EGSO info

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) zauzeo je čvrst stav o povredama vladavine prava u EU-u i izjavio da se zalaže za to da Vijeće Europske unije i Europska komisija nametnu visoke odvraćajuće sankcije državama članicama koje sustavno ne poštuju vladavinu prava i time ugrožavaju proračun EU-a.

U samoinicijativnom mišljenju „Vladavina prava i fond za oporavak“, koje je usvojio na plenarnoj sjednici 20. siječnja, EGSO pozdravlja Uredbu EU-a 2020/2092, kojom se Komisiji omogućuje nametanje financijskih sankcija za sustavne nedostatke u području vladavine prava u državama članicama EU-a, te poziva na strogu primjenu Uredbe u svim područjima relevantnima za proračun.

„Vladavina prava nezaobilazan je temelj za demokratsko, pluralističko društvo u Europi i za sam opstanak EU-a“, poručio je izvjetitelj za to mišljenje Christian Bäumler.

Za rješavanje problema sustavnog kršenja vladavine prava, EGSO preporučuje EU-u da se služi i svim drugim sredstvima sankcioniranja, kao što su postupak zbog povrede prava iz članka 263. UFEU-a i postupak iz članka 7. UEU-a.

EGSO smatra da sustavno kršenje vladavine prava u određenoj državi članici uvijek narušava ili barem ozbiljno ugrožava provedbu programa koje financira EU, zbog čega je štetno za proračun EU-a. Stoga je od presudne važnosti da se svi korisnici isplata iz proračuna Uniije pridržavaju pravila transparentnosti i da budu u potpunosti kadri pokazati na što se koriste ta financijska sredstva.

Vlade bi i u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost trebale navesti koje će mjere poduzeti kako bi ojačale vladavinu prava.
Međutim, većina dosad podnesenih nacionalnih planova sadržava premalo inicijativa u tom pogledu. Štoviše, Komisija u ocjeni tih planova nije pridala dovoljno važnosti vladavini prava, zbog čega EGSO izražava žaljenje.

U mišljenju EGSO poziva sve države članice da intenzivnije surađuju s Uredom europskog javnog tužitelja i da to postane preduvjetom za sudjelovanje u programima koje financira EU. Ta suradnja već počinje polučivati rezultate i vjerojatno će dugoročno doprinijeti golemom poboljšanju prekograničnog kaznenog progona. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja proglašenje 2022. Europskom godinom mladih, ali smatra da se to ne bi smjelo svesti na puke promotivne aktivnosti već doprinijeti strategiji EU-a za mlade jasnim planovima i angažmanom usmjerenima na ostvarivanje opipljivih rezultata za sve mlade Europljanke i Europljane.

EGSO je o Europskoj godini mladih 2022. raspravljao na plenarnom zasjedanju u siječnju, na kojem su sudjelovali Anne Kjær Bathel iz programa za mlade političke vođe, Joe Elborn, glavni tajnik Europskog foruma mladih, i Miriam Teuma, predsjednica Europskog upravljačkog odbora za mlade Vijeća Europe.

„Ključno je da mladi ljudi mogu iznijeti svoje mišljenje prilikom osmišljavanja današnjih i budućih politika”, rekla je predsjednica EGSO-a Christa Schweng. „Oni su naša budućnost pa je njihovo uključivanje i ulaganje u mlade krucijalno za izgradnju stabilnih, mirnih i održivih društava i razvoj politika koje zadovoljavaju specifične potrebe mladih generacija.”

EGSO je u jedinstvenom položaju da surađuje i poveže se s mrežama mladih i spreman je i želi igrati vodeću ulogu u Europskoj godini mladih, što bi mogao učiniti po uzoru na vlastite uspješne inicijative kao što su „Tvoja Europa, tvoje mišljenje!”, okrugli stolovi mladih o klimi i održivosti i Samit mladih EU-a o klimi koji organizira početkom ljeta.

EGSO će rado dati svoj doprinos u okviru Europske godine mladih 2022., koja mora donijeti opipljive rezultate za mlade u Europi u područjima politike koja utječu na njihov život. (ks)

Oporavak, snaga i osjećaj pripadnosti tri su glavna cilja francuskog predsjedništva, koje EGSO dijeli i podupire, kao što je predsjednica Christa Schweng istaknula na siječanjskom plenarnom zasjedanju 19. siječnja 2022. prilikom svog obraćanja francuskom državnom tajniku za europske poslove Clémentu Beauneu.

„Sa zadovoljstvom primjećujem da je velik dio vaših prioriteta – suverenija Europa, novi europski model rasta i humanija Europa – vrlo sličan prioritetima EGSO-a“, rekla je gđa Schweng te istaknula predanost i doprinos EGSO-a oblikovanju otporne, snažne, održive i uključive Europe.

G. Beaune naglasio je da će francusko predsjedništvo pomoći Europi da se pripremi za sutrašnjicu i bude spremna za 2030. te postaviti temelje za dalekosežne promjene u pogledu vrijednosti, ulaganja, mladih, kulture i zdravlja. Poseban naglasak stavit će se na promicanje vrijednosti koje nas ujedinjuju, kao primjerice vladavina prava i demokratske vrijednost, a koje su posljednjih godina bile oslabljene zato što smo ih uzimali zdravo za gotovo. „Želimo poticati osjećaj pripadnosti i zagovarati naše vrijednosti. Neće biti političkog projekta bez tog zajedničkog europskog identiteta koji nadilazi nacionalne identitete“, rekao je.

U pogledu predstojećeg završetka Konferencije o budućnosti Europe, gđa Schweng dodala je: „Kao dom organiziranog europskog civilnog društva možemo biti vaši najbolji saveznici u ovoj osjetljivoj završnoj fazi Od ključne će važnosti biti osiguravanje opipljivih rezultata i transparentnog daljnjeg postupanja. Građani i građanke traže transparentnost i žele vidjeti da EU poduzima konkretne korake. Uloga francuskog predsjedništva stoga će biti ključna za uspjeh Konferencije i za vraćanje EU-a njegovim građanima i građankama.“

G. Beaune obećao je da će Konferencija o budućnosti Europe donijeti konkretne prijedloge koje je „potrebno brzo provesti jer Konferencija ne može biti samo slovo na papiru, već treba postaviti temelje za stvarnu reformu“. (mp)

EGSO čvrsto vjeruje da bi se model skrbi za uzdržavane starije osobe trebao uključiti u oblikovanje politika EU-a s obzirom na to da se očekuje da će se udio stanovništva starijeg od 80 godina do 2050. više nego udvostručiti.

Pandemija je razotkrila propuste u tom području, a inicijativa Komisije za uspostavu nove europske strategije za skrb korak je u pravom smjeru, prema mišljenju EGSO-a. Međutim, savjetodavne institucije i europske organizacije civilnog društva koje predstavljaju starije osobe također moraju iznijeti svoje mišljenje.

U svojem samoinicijativnom mišljenju „Ususret novom modelu skrbi za starije osobe: pouke iz pandemije COVID-a 19“ koje je usvojeno na siječanjskom plenarnom zasjedanju, EGSO je podrobnije razmotrio razne modele dugotrajne skrbi za nesamostalne ili uzdržavane osobe starije od 65 godina koje se nalaze u institucionalnoj skrbi.

Miguel Ángel Cabra De Luna, izvjestitelj za mišljenje, naglasio je: „Skrb za sve starije osobe mora biti temelj politika Eu-a, u kombinaciji s usklađenošću s Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava“.

EGSO je predložio osnivanje Europskog opservatorija za skrb o starijim osobama, koji bi omogućio prikupljanje dostatnih statističkih podataka, uspoređivanje dobrih praksi među različitim državnim modelima, utvrđivanje strukturnih nedostataka nacionalnih sustava, pružanje tehničke potpore za lakše donošenje političkih smjernica EU-a i pomoć u provedbi europskog stupa socijalnih prava.

Pored toga, u mišljenju EGSO-a poziva se na uvođenje Europske godine starijih osoba kako bi se uvažila njihova temeljna prava i njihov doprinos društvu, kako je utvrđeno člankom 25. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Tijekom pandemije prava i potrebe starijih osoba samo su se djelomično uzimale u obzir te su izašli na vidjelo konceptualni, strukturni i funkcionalni nedostaci u modelima skrbi za starije osobe. U širem kontekstu, ta je situacija dodatno istaknula činjenicu da starenje stanovništva predstavlja ključni strateški izazov za EU i njegove države članice. (at)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svojem mišljenju „Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu” navodi da je, unatoč premještanju rizika na radnom mjestu do kojeg je došlo zbog digitalizacije rada, koja je pak dovela do porasta stresa i bolesti uzrokovanih sindromom izgaranja kao i ergonomskih ozljeda, te blagog pada broja nesreća na radnom mjestu, socijalni dijalog i dalje ključan za promicanje sigurnosti i zdravlja na radu.

„Mjere za sigurnost i zdravlje na radu koje se provode putem socijalnog dijaloga pozitivno utječu na zdravlje radnika te mogu poboljšati profitabilnost poduzeća i smanjiti troškove liječenja i izostajanja s posla. Procjenjuje se da trošak ozljeda i bolesti povezanih s radom za društvo iznosi 476 milijardi EUR, odnosno 3,3 % BDP-a EU-a, navodi u mišljenju izvjestiteljica Franca Salis-Madinier.

Međutim, kvaliteta socijalnog dijaloga razlikuje se u različitim državama članicama, zbog čega je primjena autonomnih sporazuma koje su sklopili socijalni partneri u području sigurnosti i zdravlja na radu ponekad neujednačena diljem EU-a.

EGSO smatra da je europski socijalni dijalog potrebno ojačati kako bi se osigurala ujednačena zaštita svih radnika u EU-u.  
Europska komisija stoga bi trebala utvrditi jasne kriterije kako bi osigurala da se sporazumi koje su potpisali socijalni partneri provedu u svim državama članicama, posebno s obzirom na presudu Suda Europske unije u kojoj se navodi da Komisija nije obvezna prihvatiti zahtjeve socijalnih partnera radi provedbe sporazuma.

Međutim, osim produktivnog socijalnog dijaloga, utvrđivanje općih smjernica za sigurnost i zdravlje na radu iziskuje i snažan regulatorni okvir. Sporazumi koji dovode do direktiva Vijeća na zahtjev obiju stranaka potpisnica čine se učinkovitiji jer se njima jamče konkretni akcijski planovi u državama članicama.
U tu svrhu EGSO poziva na donošenje novih smjernica o radu na daljinu, ambicioznijeg stajališta o borbi protiv raka i na donošenje direktiva EU-a o mišićno-koštanim poremećajima i psihosocijalnim rizicima koji postaju velika prijetnja na radnom mjestu za europske radnike.

Skupina poslodavaca EGSO-a podnijela je nekoliko amandmana na mišljenje u kojima je izrazila svoje protivljenje, osobito u pogledu poziva na dionošenje novih regulatornih mjers i, primjerice, predloženog djelovanja EU-a u vezi s mišićno-koštanim poremećajima i psihosocijalnim rizicima, kao i izrade novih smjernica za rad na daljinu.
Mišljenje, koje je izrađeno na zahtjev francuskog predsjedništva Europske unije, usvojeno je na plenarnom zasjedanju EGSO-a u siječnju sa 172 glasa za, 32 protiv i 70 suzdržanih. (ll)
 

EGSO je pozvao na uvođenje posebne funkcije ombudsmana kako bi se MSP-ovima u Europi pomoglo u suočavanju s poteškoćama u vezi s financijama i financiranjem. Odbor također ističe da je potrebna politička volja da se MSP-ovima pruži potpora u uvođenju umjetne inteligencije.

Na plenarnom zasjedanju u siječnju EGSO je usvojio dva izvješća u vezi s nekima od gorućih pitanja za MSP-ove.

U mišljenju „Strategija za MSP-ove nove generacije – Poboljšanje djelotvornog i brzog ostvarivanja rezultata“ EGSO naglašava da je pristup kreditima, likvidnosti, novčanim tokovima i plaćanjima ključna prepreka za MSP-ove, osobito s obzirom na COVID, te se stoga predlaže uspostava mreže pravobranitelja za financije i financiranje kako bi se:

•   promicao pristup MSP-ova financiranju;
•    ispitalo koriste li posredničke banke financijske instrumente kako bi doprle do MSP-ova kojima su financijska sredstva najpotrebnija, i kako to čine;
•    posredovalo u sveobuhvatnijim sporovima između MSP-ova i pružatelja usluga financiranja.

EGSO također predlaže:

•    osnivanje radne skupine za likvidnost MSP-ova koja bi pratila provedbu novih mjera Europske komisije za poboljšanje kratkoročne likvidnosti mikropoduzeća;

•    uvođenje obrasca od jedne stranice kako bi se smanjilo opterećenje za poduzeća s ograničenim ljudskim resursima i pravnim timovima pri prijavi za financiranje iz fondova EU-a;

•    pružanje više mogućnosti MSP-ovima da sudjeluju u natječajima za javnu nabavu u državama članicama i da ih dobivaju.

U mišljenju „Razvoj umjetne inteligencije u europskim mikropoduzećima i malim i srednjim poduzećima“ EGSO ističe da je potrebna snažna politička volja kako bi se prevladale prepreke uvođenju umjetne inteligencije u mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća.

Politička volja potrebna je da bi se, uz pomoć socijalnih partnera, gospodarskih komora, strukovnih udruga i drugih izgradilo povjerenje i otklonile brige mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća na terenu.

EGSO predlaže skup mjera koje također iziskuju postojanu političku volju, prije svega:

•    promicanje općeg ovladavanja umjetnom inteligencijom pomoću obrazovanja i strukovnog osposobljavanja;
•    osiguravanje jednostavnog pristupa mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća kako javnom tako i privatnom financiranju u području umjetne inteligencije;
•    osiguravanje svugdje dostupne infrastrukture i povezivosti;
•    promicanje svijesti o pitanjima kibersigurnosti;
•    širenje najboljih praksi i priča o uspjehu što je više moguće. (dm)

Ako želimo da se nastavi rast socijalne ekonomije izvan razmjera koje omogućuju poticaji iz javnih programa, potrebni su novi financijski instrumenti, stoji u novom izvješću EGSO-a, u kojem se poziva i na edukaciju o financijama kako bi se potaknulo privatno financiranje.

Socijalna ekonomija može privući odgovarajuća ulaganja samo ako postoje namjenski financijski instrumenti kojima se socijalni učinak uravnotežuje s prihvatljivom dobiti za ulagatelje i s pravednim rizicima za socijalna poduzeća, poručuje EGSO u mišljenju usvojenom u siječnju.

Izvjestitelj Giuseppe Guerini rekao je: „Doista je potrebno uspostaviti poveznicu između svijeta privatnih ulaganja i svijeta socijalne ekonomije. Smatramo da se financijski subjekti prema organizacijama socijalne ekonomije prečesto odnose kao prema visokorizičnima samo zato što se koriste alatima kojima se obično procjenjuju druge vrste poduzeća.“

Ulaganja sa socijalnim učinkom trebala bi ispunjavati sljedeće kriterije:

•    imati jasan cilj stvaranja socijalnog učinka;
•    podupirati poduzeća koja jasno ulaze u definiciju socijalnih poduzeća;
•    postavljati očekivanja na razinu utemeljenu na pravednoj, održivoj i transparentnoj ekonomskoj dobiti, čak i ako je niža od prosjeka na tržištu;
•    omogućivati da se dio imovine koristi za druga ulaganja sa socijalnim ciljevima;
•    imati mjerljiv učinak;
•    biti u skladu s vrijednostima poduzeća u koje se ulažu.

Dobro međusobno poznavanje ključno je za prevladavanje investicijskog jaza.  „Financijske subjekte potrebno je bolje podupirati u tome da razumiju okolnosti socijalnih poduzeća i da im pomažu razumjeti svijet financija i financijske instrumente“, rekla je suizvjestiteljica Marie-Pierre le Breton.

Tome može pridonijeti i širenje dobrih praksi, primjerice finski Centar stručnosti za ulaganja s učinkom ili francuski modeli ulaganja s „plaćanjem prema rezultatima“ (eng. pay-by-results). Međutim, potrebno je uspostaviti pokazatelje na razini EU-a kako bi se procijenio učinak. To bi mogli biti objektivni pokazatelji, kao što su otvorena radna mjesta, ili subjektivni pokazatelji, kao što je dobrobit zajednice.

U mišljenju „Sigurnost opskrbe hranom i održivi prehrambeni sustavi“ usvojenom na plenarnom zasjedanju 19. siječnja 2022. godine, EGSO je utvrdio ključne poluge za održivu i konkurentnu prehrambenu proizvodnju EU-a i smanjenje ovisnosti o uvozu uz istodobno povećanje autonomije u opskrbi bjelančevinama.

Da bi sveobuhvatna prehrambena politika bila istinski relevantna za europske potrošače, cijena i kvaliteta hrane proizvedene održivim metodama u EU-u moraju biti konkurentne. To znači da europski poljoprivredno-prehrambeni sektor može potrošačima nuditi hranu po cijenama koje uključuju dodatne troškove nastale zbog poštovanja kriterija poput održivosti, dobrobiti životinja, većih troškova ulaznih materijala, sigurnosti hrane i nutritivne vrijednosti, ali i poštenih prihoda za poljoprivrednike, a istovremeno zadržati svoju poziciju kao opcije koju preferira velika većina potrošača.

Iako europski zeleni plan nudi mogućnost da se načelima utvrđenima u strategiji „Od polja do stola“ i strategiji biološke raznolikosti ponovo potvrdi „društveni ugovor o hrani“ između EU-a i njegovih građana i građanki, još tu ima mnogo posla. „Komisija predlaže premalo konkretnih mjera za jačanje poljoprivredno-prehrambenog sektora, povećanje prihoda radnika i poljoprivrednika i promicanje poštenih cijena i vrijednosti hrane“, naglasio je suizvjestitelj Peter Schmidt.

Kao što je naglasio izvjestitelj mišljenja Arnold Puech d’Alissac, „poticanje otvorene strateške autonomije, osiguravanje reciprociteta trgovinskih standarda, promicanje istraživanja, jačanje digitalizacije, razvijanje inovativnih tehnologija i sjemenja te lakši pristup poljoprivrednika osposobljavanju za te nove tehnologije samo su neke od ključnih poluga za očuvanje konkurentnosti europskih proizvođača.“
Jačanje proizvodnje mahunarki i zrna mahunarki s visokim udjelom bjelančevina te uljarica i pogače uljarica u Uniji koristilo bi poljoprivrednicima EU-a i pozitivno utjecalo na klimu, bioraznolikost i okoliš. (mr)

EU treba europski promet neprestano prilagođavati aktualnim i budućim potrebama, osobito s obzirom na promjene u potražnji i trend povećanja prometa u morskim lukama. Ključne značajke moraju biti načelo multimodalnosti i pametna rješenja za pomorski promet te iskorištavanje prednosti različitih načina prijevoza za postizanje najboljih mogućih rezultata i za istovremeno povećanje sigurnosti i smanjenje opterećenja za okoliš.

To je glavna poruka mišljenja o Komunikaciji Komisije „NAIADES III: Poticanje dugoročno održivog prijevoza unutarnjim plovnim putovima u Europi“, koje je sastavio Mateusz Szymański i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a u siječnju.

Govoreći na marginama sastanka, g. Szymański je rekao: „NAIADES III važan je akcijski plan. EGSO podržava nastojanja da se poveća udio prijevoza unutarnjim plovnim putovima u putničkom i teretnom prijevozu. U tom području postoji ogroman potencijal koji je još uvijek neiskorišten. Potrebna nam je politička volja i predanost na mnogim razinama kako bismo donijeli mjere potpore razvoju i održavanju infrastrukture te promicanju prijevoza unutarnjim plovnim putovima kao sektora koji pruža mogućnosti za razvoj karijere. Također je potrebno ažurirati mrežu TEN-T kako bi se odgovorilo na nove trendove u prometu.“ (mp)

U razmatračkom mišljenju sastavljenom na zahtjev francuskog predsjedništva Vijeća EU-a EGSO poziva Europsku komisiju da ima u vidu bitan doprinos koji najudaljenije regije mogu dati za budućnost Europe.

Komisija bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se pobrinula za to da te regije ne budu zaboravljene u oporavku nakon COVID-a 19 i klimatskoj, socijalnoj i digitalnoj tranziciji. EGSO predlaže nove ključne korake za prehrambenu i energetsku autonomiju najudaljenijih regija te njihovu zelenu tranziciju, održivi turizam, socijalnu uključenost, angažman civilnog društva, stjecanje vještina i rješavanje problema vodoopskrbe i otpadnih voda.

Izvjestitelj Joël Destom rekao je: „Najudaljenije regije treba promatrati kao laboratorije za promicanje globalnog napretka i one mogu postati modeli koji bi se kasnije mogli primijeniti drugdje.”

Suizvjestitelj Gonçalo Lobo Xavier dodao je: „EGSO poziva na to da se u najudaljenijim regijama osigura pristup digitalnim tehnologijama i da se u sljedeće operativne programe uključe opsežni projekti za pristup vodoopskrbi i odvodnji.” (tk)

U siječnju 2022. EGSO je usvojio mišljenje o preporukama Europske komisije za ekonomsku politiku europodručja za 2022., uzimajući u obzir trenutačne okolnosti.

Izvjestitelj Juraj Sipko komentirao je: „Jedan je od glavnih izazova europodručja kako se nositi s gomilanjem velikog javnog duga i visokom inflacijom i kako nastaviti proces preobrazbe prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, a istovremeno raditi i na socijalnoj stabilnosti.“

EGSO smatra da EU-ov Pakt o stabilnosti i rastu više nije primjeren tim uvjetima. Projekt bankovne unije mora brže napredovati, a unija tržišta kapitala mora se dovršiti. EGSO je zabrinut i zbog sve izraženije socijalne nestabilnosti i poziva na nove, prikladnije pokazatelje nejednakosti i siromaštva. (tk)

U mišljenju usvojenom u siječnju ove godine EGSO pozdravlja namjeru Europske komisije da pojasni i ažurira postojeći okvir EU-a i osmisli europsko oporezivanje na način kojim bi se poticala održiva energija iz nefosilnih izvora

EGSO je, međutim, ujedno zabrinut zbog mogućeg negativnog socioekonomskog učinka nekih mjera iz prijedloga direktive Europske komisije.

„Pozivamo na fleksibilniji stav o prihvatljivim biogorivima i njihovu oporezivanju“, izjavio je izvjestitelj Stefan Back.

Odbor preporučuje i upotrebu koncepta „energetskog siromaštva“ umjesto „ranjivih kućanstava“, poziva na povrat poreza za zaštitu okoliša najpogođenijim osobama i smatra da sustav određivanja cijena u EU-u treba prilagoditi kako bi se uzela u obzir cijena svih vrsta energije.

„Isto tako, EGSO žali zbog toga što u prijedlog nisu uključene odgovarajuće mjere za izbjegavanje siromaštva povezanog s mobilnošću“, dodao je suizvjestitelj Philippe Charry. (tk)

O ključnoj ulozi sirovina dugo se i u detalje raspravljalo na konferenciji na visokoj razini održanoj 31. siječnja u organizaciji EGSO-a. Na konferenciji je naglasak bio osobito na dvama glavnim aspektima: važnosti kritičnih sirovina u postizanju strateške autonomije EU-a u zelenoj i digitalnoj tranziciji i važnoj ulozi kružnosti kada je riječ potrebnoj uspostavi tržišta za sekundarne sirovine u Europi.

„Pristup Europe većini sirovina uvelike ovisi o ostatku svijeta. Europa mora biti predvodnica i pokazati da ta industrija može biti održiva u ekološkom i ljudskom smislu“, poručila je EGSO-ova predsjednica Christa Schweng, koja je naglasila i potrebu za strateškim partnerstvima sa zemljama istomišljenicama diljem svijeta.

Thierry Breton, europski povjerenik za unutarnje tržište, obratio se sudionicima konferencije putem video-poruke i istaknuo: „Do 2050. bit će nam potrebno 60 puta više litija za električne baterije u vozilima. Ne sumnjam da će kružno gospodarstvo postati novi način rada u području sirovina. Bit će to još jedno neophodno sredstvo kojim raspolažemo kako bismo postigli sigurnost i otpornost naših lanaca opskrbe. EGSO i Europska komisija na istoj su valnoj duljini“.

Agnès Pannier-Runacher, francuska državna tajnica za industriju, uviđa da su kritične sirovine ključne za autonomiju Europe u prelasku na zeleno i digitalno gospodarstvo utemeljeno na kružnom modelu. Budući da je europska energetska autonomija među prioritetima francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije, „ne možemo dopustiti da se naša ovisnost o fosilnim gorivima zamijeni novom ovisnošću o tim strateškim metalima“, naglasila je.

Panelisti i panelistice složili su se da Europa mora podići ekološke i socijalne standarde upravljanja na dosad neviđenu razinu i time pokazati da je globalni lider u tom području.
„EGSO je potpuno svjestan da se hitno potrebno pozabaviti tim pitanjem. EGSO smatra da su predviđene mjere Europske komisije ključne želimo li održati i ojačati industrijsku osnovicu EU-a“, rekao je predsjednik EGSO-ovog Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene, Pietro Francesco De Lotto, koji je predsjedao konferencijom.

U konačnici, javne institucije moraju i dalje djelovati udruženim snagama, a civilno društvo biti uključeno u rad na tim pitanjima.

Konferencija je bila jedna od aktivnosti EGSO-a u okviru Konferencije o budućnosti Europe. (ks)