S obzirom na to da je rak na putu da postane glavni uzrok smrti u EU-u, nema sumnje da europski plan za borbu protiv raka dolazi u pravo vrijeme i EGSO ga pozdravlja kao prekretnicu u borbi protiv raka. No, imajući u vidu razne neriješene probleme regionalne i socijalne nejednakosti, jasno je da još ima prostora za poboljšanje.

EGSO odlučno podržava novi plan Komisije za financiranje borbe protiv raka vrijedan 4 milijarde eura, prvi strateški dokument od 1990. usmjeren na borbu protiv te pošasti.

„Europskoj uniji potreban je novi Marshallov plan za onkologiju i ovo je korak u pravom smjeru. Ne smijemo propustiti tu priliku”, naglasila je Małgorzata Anna Bogusz, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Europski plan za borbu protiv raka”.

„Plan je dobro osmišljen jer obuhvaća brojne ključne aspekte borbe protiv raka”, rekla je Milena Angelova, suizvjestiteljica za mišljenje.

Stope smrtnosti i pobolijevanja nisu povezane samo s vrstom karcinoma, već i s lokacijom pacijenata i njihovim socijalnim položajem. Pozornost treba usmjeriti na razlike u regionalnoj infrastrukturi i socijalne nejednakosti s obzirom na zaposlenje i spol.

EGSO potiče države članice da budu proaktivne i naglašava potrebu za djelotvornom prevencijom raka povezanog s radom, te poziva na više istraživanja izloženosti karcinogenim i mutagenim tvarima te endokrinim disruptorima, kao i uzroka raka povezanog s radom, posebno kod žena.

I na kraju, u mišljenju se naglašava ključna uloga socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u kampanjama za podizanje razine osviještenosti i promicanje zdravog načina života. (at)

Europski gospodarski i socijalni odbor obvezao se na trajnu suradnju s Europskom komisijom i drugim institucijama EU-a na podupiranju i provedbi temeljnih vrijednosti EU-a, posebno vladavine prava, temeljnih prava i demokracije.

U okviru rasprave o europskim vrijednostima s povjerenikom za pravosuđe Didierom Reyndersom na plenarnom zasjedanju održanom 10. lipnja, EGSO je pozvao na veću demokratsku uključenost organizacija civilnog društva i građana i građanki na razini EU-a kako bi se njihovo sudjelovanje proširilo izvan izbora i omogućio istinski civilni dijalog. Članovi i članice EGSO-a također su posebno istaknuli važnost priznavanja socijalnih i gospodarskih prava kao temeljnih prava u EU-u.

EGSO je na plenarnom zasjedanju predstavio i usvojio mišljenja „Akcijski plan za europsku demokraciju“ (EDAP) i „Nova strategija za provedbu Povelje o temeljnim pravima“, u kojima izražava podršku nedavnim inicijativama Komisije za zaštitu demokratskih vrijednosti i građanskih prava u EU-u.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Vrijednosti EU-a posvuda se dovode u pitanje i ne smiju se uzimati zdravo za gotovo, čak ni u zemljama s dugogodišnjom tradicijom demokracije. Civilno društvo ima velika očekivanja u vezi s odgovorom EU-a i želi biti aktivno uključeno u nacionalne i europske rasprave o zaštiti tih prava.“

Didier Reynders poručio je: „Za rješavanje mnogih problema bit će potrebna međunarodna suradnja i pristup koji obuhvaća cijelo društvo, uz koordinirane napore vlada, civilnog društva, istraživača, provjeravatelja činjenica, privatnog sektora, medija i građana. Pozdravljam uspješnu suradnju s vašim Odborom u tom području.“

EGSO je u mišljenju „Nova strategija za provedbu Povelje o temeljnim pravima“ pozvao na donošenje mjera kojima se štite i podupiru organizacije civilnog društva, a koje bi trebale uključivati i mehanizam upozoravanja za utvrđivanje i prijavljivanje uznemiravanja. Pozvao je na davanje veće uloge socijalnim partnerima u promicanju i provedbi prava iz Povelje.

U mišljenju „Akcijski plan za europsku demokraciju“ EGSO je preporučio da Komisija u tom akcijskom planu predvidi zaseban dodatni stup za sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera i za promicanje demokracije na radnom mjestu. Izrazio je žaljenje zbog toga što u navedenom akcijskom planu nije uzeta u obzir važna uloga socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja u smanjenju nejednakosti i poticanju Europljana i Europljanki da prihvate demokratske ideale. (ll)

Deseto izdanje Dana europske građanske inicijative iznimno je održano putem interneta i tijekom dva dana. Predsjednica EGSO-a Christa Schweng, potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová i potpredsjednik Europskog parlamenta Pedro Silva Pereira ocijenili su trenutačnu situaciju u vezi s tim jedinstvenim instrumentom participativne demokracije.

U svojim je uvodnim napomenama Christa Schweng naglasila da je ključan element svakog participativnog procesa njegov učinak: „Nedostatak učinka može dovesti do razočaranja, manjka interesa i frustracije među građanima.“ Nadodala je: „Europska građanska inicijativa moći će postati važno sredstvo ponovnog povezivanja EU-a s građanima i građankama samo ako joj se poveća učinak.”

Od 2012. do danas za samo je šest inicijativa prikupljeno dovoljno potpisa. Imale su, osim toga, prilično ograničen i zakašnjeli učinak. No, ima razloga za optimizam jer su 2021. godine stupila na snagu prva dva zakonodavna akta nadahnuta europskim građanskim inicijativama: Direktiva o vodi za piće, na koju je utjecala inicijativa Right2Water, i takozvana Uredba o transparentnosti, koja se nastavlja na inicijativu za zabranu glifosata.

U svojoj je video poruci Věra Jourová istaknula promjene i poboljšanja uvedena novom Uredbom o europskoj građanskoj inicijativi, koja je stupila na snagu u siječnju 2020. Pojasnila je i da stvarni učinak europskih građanskih inicijativa nadilazi zakonodavne mjere: „Čak i inicijative koje ne dostignu završne formalne korake postupka mogu imati višestruke učinke. Čim pokrenu europsku građansku inicijativu, građani dovode u javni prostor pitanje do kojeg im je stalo, čime se podiže razina osviještenosti i ostvaruje utjecaj.“

Pedro Silva Pereira napomenuo je da Europski parlament i dalje predvodi raspravu o tome kako bolje informirati građane o europskoj građanskoj inicijativi i poboljšati njezino funkcioniranje: „Moramo se pobrinuti za to da se inicijative koje uspješno dosegnu završnu fazu ozbiljno razmotre i na odgovarajući način uzmu u obzir.“ (na)

Vlade, čiji godišnji rashodi čine oko 14 % (ili 2 bilijuna EUR) ukupnog BDP-a EU-a, najveći su potrošači u Europi. Njihovi rashodi uglavnom proizlaze iz javnih natječaja za kupnju radova, usluga i robe koji su im potrebni od poduzeća.

U EU-u se posljednjih nekoliko godina puno radi na poticanju javnih vlasti da usvoje održivije obrasce potrošnje i da ne razmatraju samo svoje kratkoročne potrebe već i dugoročniji učinak svake kupnje.

Europska komisija od 2017. godine objavljuje smjernice u obliku kriterija za zelenu javnu nabavu, čime se postupno uvode elementi kružnog gospodarstva da bi se zatvorila petlja energije i materijala u opskrbnim lancima, a istovremeno na minimum sveo učinak na okoliš i stvaranje otpada.

Međutim, te mjere imaju ograničen učinak jer je postupanje u skladu s njima dobrovoljno. EGSO smatra da je došlo vrijeme da se uvedu obavezni minimalni kriteriji za zelenu javnu nabavu i da se uz pomoć direktiva o nabavi i zakonodavstva po sektorima da snažan poticaj kružnom gospodarstvu.

Kružna javna nabava omogućit će upravama da se u trenutku kupnje ne oslanjaju isključivo na kriterij najniže cijene.

„Nabava nerijetko izaziva kontroverze jer su kriteriji za odabir projekata vrlo često izuzetno jednostrani, odnosno ne pridaje se nikakva važnost učinku tijekom cijelog životnog ciklusa ili tome što se nekim projektom postiže“, izjavio je izvjestitelj za mišljenje o tom pitanju, Ferdinand Wyckmans. „Postavku da bi najniža cijena trebala biti jedini kriterij za dodjelu ugovora treba zamijeniti pristupom osiguravanja najveće moguće vrijednosti za uloženi novac, što bi obuhvaćalo inovacije, kvalitetu proizvoda i usluga, održivost, ozelenjivanje i društveni učinak.“

Europska komisija već je pripremila niz predložaka za izračun troškova tijekom cijelog životnog ciklusa, kojima se naručitelji mogu besplatno poslužiti kako bi s pomoću njih ocijenili proizvode i usluge. Ti alati tijelima javne vlasti omogućuju da razmotre troškove tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, radova ili usluga – od kupnje preko korištenja i održavanja do postupka na kraju životnog vijeka. EGSO smatra da bi te predloške sada trebalo ažurirati kako bi se uključila cijena ugljika.

EGSO također smatra da je od presudne važnosti osigurati da MSP-ovi imaju priliku natjecati se za kružne javne ugovore i primiti pomoć koja im je potrebna. Oni imaju golem potencijal, ali postoji opasnost da zbog složenosti postupka budu marginalizirani. MSP-ovi mogu pridonijeti lokalnim natječajima i natječajima usmjerenima na ljude samo ako im se pruži potrebna potpora. (dm)

EGSO pozdravlja inicijativu Komisije o obaveznoj transparentnosti plaća, ali smatra da bi predloženu direktivu trebalo ojačati u raznim aspektima i poduzeti daljnje mjere za uklanjanje temeljnih uzroka rodno uvjetovanih razlika u plaćama.

U svom mišljenju usvojenom 9. lipnja EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o direktivi o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća, koja će pomoći radnicima da ostvare svoje pravo na jednaku plaću u slučajevima u kojima su žrtve diskriminacije.

Međutim, EGSO smatra da je predloženu direktivu potrebno ojačati u raznim aspektima, kao što su kriteriji koji se koriste za određivanje vrijednosti rada, područje primjene nekih od mjera za transparentnost plaća te uloga socijalnih partnera i kolektivnog pregovaranja.

Jednake plaće i rad jednake vrijednosti

Načelo „jednake plaće za jednaki rad“ odnosi se na „kategorije radnika“ koje, u skladu s prijedlogom Komisije, određuje poslodavac. EGSO smatra da je od ključne važnosti postojanje mehanizama kojima bi se osiguralo da se kategorije radnika određuju na rodno neutralan način, uz sudjelovanje predstavnika sindikata i radnika te u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

Daljnje mjere za rješavanje strukturnih problema koji su uzrok rodno uvjetovanoj razlici u plaćama trebale bi uključivati i jamstvo odgovarajuće i cjenovno pristupačne skrbi o djeci, inicijative za podizanje svijesti, osiguravanje veće zastupljenosti žena na položajima na kojima se donose odluke te ukidanje poreznih mjera kojima se žene odvraćaju od zapošljavanja. Cijela web priča dostupna je ovdje. (na)

Europskoj uniji potrebni su ambiciozni ekonomski ciljevi za jačanje eura. To je još važnije s obzirom na brzinu promjena u globalnom gospodarstvu i trenutačni položaj EU-a u pogledu inovacija, konkurentnosti i poticanja regulatornog okruženja povoljnog za ulaganja.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u lipnju 2021. EGSO je pozdravio komunikaciju Europske komisije „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti“. Budući da je postpandemijska transformacija dovela do značajnih promjena u odnosu gospodarskih snaga na svjetskoj razini, EU bi trebao brzo djelovati kako bi povećao gospodarsku otpornost Europe. Konkretno, Odbor se slaže s tim da je potrebno jačanje međunarodne uloge eura kao ključnog alata za poboljšanje globalnog položaja Europe.

Tomasz Wróblewski (Skupina I., poslodavci) bio je izvjestitelj za relevantno mišljenje EGSO-a. Smatra da bi se Komisija trebala više usredotočiti na razloge slabljenja međunarodne uloge eura. „Globalni položaj eura slabi, ali ne toliko brzo kao položaj dolara”, rekao je. „Međutim, na položaj eura utječu različiti čimbenici. Kao prvo, ne postoji integrirano zajedničko tržište za financijske usluge. Bez dovršene bankovne unije i unije tržišta kapitala bit će nam teško natjecati se s dolarom.“

EGSO također preporučuje da se veća pozornost posveti brzorastućem gospodarstvu Kine i poziva na izradu akcijskog plana kojim se to uzima u obzir. Uloga kineskog renminbija u međunarodnoj trgovini i poravnanju raste. Kina također intenzivno radi na svojoj digitalnoj valuti, dok ostatak svijeta u tome zaostaje. EU mora brzo reagirati, a EGSO podržava prijedlog o uvođenju digitalnog eura. „U tom području”, ističe g. Wróblewski, „Europa bi mogla ponuditi atraktivnija rješenja s obzirom na našu predanost zaštiti osobnih podataka i privatnosti korisnika”. (na)

Uključivanje organiziranog civilnog društva daleko je od zadovoljavajućeg u većini zemalja EU-a, upozorio je EGSO na godišnjoj konferenciji Skupine za europski semestar održanoj na daljinu 31. svibnja.

Konferenciju o Izgradnji otporne Europe – Civilno društvo i nacionalni planovi za oporavak i otpornost obilježila su izlaganja ključnih govornika iz europskih institucija, nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća, skupina za promišljanje i organizacija civilnog društva EU-a.. Tri su teme bile u fokusu: uključenost organiziranog civilnog društva u nacionalne planove za oporavak i otpornost, pravedni prelazak prema zelenom, digitalnom i održivom europskom gospodarstvu, te provedba europskog stupa socijalnih prava.

Predsjednica Odbora Christa Schweng otvorila je raspravu ističući izazov pretvaranja ove krize u niz novih mogućnosti. Poseban je izazov uspješno oslobađanje potencijala Mehanizma za oporavak i otpornost: „Većina država članica nije se dovoljno konzultirala s organiziranim civilnim društvom ili je to učinila prekasno“, navela je gđa Schweng. „Sad je situacija takva da postoji niz nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koji se bitno razlikuju kvalitetom i metodologijom, i zaista se pitamo odgovaraju li planovi na potrebe na terenu.“

Tiziano Treu, predsjednik Gospodarskog i socijalnog vijeća Italije, rekao je da je uloga Konferencije o budućnosti Europe da ocrta novi vid upravljanja Europom, koji treba biti pojednostavljen i djelotvorniji te mora uključivati specifična pravila koja će osigurati uključenost organiziranog civilnog društva.

Potpredsjednik Skupine za europski semestar Luca Jahier izjavio je: „Snažniji „građanski stup“ koji bi objedinio organizirano civilno društvo i lokalne i regionalne vlasti, u sprezi s nacionalnim parlamentima, bit će ključan za osiguravanje pravilnog nadzora procesa reformi i ulaganja, te donijeti i nužno uključivanje legitimnih dionika.“ (na)

U svrhu doprinosa sastanku na vrhu UN-a o prehrambenim sustavima 2021. EGSO je 28. svibnja održao internetsku raspravu čiji je cilj bio razmotriti slabosti i nejednakosti europskih prehrambenih sustava i utvrditi kako ostvariti ravnopravnije i pravednije lance opskrbe. Govornici na visokoj razini iz UN-a, Europske komisije i Europskog parlamenta iznijeli su svoja stajališta o promjenama koje su nužne za jačanje jednakosti, pravednosti i pristupa temeljenog na pravima u tranziciji prema održivijim prehrambenim sustavima.

Pandemija COVID-a 19 znak je upozorenja da je vrijeme za promjene. Iako su poljoprivrednici i radnici u prehrambenom sustavu bili na prvoj liniji borbe s krizom uzrokovanom COVID-om 19 i kontinuirano su Europljane i Europljanke opskrbljivali hranom, „ova je kriza jasno pokazala da se opskrba hranom „od polja do stola“ ne može uzeti zdravo za gotovo“, izjavio je Andreas Thurner, predsjednik Tematske studijske skupine EGSO-a za održive prehrambene sustave.

EGSO je proteklih godina osmislio nekoliko prijedloga i konkretnih ideja koje se mogu sažeti u pet skupova preporuka koje mogu doprinijeti sastanku na vrhu UN-a o prehrambenim sustavima:

I. Poticati sveobuhvatne i integrirane prehrambene politike

II. Promicati zdraviju i održiviju prehranu

III. Zajamčiti poštene cijene i zabraniti nepoštene trgovačke prakse

IV. Ojačati potencijal kratkih lanaca opskrbe hranom i agroekologije

V. Zajamčiti strukturirano uključivanje i sudjelovanje civilnog društva.

EGSO podržava ozelenjivanje prometa, ali naglašava da energetska tranzicija mora biti pravedna i da se njome moraju ponuditi održive i realne alternative u okviru kojih se uzimaju u obzir posebna gospodarska i socijalna obilježja i potrebe područja iz svih dijelova Europe, uključujući ruralna područja.

To je glavna poruka mišljenja koje su sastavili Pierre Jean Coulon i Lidija Pavić-Rogošić, a koje je usvojeno na lipanjskom plenarnom zasjedanju Odbora. EGSO zauzima čvrst stav u svojoj ocjeni Bijele knjige o prometu iz 2011., čiji je cilj prekinuti ovisnost prometnog sustava o nafti, a da se pritom ne žrtvuje njegova učinkovitost i ne ugrožava mobilnost.

Ograničavanje načina prijevoza ne dolazi u obzir: cilj bi trebao biti komodalnost, a ne promjena načina prijevoza. Osim toga, ekološka tranzicija mora biti socijalno pravedna i očuvati konkurentnost europskog prometa, uz potpunu provedbu europskog prometnog prostora kao dijela jedinstvenog tržišta. Kašnjenja u provedbi vrijedna su žaljenja.

„Smanjenje mobilnosti nije opcija. Podržavamo sve mjere usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti prometa i smanjenje emisija“, izjavio je Pierre Jean Coulon. „Europa prolazi kroz razdoblje brojnih izazova, ali to ne bi smjelo dovesti do promjena u pogledu socijalnih i ekoloških očekivanja od raznih europskih inicijativa.”

EGSO potiče otvorenu, kontinuiranu i transparentnu razmjenu stajališta o provedbi Bijele knjige. „Odbor skreće pozornost na važnost osiguravanja potpore civilnog društva i dionika, među ostalim putem participativnog dijaloga“, dodala je Lidija Pavić-Rogošić. „Dobro razumijevanje i opće prihvaćanje strateških ciljeva bit će iznimno korisno za postizanje rezultata.“ (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i njegovo Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI) održali su 17. lipnja žustru raspravu u kojoj su razmatrali stajališta organiziranog civilnog društva o ažuriranoj verziji nove industrijske strategije Europske komisije. U raspravi, prvoj u nizu zajedničkih aktivnosti stručnih skupina EGSO-a na tu temu, postavljeno je pitanje sadržava li ažurirana strategija dovoljno elemenata za jačanje otpornosti i strateške autonomije industrije EU-a. 

Komisija je 5. svibnja 2021. ažurirala Industrijsku strategiju EU-a kako bi se osiguralo da ambicije Unije u području industrije budu u potpunosti prilagođene novim okolnostima nakon krize koju je izazvao COVID-19 i da doprinose pokretanju transformacije prema održivijem, digitaliziranijem, otpornijem i globalno konkurentnijem gospodarstvu.

Predsjednik CCMI-ja Pietro Francesco De Lotto, koji je predsjedao raspravom, izjavio je: „Pandemija COVID-a 19 ubrzala je mnoge procese koji su se već odvijali. Društvo i industrija u posljednjih su 16 mjeseci morali usvojiti procese digitalizacije neviđenom brzinom, a doživjeli smo i revolucionarne promjene, najprije u lancima opskrbe, zatim kod medicinske opreme, a nakon toga i kod cjepiva.“

Predsjednik Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju (INT) Alain Coheur, koji je supredsjedao raspravom, na sljedeći je način opisao kontekst rada drugog panela: „Kriza je na dnevni red stavila druga pitanja, koja nisu spomenuta u prvoj Komunikaciji o industrijskoj strategiji u ožujku 2020. Ovu krizu moramo shvatiti kao priliku za osiguravanje industrijske autonomije Europe.“

Antony Whelan, savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen zadužen za digitalizaciju, predstavio je Komisijine alate za mjerenje ovisnosti EU-a i istaknuo: „U našem postupku odozdo prema gore utvrdili smo vrlo ograničen broj područja u kojima je EU u cjelini u zabrinjavajuće ovisnom položaju“.

EGSO će održati niz rasprava o industrijskoj strategiji, uključujući sedam webinara, počevši od 17. lipnja. Završna rasprava na visokoj razini planira se za ožujak 2022. (ks)

Odbor EGSO-a za praćenje transatlantskih odnosa sastao se nekoliko dana prije samita EU-a i SAD-a na visokoj razini kako bi raspravio o širokom rasponu tema važnih za civilno društvo, prije svega o klimatskim promjenama i trgovini.

„S obje strane Atlantika stižu ohrabrujući signali na svim područjima“, rekao je Christian Moos, predsjednik Odbora EGSO-a za praćenje transatlantskih odnosa.

David Livingston, viši savjetnik posebnog izaslanika predsjednika za klimu Johna Kerryja, potvrdio je da aktualna američka administracija u potpunosti preuzima obvezu da ostvari i nadmaši ciljeve Pariškog sporazuma. „Nedopustivo je“, rekao je, „da zemlje koje su glavni akteri ne propuste u 2021. značajno izmijeniti nacionalno utvrđene doprinose koji se nalaze u samom središtu Pariškog sporazuma“.

Elina Bardram iz Glavne uprave Europske komisije za klimatsku politiku (GU CLIMA) izjavila je: „Aktivna suradnja civilnog društva u SAD-u s EU-om i drugim državama omogućila je SAD-u da održi svoje napore, unatoč nepostojanju angažmana prethodne administracije“.

Emilie Bel, predstavnica Atlantskog vijeća, naglasila je da su Europljani spremni izgraditi pozitivan trgovinski program, ali on treba biti uravnotežen.

Marjorie Chorlins iz Gospodarske komore SAD-a, potvrdila je da su SAD i Europa, unatoč transatlantskim političkim previranjima i recesiji uzrokovanom COVID-om 19, ostali međusobno najveći trgovinski partneri. Nedavno objavljeno izvješće o transatlantskoj ekonomiji u 2021. pokazuje da oba partnera zauzimaju veliki udio u globalnoj potrošnji i globalnom BDP-u. 

Tanja Buzek, predsjednica Odbora EGSO-a za praćenje međunarodne trgovine, naglasila je važnost sudjelovanja civilnog društva za transparentnu trgovinsku politiku i potrebu za snažnim koalicijama za reformu WTO-a. (at)

U drugoj polovini 2021. Slovenija će drugi put predsjedati Vijećem EU-a. I to ponovno u ključnom trenutku za Europu.

EU se 2008. suočavao s financijskom krizom, a danas se pak hvata u koštac sa socioekonomskim posljedicama pandemije COVID-a 19. Stoga ne iznenađuje činjenica da su pripravnost i otpornost EU-a na krize, posebno zdravstvene krize, među glavnim prioritetima slovenskog predsjedništva, uz bok drugim političkim izazovima, kao što je kibersigurnost. Tijekom slovenskog predsjedanja obavljat će se i velik dio zadaća povezanih s konferencijom o budućnosti Europe.

EGSO željno iščekuje blisku suradnju sa slovenskim predsjedništvom zahvaljujući zajedničkim prioritetima, kao što su oporavak, pravedna klimatska i digitalna tranzicija i zaštita vladavine prava, koji su također okosnica EGSO-ovog rada.

Ova je brošura dostupna na engleskom, francuskom, njemačkom i slovenskom jeziku na internetskim stranicama EGSO-a. Tiskani primjerci mogu se zatražiti na adresi vipcese@eesc.europa.eu.