziva na razmjenu najboljih praksi u tim područjima. Kako bi se poduprla ta nastojanja, međugeneracijsku solidarnost trebalo bi postaviti kao jedan od ciljeva uredbi o Europskom socijalnom fondu za razdoblje 2027. – 2034.
Organizacije civilnog društva i socijalni partneri imaju ključnu ulogu u planiranju i provedbi specifičnih politika. EGSO bi trebao osnovati forum međugeneracijske solidarnosti koji bi služio kao platforma za razmjenu informacija i iskustava i razvoj novih ideja u bliskoj suradnji s organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima. Taj forum, u kojem bi sudjelovala i Europska komisija, mogao bi i pratiti provedbu i razvoj pristupa međugeneracijske solidarnosti u cijelom EU-u.
Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu posvećenu borbi protiv štetne polarizacije europskog društva.
Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu posvećenu borbi protiv štetne polarizacije europskog društva.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upravo je pokrenuo 15. izdanje svoje Nagrade za civilno društvo. Poseban je cilj ovogodišnje nagrade nagraditi djelotvorne, inovativne i kreativne neprofitne inicijative i aktivnosti koje se provode u Europskoj uniji i kojima se suzbija štetna polarizacija europskog društva.
Bit će izabrano najviše pet dobitnika koji će primiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura. Rok za prijavu je 7. studenog 2024. u 10:00 sati (po briselskom vremenu). Svečanost dodjele nagrada održat će se tijekom EGSO-ovog Tjedna civilnog društva u ožujku 2025.
Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u EU-u koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.
Mogu se prijaviti samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u. Inicijative moraju biti ili već provedene ili u tijeku. Cjelokupan opis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na internetskoj stranici EGSO-ove Nagrade za civilno društvo.
Vrste aktivnosti i/ili inicijativa predloženih za nagradu mogu obuhvaćati širok raspon tema, primjerice: utvrđivanje pojedinačnih i kolektivnih odrednica štetne polarizacije; poticanje transparentnog financiranja organizacija; borba protiv smanjenja medijskog pluralizma; promicanje slobode, raznolikosti i neovisnosti medija te suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti.
Cilj je ove EGSO-ove vodeće nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada je svake godine usmjerena na drugu temu od posebne važnosti za EU. (lm)
Povodom imenovanja novog europskog povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na snažnije djelovanje EU-a u području vladavine prava i temeljnih prava.
Povodom imenovanja novog europskog povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na snažnije djelovanje EU-a u području vladavine prava i temeljnih prava.
Na rujanskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava o demokraciji u kojoj su iznesene ideje za snažniji odgovor EU-a na povrede vladavine prava i eroziju demokracije, uključujući najavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o dugoočekivanoj platformi civilnog društva.
EGSO se za takvu platformu zalaže od 2016. godine. Očekuje se da će ta platforma civilnom društvu omogućiti veći utjecaj na oblikovanje politika EU-a, čime će se organizacijama pružiti prijeko potreban prostor za suradnju s institucijama EU-a i pomoć u usmjeravanju odluka o glavnim pitanjima kao što su neovisnost pravosuđa i demokratske slobode.
Joachim Herrmann iz Uprave Europske komisije za pravosuđe predstavio je najnovije izvješće o vladavini prava, ističući njegovo širenje na zemlje kandidatkinje za pristup EU-u i njegov utjecaj na jedinstveno tržište.
Kevin Casas-Zamora iz organizacije International IDEA pohvalio je napore EU-a, ali je upozorio na nazadovanje demokracije i pozvao na snažniji angažman civilnog društva i izradu detaljnijih izvješća o vladavini prava. Alexandrina Najmowicz iz Europskog građanskog foruma pozvala je na iznošenje jasnijih preporuka i uvođenje sustava ranog upozoravanja kako bi se spriječilo daljnje narušavanje demokracije.
Sudionici i sudionice rasprave upozorili su da se ne smijemo prepustiti samozadovoljstvu i naglasili potrebu za suočavanjem sa sve većim brojem zabrinjavajućih trendova povezanih s autoritarizmom, prijetnjama neovisnosti pravosuđa i sužavanjem prostora za građansko djelovanje. Jerzy Pomianowski, čelnik Europske zaklade za demokraciju, upozorio je na to da bi nam se zapostavljanje demokracije nauštrb hitnijih pitanja kao što su migracije i sigurnost moglo obiti o glavu, te je pozvao na to da se 5 % razvojne pomoći dodijeli demokratskim programima.
EGSO je u raspravi istaknuo nezamjenjivu ulogu civilnog društva u obrani vladavine prava i pozvao na njegovo veće sudjelovanje u oblikovanju politika EU-a. Pokretanje platforme civilnog društva, u kombinaciji s obnovljenom predanošću temeljnim pravima, presudno je za budućnost demokracije u EU-u. (gb)
Imajući u vidu trenutačnu višestruku krizu, EGSO traži od novog Europskog parlamenta i Komisije da iskoriste raznolikost interesa zastupljenih u EGSO-u za jačanje Europske unije.
U novom zakonodavnom mandatu treba raditi na jačanju međunarodnog položaja EU-a, rješavanju problema u institucionalnoj strukturi Unije, pružanju čvrstog uporišta za zajedničke vrijednosti Europe i usmjeravanju gospodarstva prema održivoj budućnosti koja se temelji na naprednom i uključivom socijalnom modelu, što je od presudne važnosti za napredak, jedinstvo i konkurentnost.
EGSO u svojoj rezoluciji od institucija EU-a traži da uspostave šesterostrani koncept sigurnosti utemeljen na Uniji koja:
štiti svoje građane i građanke od vanjskih prijetnji;
štiti svoje građane i građanke od unutarnjih rizika, prije svega onih povezanih sa zdravljem, demografskim promjenama i siromaštvom, i osigurava pristupačnu i univerzalnu socijalnu zaštitu i dobrobit diljem Europe;
jamči konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo utemeljeno na ekosustavima koji osiguravaju produktivnost, inovativnost, kvalitetna radna mjesta i punu zaposlenost;
stvara otporno gospodarstvo za sve;
osigurava dijalog i sudjelovanje socijalnih partnera, organiziranog civilnog društva i javnosti kako bi se mogla nositi s izazovima i dalekosežnim promjenama današnjice i bliske budućnosti;
štiti od postojećih i budućih prijetnji koje donose klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti.
Rezolucija je ishod prvog Tjedna civilnog društva, koji je EGSO održao u ožujku 2024. kako bi stekao uvid u stajališta Europljana i Europljanki svih dobnih skupina, kao i socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. (mp)
Film njemačkog redatelja İlkera Çataka istražuje izazove s kojima se suočava jedna nastavnica, a istovremeno se bavi i širim problemima obrazovnog sustava. Nakon prikazivanja filma sudionici su sudjelovali u raspravi koju je vodio potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurențiu Plosceanu. U raspravu su se uključili Jan Wilker i Tatjana Babrauskienė, koji su se osvrnuli na teme iz filma i njihovu važnost u odnosu na aktualna socijalna pitanja.
Ovo prikazivanje filma dio je niza događanja koje EGSO organizira u suradnji s Europskom filmskom nagradom publike LUX Europskog parlamenta, u okviru kojega se ističu angažman i uloga EGSO-a u promicanju i poticanju dijaloga o gorućim društvenim temama.
Poticanje održivih i otpornih prehrambenih sustava u vrijeme sve većih kriza
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (ECOSOCC) predstavili su 20. rujna na UN-ovom sastanku na vrhu o budućnosti u New Yorku zajedničku deklaraciju u kojoj se naglašava ključna uloga civilnog društva u suočavanju s globalnim izazovima i promicanju održivog razvoja.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (ECOSOCC) predstavili su 20. rujna na UN-ovom sastanku na vrhu o budućnosti u New Yorku zajedničku deklaraciju u kojoj se naglašava ključna uloga civilnog društva u suočavanju s globalnim izazovima i promicanju održivog razvoja.
U ovoj se deklaraciji, u okviru Memoranduma o razumijevanju između EGSO-a i ECOSOCC-a, iznosi zajednička vizija pravednijeg, uključivijeg i ravnopravnijeg svijeta. Partnerstvom između EGSO-a i ECOSOCC-a nastoji se potaknuti nove saveze i inicijative.
Predsjednik Röpke tom je prilikom izjavio: „Ova deklaracija mnogo je više od pukih riječi; ona predstavlja snažnu predanost našim zajedničkim vrijednostima demokracije, uključivosti i održivosti. S obzirom na goruće globalne izazove, potreban nam je snažniji multilateralizam koji istinski i suštinski uključuje civilno društvo.”
U Zajedničkoj deklaraciji ističe se sljedeće:
ubrzavanje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja uz poziv na donošenje sveobuhvatne strategije za njihovo unapređenje;
pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti uz naglasak na važnosti osiguravanja dostojanstvenog rada i iskorjenjivanja siromaštva prilikom prelaska na klimatski neutralna gospodarstva;
globalna financijska reforma globalnog financijskog sustava radi veće potpore održivom razvoju, posebice u ugroženim zemljama;
rodno osjetljive politike kojima se poziva na donošenje rodno uključivih politika u okviru razvojnih programa i programa djelovanja u području klime;
civilno društvo mora imati središnju ulogu u reformi globalnog upravljanja, uključujući i reformu tijela Ujedinjenih naroda nadležnih za donošenje odluka.
uključivanje mladih i jačanje digitalnih inovacija kao ključni pokretači budućeg globalnog upravljanja.
Partnerstvo EGSO-a i ECOSOCC-a sklopljeno je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju 17. srpnja 2024. u Accri u Gani. Tim Memorandumom o razumijevanju jača se suradnja u ključnim područjima kao što su održivi razvoj, klimatska politika i angažman civilnog društva i utvrđuju mjere koje uključuju redovite sastanke, zajedničke doprinose sastancima na vrhu EU-a i AU-a i uspostavu trajnog mehanizma za uključivanje civilnog društva.
Ovom se suradnjom odražava predanost obiju institucija unaprjeđenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i promicanju uključivog upravljanja. Memorandumom o razumijevanju naglašava se potreba za zajedničkim rješenjima za globalne izazove, uključujući klimatske promjene i demokratsku otpornost, s naglaskom na jačanju uloge civilnog društva u partnerstvu EU-a i Afrike.
EGSO i ECOSOCC nastoje osnažiti civilno društvo na području cijele Afrike. (at)
