Katrīna Leitāne, predsjednica EGSO-ove Skupine za mlade
Nigdje se na svijetu pri kreiranju politika ne vodi dovoljno računa o interesima mladih, a oni su spremni, voljni i sposobni dati svoj doprinos. Uključivanje perspektive mladih u rad EGSO-a povećat će reprezentativnost i otpornost politika EU-a. Kao dom europskog civilnog društva, EGSO bi trebao biti glavna institucija EU-a koja predstavlja stajališta mladih.
Katrīna Leitāne, predsjednica EGSO-ove Skupine za mlade
Nigdje se na svijetu pri kreiranju politika ne vodi dovoljno računa o interesima mladih, a oni su spremni, voljni i sposobni dati svoj doprinos. Uključivanje perspektive mladih u rad EGSO-a povećat će reprezentativnost i otpornost politika EU-a. Kao dom europskog civilnog društva, EGSO bi trebao biti glavna institucija EU-a koja predstavlja stajališta mladih.
EGSO već nekoliko godina radi na tome da uspješnije integrira glas mladih Europljana i Europljanki u svoj rad i postupak donošenja odluka u EU-u. Da bi formalizirao njihovo sudjelovanje, EGSO je prije godinu dana osnovao Skupinu za mlade. Objavom mišljenja „Ocjena učinka EU-a iz perspektive mladih” u rujnu 2022., EGSO je postao prva institucija EU-a koja se obvezala na provedbu te ocjene, a u travnju 2024. napravio je još jedan velik korak naprijed usvajanjem metodologije za primjenu testa utjecaja politika EU-a na mlade u EGSO-u.
Test utjecaja politika EU-a na mlade osmišljen je radi intenzivnijeg sudjelovanja mladih i njihovog uključivanja u kreiranje politika. i obuhvaća savjetovanje, procjenu učinka i mjere ublažavanja. U EGSO-u to znači da će predstavnici mladih surađivati s njegovim članovima i članicama na izradi odabranih mišljenja. Konkretno, predstavnici i predstavnice mladih sudjelovat će na sastancima i savjetovanjima, davati doprinose pisanim putem i eventualno pratiti prihvaćanje mišljenja. Na svakom od odabranih mišljenja radit će po jedan predstavnik ili predstavnica mladih koji će predstavljati sve zainteresirane organizacije mladih.
Ta je inicijativa trenutačno u fazi provedbe. U lipnju ove godine bio je objavljen otvoreni poziv organizacijama mladih da se prijave za sudjelovanje i EGSO je zaprimio više od 100 prijava. Organizacije koje ispunjavaju uvjete redovito će biti obavještavane o predstojećim novim mišljenjima i pitane žele li na njima raditi. O tome koja će mišljenja u EGSO-u biti podvrgnuta testu utjecaja politika EU-a na mlade odlučivat će predsjedništva stručnih skupina i CCMI-ja.
U pripremi te metodologije Skupini za mlade pomogla su iskustva iz vrlo uspješnog pilot-projekta, u okviru kojeg je svaka stručna skupina /CCMI odabrala po jedno mišljenje i u rad na njima uspješno uključila ukupno 20 predstavnika i predstavnica mladih. Teme mišljenja bile su različite, od europskog semestra do obrane demokracije.
EGSO-ova Skupina za mlade radi na pronalaženju najboljeg načina za konstruktivno uključivanje organizacija mladih. Sljedeći je korak započeti s primjenom inicijative i redovito je preispitivati i poboljšavati.
U velikim multinacionalnim poduzećima trenutačno postoji više od 1200 europskih radničkih vijeća. Ta su tijela važna za osiguravanje demokracije na radnom mjestu jer imaju pravo od središnje uprave poduzeća dobivati informacije o transnacionalnim pitanjima i iznositi mišljenje. Ta pitanja uključuju trenutačnu gospodarsku i financijsku situaciju i promjene do kojih će vjerojatno doći u pogledu radnih mjesta, ulaganja ili novih metoda rada. Europska radnička vijeća nemaju pravo pregovarati o sporazumima.
U velikim multinacionalnim poduzećima trenutačno postoji više od 1200 europskih radničkih vijeća. Ta su tijela važna za osiguravanje demokracije na radnom mjestu jer imaju pravo od središnje uprave poduzeća dobivati informacije o transnacionalnim pitanjima i iznositi mišljenje. Ta pitanja uključuju trenutačnu gospodarsku i financijsku situaciju i promjene do kojih će vjerojatno doći u pogledu radnih mjesta, ulaganja ili novih metoda rada. Europska radnička vijeća nemaju pravo pregovarati o sporazumima.
Budući da se u poduzećima odluke uglavnom donose u sjedištu, ali provode u svim njihovim sastavnicama, važnost takvih tijela raste. Europska radnička vijeća pomažu predstavnicima radnika da bolje razumiju odluke poduzeća, a odgovarajuće informiranje i savjetovanje može upravi pomoći da oblikuje svoje odluke kako bi se mogle neometano provoditi u svim zemljama.
Međutim, pokazalo se da u tekućoj Direktivi o osnivanju europskih radničkih vijeća (iz 2009.) i njezinoj provedbi postoje ozbiljni nedostaci. Ključni je nedostatak to što mnoga europska radnička vijeća nemaju mogućnost obratiti se sudu ako dođe do povrede njihovih prava. Analiza prethodnih sudskih postupaka i presuda ukazuje na postojanje pravnih nesigurnosti, posebno u pogledu definicije pojmova „informacije”, „savjetovanje”, „transnacionalno” i „povjerljivost” i prava europskih radničkih vijeća da pozovu stručnjake (npr. pravnu pomoć ili sindikalne predstavnike). Usto postoje i brojni zastarjeli propisi koje treba prilagoditi trenutačnom globalnom stanju.
Poduzeća i njihovi zaposlenici suočavaju se s brojnim izazovima poput digitalizacije, suzbijanja klimatskih promjena, demografije i vještina. Takve promjene mogu biti disruptivne i utjecati na konkurentnost poduzeća, ali i socijalnu sigurnost i produktivnost radnika. Znanstvena istraživanja pokazuju da učinkovito informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika povećava konkurentnost poduzeća i njihove odluke čini održivijima, što pak upućuje na to da europska radnička vijeća mogu imati ključnu ulogu u provedbi pravedne tranzicije.
Direktivu stoga treba revidirati kako bi se osigurala pravna sigurnost i pravilno funkcioniranje europskih radničkih vijeća. Brzom i neometanom revizijom Direktive trebali bi se ukloniti postojeći nedostaci i europska radnička vijeća pripremiti za budućnost. EGSO u svom mišljenju ocjenjuje prijedlog Komisije i zakonodavcima iznosi niz konkretnih sugestija o tome kako dodatno poboljšati Direktivu.
EGSO je pokrenuo novi program da bi dodatno razvio svoje odnose sa zajednicom nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća. Cilj je te inicijative omogućiti redovitije razmjene informacija o prioritetnim temama, planiranim mišljenjima i izvješćima kao i dobrim praksama.
EGSO je pokrenuo novi program da bi dodatno razvio svoje odnose sa zajednicom nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća. Cilj je te inicijative omogućiti redovitije razmjene informacija o prioritetnim temama, planiranim mišljenjima i izvješćima kao i dobrim praksama.
Prva razmjena u okviru te inicijative održana je prošlog ožujka u Francuskoj kada je predsjednica EGSO-ove Skupine mladih Katrīna Leitāne posjetila francusko Vijeće za gospodarska i socijalna pitanja i okoliš (ESEC) radi razmjene stajališta o politikama za mlade. Čime je rezultirao taj posjet? Novim idejama za promicanje programa za mlade na europskoj i nacionalnoj razini, uključivanjem očekivanja mladih u sve aktivnosti EGSO-a i susretom s novim kolegama i kolegicama koji se u Francuskoj bave istom temom.
U ovom videozapisu Katrīna Leitāne govori o svojim dojmovima s tog radnog posjeta i plodonosnim razmjenama s francuskim vijećem.
Više informacija o programu razmjene možete naći ovdje.
Za sve informacije obratite se tajništvu Odjela za odnose s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima i civilnim društvom (EESC-ESCS-relations@eesc.europa.eu).
EGSO je naglasio važnost uključivanja perspektive mladih u politike EU-a i pozvao organizacije mladih da se uključe u njegov test utjecaja politika EU-a na mlade, inicijativu čiji je cilj da se pri oblikovanju politika bolje čuje glas mladih.
EGSO je naglasio važnost uključivanja perspektive mladih u politike EU-a i pozvao organizacije mladih da se uključe u njegov test utjecaja politika EU-a na mlade, inicijativu čiji je cilj da se pri oblikovanju politika bolje čuje glas mladih.
U svojem nedavnom pozivu na podnošenje prijava EGSO je pozvao organizacije mladih da se prijave za sudjelovanje u njegovom testu utjecaja politika EU-a na mlade. Rok je 30. lipnja 2024. Odabrane organizacije utvrdit će na koja mišljenja EGSO-a žele utjecati, sudjelovat će na sastancima i savjetovanjima te dostaviti pisane doprinose. Prihvatljive organizacije moraju biti demokratski osnovane i poštovati načela Europske konvencije o ljudskim pravima, a njihove aktivnosti ili tijela za donošenje odluka moraju voditi mladi.
Tijekom protekle godine EGSO je proveo pilot-projekt toga testa i predstavnicima mladih diljem Europe omogućio da doprinesu raspravama o važnim pitanjima, kao što su demokracija, zajednička poljoprivredna politika i angažman mladih EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Uspjeh tog pilot-projekta doveo je do njegove uspostave kao trajnog instrumenta, a EGSO poziva druge institucije EU-a da usvoje slične mjere.
Tijekom nedavne rasprave na plenarnoj sjednici predstavnici mladih izrazili su zadovoljstvo tom inicijativom, kojom se osigurava njihovo sudjelovanje i u temama koje nisu tradicionalno usmjerene na mlade, kao što je klimatska kriza.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je tu inicijativu kao ključnu političku obvezu, naglašavajući potrebu za stalnim angažmanom mladih u postupku donošenja odluka EU-a. Napomenuo je da izbori ne bi trebali biti jedina prilika da se čuje glas mladih i da bi se testom utjecaja na mlade osiguralo njihovo redovito sudjelovanje u politikama EU-a.
Predsjednica EGSO-ove Ad hoc skupine za mlade Katrīna Leitāne osvrnula se na napredak u pogledu uključivanja glasa mladih u proces donošenja odluka EU-a i napomenula da je test utjecaja na mlade živi instrument koji će se razvijati s iskustvom. Potpredsjednik Europskog foruma mladih Elias Dray pohvalio je EGSO-ovo vodstvo i potaknuo organizacije mladih da se pridruže toj inicijativi i osiguraju da se pri oblikovanju budućih mišljenja EGSO-a čuje i njihov glas.
Na plenarnom zasjedanju EGSO-a sudjelovala je i albanska ministrica mladih i djece Bora Muzhaqi. Njezina zemlja nastoji biti uzor u području politike za mlade i pokazati koliko je vrijedno imati dužnosnike odgovorne isključivo za pitanja mladih. „Doista vjerujem da je rad s mladima i za mlade njihova priprema za budućnost. Osnažujemo ih za vodstvo u sadašnjosti da bismo osigurali da nasljeđuju održiv i ekološki raznolik planet.”
EGSO izvrsno surađuje s Albanijom i u tom je odnosu vidljiva ključna uloga transnacionalnog partnerstva u promicanju sudjelovanja mladih na svim razinama upravljanja.
EGSO je predan toj inicijativi od rujna 2022., kada je usvojio mišljenje o testu utjecaja politika EU-a na mlade. Kontinuirano djelovanje EGSO-a, među ostalim i godišnje događanje „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”, također pokazuju njegovu predanost povećanju sudjelovanja mladih u postupku donošenja odluka EU-a.
Ovogodišnje preporuke s tog događanja, održanog u ožujku 2024., namijenjene su predstojećim čelnicima i čelnicama EU-a i dostupne su na internetu. (ks)
Europska komisija predložila je cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. radi postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je taj cilj na plenarnom zasjedanju u svibnju i naglasio da su navedeni ciljevi u skladu sa znanstvenim preporukama za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.
Europska komisija predložila je cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. radi postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je taj cilj na plenarnom zasjedanju u svibnju i naglasio da su navedeni ciljevi u skladu sa znanstvenim preporukama za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C.
Pružanjem svoje potpore EGSO je naglasio važnost pravednog doprinosa globalnim naporima u području klime uz istodobno osiguravanje konkurentnosti europskih industrija tijekom prelaska na niskougljično gospodarstvo. Izvjestitelj za mišljenje „Klimatski ciljevi EU-a za 2040.” Teppo Säkkinen naglasio je da nam je, kako bi se potaknula dekarbonizacija industrije, prometa i zgrada, do 2040. potreban elektroenergetski sustav bez emisija ugljika, zalažući se za stvarno smanjenje emisija postupnim ukidanjem fosilnih goriva.
EGSO je upozorio na opasnosti prekomjernog oslanjanja na uklanjanje ugljika zbog rizika kao što su šumski požari i štetočine, pozivajući na pristup u kojem je uspostavljena ravnoteža između smanjenja emisija i uklanjanja ugljika. Sljedeća faza klimatske politike EU-a trebala bi biti usmjerena na ulaganja, stvaranje snažnog gospodarstva, jačanje energetske sigurnosti i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. Za to su ključni postizanje cilja smanjenja emisija za 55 % do 2030. i provedba paketa „Spremni za 55 %”.
EGSO zagovara ostvarivanje sektora proizvodnje električne energije bez ugljika do 2040., nakon čega bi uslijedilo dekarbonizirano grijanje i hlađenje. Čista i cjenovno pristupačna energija ključna je za dekarbonizaciju industrije, zgrada i prometa.
EGSO je predložio i cilj smanjenja emisija za poljoprivredno-prehrambeni sektor, razvijen u dijalogu s poljoprivrednicima i relevantnim dionicima da bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom i pritom uzeli u obzir raznoliki prirodni uvjeti diljem EU-a.
Javna potpora i sudjelovanje dionika ključni su za postizanje cilja za 2040. EGSO stoga poziva na sveobuhvatan dijalog, među ostalim sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i građanima, o utvrđivanju ciljeva i osmišljavanju politika.
S obzirom na to da EU priprema svoj zakonodavni prijedlog o cilju za 2040., EGSO naglašava potrebu za sveobuhvatnom provjerom konkurentnosti u odnosu na druga velika gospodarstva kako bi se održala globalna konkurentnost i industrijska baza Europe, uz istodobno poštovanje visokih okolišnih i socijalnih standarda. (ks)
EGSO je na svibanjskom plenarnom zasjedanju usvojio dva mišljenja u kojima je istaknuo ključnu ulogu koju kohezijska politika, kao primarni instrument EU-a za financiranje regionalnog razvoja, ima u budućim proširenjima. Među ostalim, pozvao je na uključivanje instrumenata za usklađivanje u ugovore o pristupanju zbog mogućih izazova nakon pristupanja, kao što su emigracija i vladavina prava.
EGSO je na svibanjskom plenarnom zasjedanju usvojio dva mišljenja u kojima je istaknuo ključnu ulogu koju kohezijska politika, kao primarni instrument EU-a za financiranje regionalnog razvoja, ima u budućim proširenjima. Među ostalim, pozvao je na uključivanje instrumenata za usklađivanje u ugovore o pristupanju zbog mogućih izazova nakon pristupanja, kao što su emigracija i vladavina prava.
U svojem novom skupu preporuka EGSO je naglasio važnost integracije i osnaživanja organizacija civilnog društva za djelotvorno korištenje kohezijskih fondova. Uspjeh kohezijske politike mjeri se teritorijalnim i socijalnim ishodima, a ne samo gospodarskim ulaganjima. Jačanje kapaciteta javne uprave ključno je za postizanje kohezije.
Na plenarnoj raspravi s povjerenicom za koheziju i reforme Elisom Ferreirom i predsjednikom Europskog odbora regija (OR) Vascom Alvesom Cordeirom istaknuta je važnost pretpristupne pomoći i osnaživanja organizacija civilnog društva.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i drugi govornici naglasili su potrebu za snažnom kohezijskom politikom kako bi se odgovorilo na izazove proširenja EU-a i spriječila njegova fragmentacija. Prilagođavanje pomoći regijama kandidatkinjama izuzetno je bitno za mir i blagostanje, a ključne preporuke uključuju jačanje obrazovanja, uključivanje organizacija civilnog društva i primjenu posebnih mehanizama za zemlje kao što je Ukrajina.
EGSO je također istaknuo šire učinke proširenja na sadašnje države članice, naglašavajući potrebu za dodatnim sredstvima za regije kojih se to naročito tiče. U Devetom izvješću o koheziji poziva se na prilagodbu novim izazovima ulaganjem u MSP-ove, jačanjem lokalnih uprava i podupiranjem pravednog pristupa zapošljavanju. Dinamična kohezijska politika ključna je za oslobađanje gospodarskog potencijala EU-a i osiguravanje uspješne integracije novih država članica. (tk)
Nuklearna medicina i opskrba radioizotopima moraju biti glavni prioritet Europske unije želimo li svim pacijentima u Europi zajamčiti jednak pristup liječenju raka.
Nuklearna medicina i opskrba radioizotopima moraju biti glavni prioritet Europske unije želimo li svim pacijentima u Europi zajamčiti jednak pristup liječenju raka.
Europska unija i države članice trebale bi osigurati financijska sredstva za medicinsku radiološku i nuklearnu tehnologiju. Istodobno bi trebale intenzivirati suradnju kako bi uklonile regulatorne prepreke opskrbi radioizotopima i smanjile svoju ovisnost o trećim zemljama kad je riječ o sirovinama.
Izvjestitelji Alena Mastantuono i Philippe Charry izrazili su čvrst stav da je „donošenje odvažnih političkih odluka i kvalitetnih propisa” jedini način da se osigura dobra opskrba radioizotopima u Europi i odgovori na sve veću potražnju pacijenata.
Pri dijagnostici patoloških stanja, kao što su rak ili srčane bolesti, snimanja u okviru nuklearne medicine svake godine iskoristi do 10 milijuna europskih pacijenata. Radiološka i nuklearna tehnologija koje koriste radioizotope ključne su u borbi protiv raka u svim fazama skrbi – u ranom otkrivanju, dijagnosticiranju, liječenju i palijativnoj skrbi. (mp)
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Dok se polako sliježu dojmovi nakon europskih izbora, svjesni smo da se nalazimo u razdoblju ozbiljnih previranja. Pobjeda konzervativnih stranaka spriječila je premoć krajnje desnice. No, iako je desni centar zadržao svoj položaj, ne smijemo zanemariti činjenicu da će u novom Europskom parlamentu krajnja desnica biti snažnija, što će otežati glasanje o ključnim pitanjima. Takvom scenariju već smo svjedočili prošle godine kada je EPP gotovo uspio stvoriti desničarsku većinu kako bi srušio Akt o obnovi prirode. Moramo pomno pratiti i ono što se događa u Francuskoj. Pobjeda koalicije krajnje desnice na nacionalnim izborima mogla bi poljuljati temelje samog EU-a.
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Dok se polako sliježu dojmovi nakon europskih izbora svjesni smo da se nalazimo u razdoblju ozbiljnih previranja. Pobjeda konzervativnih stranaka spriječila je premoć krajnje desnice. No, iako je desni centar zadržao svoj položaj, ne možemo zanemariti činjenicu da će krajnja desnica biti snažnija u novom Europskom parlamentu, što će otežati glasovanje o ključnim pitanjima. Takvom scenariju već smo svjedočili prošle godine kada je EPP gotovo uspio stvoriti desničarsku većinu kako bi Uredba o obnovi prirode propala.
Ono što najviše zabrinjava poduzeća jest osiguravanje napretka u industrijskoj politici i gospodarskoj sigurnosti, naročito u području tehnologije, kritičnih sirovina, poluvodiča, električnih vozila, gospodarske otpornosti i opće konkurentnosti. Jačanje jedinstvenog tržišta i poticanje privatnih ulaganja putem istinske unije tržišta kapitala od ključne su važnosti. Hoće li novi saziv Parlamenta biti na visini zadatka?
Nemamo drugog izbora nego natjecati se s globalnim silama kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države.
Europodručje i SAD imali su 2008. ekvivalentne bruto domaće proizvode (BDP) u tekućim cijenama: 14,2 bilijuna USD odnosno 14,8 bilijuna USD (13,1 bilijun EUR odnosno 13,6 bilijuna EUR). Petnaest godina kasnije BDP europodručja iznosi tek nešto više od 15 bilijuna USD, dok je BDP SAD-a porastao na 26,9 bilijuna USD. Da je pet najvećih europskih gospodarstava (Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Italije i Španjolske) u razdoblju od 1997. do 2022. slijedilo stopu rasta produktivnosti u Americi, njihov bi BDP po stanovniku u prosjeku bio gotovo za 13,000 USD (12,000 EUR) viši u smislu pariteta kupovne moći. Ti iznosi nisu nevažni.
Budući da EU godinama pokazuje pozitivnu trgovinsku bilancu, mnogi nisu vidjeli da je naša konkurentnost ugrožena. Pouzdali smo se u jednake uvjete na globalnoj razini i na međunarodni poredak utemeljen na pravilima te smo očekivali da će drugi učiniti isto. No svijet se sada brzo mijenja i EU se mora više potruditi i brzo reagirati na sve znakove upozorenja koje je dosad zanemarivao. Nadamo se da će novi saziv Parlamenta biti na visini zadatka i se neće baviti samo stranačkom politikom.
Zdravstveni djelatnici i predstavnici civilnog društva pozivaju tvorce politika da za sve buduće politike uvedu „provjeru utjecaja na zdravlje”. Smatraju da u novom zakonodavnom sazivu „pravo na zdravlje” mora ostati prioritet programa EU-a i nacionalnih programa, što su Europljani zatražili na Konferenciji o budućnosti Europe.
Zdravstveni djelatnici i predstavnici civilnog društva pozivaju tvorce politika da za sve buduće politike uvedu „provjeru utjecaja na zdravlje”. Smatraju da u novom zakonodavnom sazivu „pravo na zdravlje” mora ostati prioritet programa EU-a i nacionalnih programa, što su Europljani zatražili na Konferenciji o budućnosti Europe.
Nacionalne i europske zdravstvene mjere treba bolje koordinirati i uskladiti kako bi se izgradio održiviji zdravstveni sektor koji bi bio otporan na buduće šokove i kojim bi se svima jamčio jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Očekuje se da će u tome ključnu ulogu imati ulaganja, prevencija, tehnološke inovacije i rano zdravstveno obrazovanje, sudeći prema konferenciji „Stanje zdravlja u EU-u” održanoj 4. lipnja u Liègeu. To je događanje u kontekstu belgijskog predsjedanja Vijećem EU-a organizirala Skupina organizacija civilnog društva EGSO-a zajedno sa Sveučilišnim bolničkim centrom (CHU) Liège i bolnicom Hôpital de la Citadelle.
„U sljedećem zakonodavnom razdoblju od 2024. do 2029. zdravlje mora ostati ključni strateški prioritet nove Europske komisije, novog Europskog parlamenta i Vijeća”, izjavio je Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva. Europske institucije trebale bi usvojiti pristup „Jedno zdravlje” kojim se promiče međusobna povezanost zdravstvene politike i demografskih promjena, digitalne i zelene tranzicije, gospodarske sigurnosti i industrijske politike.
Séamus Boland naglasio je da zdravstvena politika može učinkovito funkcionirati samo ako je praćena dostupnim, primjerenim i kvalitetnim socijalnim uslugama i javnim socijalnim politikama te ako postoji dovoljan broj dobro osposobljenih zdravstvenih djelatnika. Ponovno ističući potrebu za izravnim sudjelovanjem i odgovornošću organizacija civilnog društva, kao što su udruge pacijenata, u području zdravstvene skrbi, rekao je: „Prihvaćanje i uspjeh europskih zdravstvenih inicijativa i programa ovise o transparentnom, redovitom i strukturiranom dijalogu s organizacijama civilnog društva. Njihova pak sposobnost da obavljaju taj posao ovisi o dobivanju održivih i predvidljivih financijskih sredstava.”
Na konferenciji se raspravljalo o nekoliko temeljnih aspekata za jačanje europske zdravstvene unije:
zalaganje za načelo „Jedno zdravlje”
digitalne inovacije i njihov utjecaj na zdravlje
održivost i otpornost zdravstvenih sustava na buduće promjene putem socijalnih ulaganja i
borba na globalnoj razini protiv nejednakosti u području zdravlja kroz prizmu europske solidarnosti: primjer rijetkih bolesti.
Na svibanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o iskustvima stečenima tijekom proširenja EU-a 2004. Zbog trenutačne geopolitičke i sigurnosne situacije daljnje proširenje postaje još hitnija zadaća za Europu.
Na svibanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o iskustvima stečenima tijekom proširenja EU-a 2004. Zbog trenutačne geopolitičke i sigurnosne situacije daljnje proširenje postaje još hitnija zadaća za Europu.
Na plenarnoj raspravi EGSO-a posvećenoj velikom proširenju 2004. godine sudjelovali su govornici koji su imali važnu ulogu u pregovaračkom procesu, primjerice bivši poljski državni tajnik zadužen za pristupanje EU-u Jarosław Pietras, glavni tajnik Zaklade za europske napredne studije, Mađar László Ando, i bivši europski povjerenik za proširenje, Čeh Štefan Füle.
Sudionici u raspravi naglasili su da EU, koji je tek nedavno ponovno iskazao interes za daljnje proširenje, zemljama kandidatkinjama mora pružiti jasan plan za pristupanje. Ako ih se predugo ostavi na čekanju, proces proširenja mogao bi izgubiti svoju vjerodostojnost.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Dvadeseta obljetnica obilježava ne samo važan trenutak kroz koji smo prošli već i trajan uspjeh procesa proširenja EU-a jer nam se još zemalja želi pridružiti.”
Jarosław Pietras poručio je: „Proširenje je dvosmjeran proces transformacije koji donosi korist ne samo zemljama kandidatkinjama već i državama članicama EU-a.”
Štefan Füle, koji trenutno predsjeda Radnom skupinom za proširenje EU-a u Centru za europsku politiku, naglasio je da „za novi val proširenja moramo pripremiti i zemlje kandidatkinje i države članice EU-a”.
Govoreći o glavnom razlogu koji je potaknuo proširenje 2004., dr. Tinatin Akhvlediani, znanstveni suradnik u Odjelu za vanjsku politiku EU-a u Centru za studije europskih politika, istaknuo je gospodarske aspekte proširenja, s obzirom na to da su tadašnje zemlje kandidatkinje prolazile kroz teško financijsko razdoblje. Međutim, danas je glavni motiv za buduće proširenje sigurnost.
László Andor izrazio je uvjerenje da je vladavina prava bila jedna od slabosti proširenja iz 2004. jer Europska unija nije pripremila prave alate za to, što je nedavno dovelo do postavljanja uvjeta u pogledu vladavine prava.
EGSO će u rujnu održati samit civilnog društva o proširenju i pozvati sve članove i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje da prvi put u povijesti sudjeluju na njegovom plenarnom zasjedanju.
