Najavljeni su finalisti nagrada EU-a za ekološku proizvodnju 2024.: 24 projekta iz 12 država članica EU-a u osam kategorija. Pobjednici će biti proglašeni na svečanosti u Bruxellesu 23. rujna, koja će se održati uz godišnje obilježavanje Dana ekološke proizvodnje EU-a.
Najavljeni su finalisti nagrada EU-a za ekološku proizvodnju 2024.: 24 projekta iz 12 država članica EU-a u osam kategorija. Pobjednici će biti proglašeni na svečanosti u Bruxellesu 23. rujna, koja će se održati uz godišnje obilježavanje Dana ekološke proizvodnje EU-a.
Ovo je treće izdanje dodjele tih nagrada, kojima se nagrađuju inovativni i održivi projekti sa znatnom dodanom vrijednošću za ekološku proizvodnju i potrošnju. Pobjednicima se pruža platforma da svoje dobre prakse predstave široj publici.
Nagrade organiziraju Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Europski odbor regija, organizacije COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe, Europski parlament i Vijeće EU-a. Povjerenstvo za odabir sastoji se od sedam članova i članica koje imenuju ta tijela.
najbolji ekološki poljoprivrednik: Gianpaolo Mancini (Italija), Tommi Hasu (Finska), Benny Schöpf (Njemačka)
najbolja ekološka regija: Zajednica općina Alto Tâmega e Barroso (Portugal), Kastilja – La Mancha (Španjolska), Južni Savo (Finska)
najbolji ekološki grad: BioStadt Bremen (Njemačka), Cascais (Portugal), Las Rozas (Španjolska)
najbolji ekološki biookrug: Distretto del Cibo Monregalese (Italija), Bioregião de S. Pedro do Sul (Portugal), Sörmland Bio-district (Švedska)
najbolji MSP-ovi u ekološkoj preradi hrane: Biologon GmbH (Austrija), Gino Girolomoni Cooperativa Agricola (Italija), Organic veggie food GmbH (Njemačka)
najbolji trgovac ekološkim prehrambenim proizvodima na malo: BIOGAST GmbH (Austrija), Coolanowle Organic Meats (Irska), SAiFRESC (Španjolska)
najbolji ekološki restoran / najbolji pružatelj usluga pripreme i posluživanja hrane: B2 Bio pur GmbH (Njemačka), Biohotel St. Daniel (Slovenija), Kalf & Hansen (Švedska).
Ekološka proizvodnja u EU-u obuhvaća 17 milijuna hektara (10,5 % poljoprivrednog zemljišta EU-a 2022.), a želi se postići cilj europskog zelenog plana od 25 % do 2030. Od ključne su važnosti veća senzibiliziranost javnosti i potražnja potrošača. Nagradama EU-a za ekološku proizvodnju, koje su pokrenute 2022. u okviru akcijskog plana za razvoj ekološke proizvodnje, prepoznaje se izvrsnost u cijelom ekološkom vrijednosnom lancu, od poljoprivrede do prehrambenih usluga, čime se povećava vidljivost i znanje o ekološkim praksama. (ks)
EGSO poziva Komisiju da pitanje neformalnih pružatelja skrbi učini političkim prioritetom i da uspostavi platformu za razmjenu najboljih praksi među državama članicama.
EGSO poziva Komisiju da pitanje neformalnih pružatelja skrbi učini političkim prioritetom i da uspostavi platformu za razmjenu najboljih praksi među državama članicama.
EGSO je u srpnju usvojio mišljenje u kojem poziva na poduzimanje dodatnih mjera kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, kako bi se bolje zaštitili neformalni pružatelji skrbi i prepoznao njihov ključan doprinos društvu.
Te mjere uključuju: platformu za razmjenu najboljih praksi među državama članicama koju bi trebala uspostaviti Europska komisija, pružanje visokokvalitetne i pristupačne skrbi u zajednici kako bi se smanjilo opterećenje za pružatelje skrbi u obitelji, i pružanje privremene skrbi radi odmora uobičajenog njegovatelja. Također je ključno da pružatelji skrbi imaju pristup fleksibilnim radnim uvjetima kako ne bi bili prisiljeni napustiti svoj posao kako bi se brinuli o članovima obitelji.
Izvjestitelj za mišljenje Pietro Barbieri izjavio je: „EGSO je spreman dati glas skupini ljudi u našem društvu koji su uglavnom nevidljivi: neformalnim pružateljima skrbi. Ti su ljudi često prisiljeni napustiti svoj posao, zbog čega gube prihode i brojna prava. Rad neformalnih njegovatelja je nevidljiv. Vrijeme je da njihove napore stavimo u središte pozornosti.”
EGSO poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se odluka o pružanju neformalne skrbi donosi dobrovoljno, da se rješava pitanje rodne nejednakosti, da neformalni pružatelji skrbi mogu zadržati svoje radno mjesto i plaću zahvaljujući fleksibilnijih ranim uvjetima i da mogu lako ponovo ući na tržište rada ako su ga bili prisiljeni napustiti. Važno im je osigurati odgovarajuću ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Neformalna skrb ne utječe na muškarce i žene na isti način. Velik postotak neformalnih pružatelja skrbi čine žene, od kojih oko 70 % skrbi o svojoj djeci, supružnicima ili braći i sestrama. Osim što su izložene većem riziku od sindroma izgaranja na poslu i psihofizičkih poremećaja, te su žene izložene i ozbiljnom riziku od siromaštva. „Imamo jedan od najboljih sustava socijalne skrbi na svijetu, no taj se sustav u mnogim slučajevima oslanja na tijela, ruke i snagu volje žena”, rekao je Barbieri.
Kako bi se mogao pratiti učinak relevantnih pravila i propisa, iznimno je važno imati pristup kvalitativnim i kvantitativnim podacima kojima se opisuju stvarni životni uvjeti neformalnih pružatelja skrbi. EGSO poziva na usvajanje daljnjih strategija za istraživanje, naročito u suradnji s Eurofoundom i uključivanjem relevantnih dionika.
Gotovo polovina pripravnika u EU-u, kojih je više od tri milijuna, ne prima nikakvu naknadu, a skoro trećina nema pristup socijalnoj zaštiti
EGSO je u srpnju održao raspravu na visokoj razini o poboljšanju zakonodavstva EU-a o pripravništvu u kontekstu pozivâ civilnog društva i organizacija mladih da se zaustavi raširena praksa kojom pripravnici rade besplatno i nemaju pristup socijalnoj zaštiti ili drugim radnim i socijalnim pravima.
Međutim, EGSO je pozvao suzakonodavce da ojačaju prijedloge za sprečavanje zlouporabe pripravništva kao izvora jeftine radne snage ili zamjene za početnička radna mjesta. Naglasio je da pripravnicima treba osigurati pravičnu naknadu i pokriti životne troškove tijekom stažiranja.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke kazao je: „Pripravništvo je ključan alat koji mladima omogućuje stjecanje radnog iskustva iz prve ruke. Moramo osigurati da nijedna mlada osoba ne bude lišena tih mogućnosti zbog financijskih ograničenja. Stoga je potrebno osigurati pravičnu naknadu za pripravništvo. Moramo suzbiti izrabljivačka pripravništva u Europi i zahvaljujem Komisiji na njezinim prijedlozima za postizanje tog cilja.”
Povjerenik Schmit izjavio je: „Pripravništvo može biti odličan način da mladi steknu početno radno iskustvo, steknu nove vještine i izgrade svoju mrežu. Međutim, pripravništva moraju biti kvalitetna. To znači da mora postojati jasan cilj učenja, da moraju biti plaćeni i da moraju imati mentore i dobiti smjernice kako bi im se pomoglo da prijeđu u svijet rada.”
U svojem mišljenju „Direktiva o pripravništvu i ojačani kvalitativni okvir za pripravništvo” EGSO je naglasio ključnu ulogu nadležnih tijela u borbi protiv prikazivanja redovnih radnih odnosa kao pripravništva. Socijalni partneri mogu imati ključnu ulogu u tim nastojanjima, u skladu s postojećim nacionalnim praksama.
„Od ključne je važnosti poboljšati kvalitativni okvir za pripravništvo diljem Europe, osobito u smislu bolje ponude obrazovnih sadržaja i osposobljavanja te borbe protiv zloupotrebe i nepravilne upotrebe pripravništva. Stoga pozivamo Komisiju da poboljša iznesene prijedloge kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva“, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje Nicoletta Merlo. (ll)
EGSO je izdao rano upozorenje o učincima predstojećeg proširenja EU-a na poljoprivredu. To se proširenje odvija u kontekstu značajnih globalnih izazova, uključujući geopolitičke promjene, klimatske promjene i tranzicije povezane s energetskim i okolišnim politikama. EGSO ističe važnost temeljite pripreme i pridržavanja vrijednosti EU-a u trenutku priključivanja novih članica.
EGSO je izdao rano upozorenje o učincima predstojećeg proširenja EU-a na poljoprivredu. To se proširenje odvija u kontekstu značajnih globalnih izazova, uključujući geopolitičke promjene, klimatske promjene i tranzicije povezane s energetskim i okolišnim politikama. EGSO ističe važnost temeljite pripreme i pridržavanja vrijednosti EU-a u trenutku priključivanja novih članica.
EGSO je na srpanjskom plenarnom zasjedanju usvojio mišljenje u kojem se naglašava složenost procesa proširenja i ističe potreba za pripravnošću, održivošću i uravnoteženom potporom poljoprivrednim sektorima sadašnjih država članica i država kandidatkinja. Cilj je proširenja povećati stratešku autonomiju EU-a i smanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš. Ipak, proširenja su u prošlosti davala različite rezultate i češće su pogodovala većim poljoprivrednim poduzećima nego manjim, seoskim poljoprivrednim gospodarstvima.
To je istaknuo izvjestitelj za mišljenje Stoyan Tchoukanov, koji je napomenuo da, iako su prethodna proširenja općenito bila uspješna, nisu koristila ruralnim područjima i malim poljoprivrednicima. Naglasio je potrebu za pažljivim upravljanjem poljoprivrednim sustavom kako bi se izbjegli poremećaji.
EGSO se zalaže za sveobuhvatno prikupljanje podataka i praćenje poljoprivrednih reformi kako bi se riješio problem mogućih dezinformacija i osigurala neometana integracija. Zemlje kandidatkinje morat će se prilagoditi zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) koja se stalno razvija, a u kojoj se prednost daje uslugama ekosustava u odnosu na tradicionalne potpore. Očekuje se da će se proširenjem znatno povećati poljoprivredna površina EU-a, posebice pristupanjem Ukrajine, koja bi ju sama povećala za četvrtinu.
EGSO preporučuje pristup postupne integracije, s namjenskim proračunima za pružanje potpore najpogođenijim poljoprivrednim podsektorima, posebno malim i srednjim poduzećima. Buduće reforme ZPP-a trebale bi biti usmjerene na održivost i poticajima korisnima za okoliš i društvo zamijeniti potpore koje se temelje na obrađenim hektarima.
Općenito, EGSO poziva na pažljiv proces proširenja uz dostatnu podršku kako bi se osiguralo da sve države članice imaju koristi od njega i da poljoprivredne prakse EU-a ostanu održive i pravedne usred rastućih geopolitičkih napetosti.
EGSO je kritizirao trenutačni plan Europske komisije za napredne materijale zbog nedostatka financijskih sredstava, mjerljivih ciljeva i pokazatelja održivosti. U svojem mišljenju o relevantnoj Komunikaciji Komisije EGSO se zalaže za sveobuhvatnu strategiju usmjerenu na pozicioniranje EU-a kao globalnog predvodnika u tom ključnom sektoru.
EGSO je kritizirao trenutačni plan Europske komisije za napredne materijale zbog nedostatka financijskih sredstava, mjerljivih ciljeva i pokazatelja održivosti. U svojem mišljenju o relevantnoj Komunikaciji Komisije EGSO se zalaže za sveobuhvatnu strategiju usmjerenu na pozicioniranje EU-a kao globalnog predvodnika u tom ključnom sektoru.
„Napredni materijali ključni su za industriju, gospodarski rast i održivost u EU-u. Potrebni su nam pokazatelji održivosti u svim proizvodnim procesima i moramo osigurati odgovarajuće vještine i kvalificiranu radnu snagu”, rekao je Anastasis Yiapanis, izvjestitelj za mišljenje.
Odbor upozorava da u planu Komisije nedostaju ambicije i konkretni ciljevi potrebni za osiguravanje vodećeg položaja EU-a u industriji. Suizvjestitelj Gerardo Luis Arroyo Herranz naglasio je nedostatak mjerljivih ciljeva, rokova i ključnih pokazatelja uspješnosti. EGSO poziva na odvažan strateški pristup za poboljšanje kapaciteta EU-a u području naprednih materijala i predlaže da se zdravstvena skrb uvrsti kao strateško područje zbog njezina znatnog utjecaja na industriju.
Središnja je preporuka prelazak na kružno gospodarstvo kako bi se smanjila ovisnost o sirovinama. To iziskuje pojačanu suradnju među industrijom, akademskom zajednicom i tvorcima politika, znatna ulaganja u istraživanje i razvoj te razvoj vještina. „Bez odgovarajuće kvalificirane radne snage svaka radnja može doživjeti neuspjeh. EU mora provesti programe usavršavanja i prekvalifikacija te inicijative za strukovno obrazovanje”, izjavio je Arroyo Herranz.
EGSO smatra da je predloženih 250 milijuna EUR za napredne materijale u okviru programa Obzor Europa nedovoljno te poziva na veće financiranje, porezne poticaje i pojednostavljene birokratske postupke koji bi potaknuli ulaganja i inovacije. Problem je i osiguravanje stabilne opskrbe kritičnim sirovinama.
Kako bi se ublažili poremećaji u opskrbi, EGSO se zalaže za jačanje domaćih kapaciteta EU-a i diversifikaciju izvora, uključujući partnerstva s Južnom Korejom i Sjedinjenim Američkim Državama te dugoročne ugovore s manjim zemljama. (gb)
Europski izbori pokazali su da proeuropska većina i dalje postoji, ali i da glasači diljem EU-a zahtijevaju hitne političke i zakonodavne odgovore na izazove nastale u predizbornoj kampanji. U protivnom bi proeuropska većina mogla izgubiti potporu jer bi građani mogli u sve većem broju okrenuti leđa glavnim političkim snagama.
Europski izbori pokazali su da proeuropska većina i dalje postoji, ali i da glasači diljem EU-a zahtijevaju hitne političke i zakonodavne odgovore na izazove nastale u predizbornoj kampanji. U protivnom bi proeuropska većina mogla izgubiti potporu jer bi građani mogli u sve većem broju okrenuti leđa glavnim političkim snagama.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na srpanjskom plenarnom zasjedanju bio je domaćin rasprave o stanju demokracije u Europi s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom i predstavnicima klubova zastupnika novoizabranog Europskog parlamenta.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je da su „europski izbori u lipnju bili poziv na buđenje i naša je dužnost razmisliti o stanju demokracije danas, nakon izbornih rezultata. Ujedinjeni smo u uvjerenju da je Europska unija jedini odgovor u tom pogledu jer pruža oblik demokracije koji vidljivo poboljšava živote diljem Europe.”
Kako bi se učvrstila potpora demokraciji u Europi, EU, kao što je istaknula Roberta Metsola, mora dokazati da je politika i dalje najbolji pokretač pozitivnih promjena u društvu i zajednicama. „Poslodavci, radnici i civilno društvo ključni su za izgradnju Europe diljem naših europskih gradova i regija. Zato što u njima Europa počinje i demokracija je na djelu.”
U raspravi s predstavnicima klubova zastupnika, Željana Zovko, potpredsjednica Europske pučke stranke (EPP), najvećeg političkog kluba u Europskom parlamentu, izjavila je da EPP očekuje da će se politike započete tijekom prethodnog mandata nastaviti. Ana Catarina Mendes, potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata (S&D), izjavila je da je ključno usredotočiti se na provedbu europskog stupa socijalnih prava i borbu protiv siromaštva.Dan Barna, potpredsjednik Kluba zastupnika RENEW, pozvao je novu Europsku komisiju da učinkovitije brani vladavinu prava s pomoću postojećih alata.Kira-Marie Peter-Hansen, potpredsjednica Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, govorila je o važnosti zadržavanja zelenog plana kao ključne politike EU-a. Martin Schirdewan, supredsjednik Kluba ljevice, jasno je dao do znanja da će pozvati novu Komisiju da se suoči s krizom troškova stanovanja. (mt)
