EGSO info

U razmatračkom mišljenju povodom 30. obljetnice jedinstvenog tržišta EGSO je podržao ideju Komisije da se, umjesto ublažavanja pravila tržišnog natjecanja, osnuje fond EU-a u kojem bi se objedinili resursi za ulaganja u ključne projekte zelene tehnologije.

Ublažavanje pravila o državnim potporama kako bi se europska industrija zaštitila od konkurencije iz SAD-a nakon što je u toj zemlji donesen Zakon o suzbijanju inflacije moglo bi dovesti do neravnoteže između bogatijih država članica, kao što je Njemačka, koja svoju privredu može subvencionirati, i država članica koje raspolažu slabijim fiskalnim mogućnostima, pa si to ne mogu priuštiti, naglasio je EGSO u novom mišljenju u kojem se analizira 30 godina postojanja jedinstvenog tržišta i razmatra njegova budućnost.

„Fond za europsku suverenost najbolji je način da se dâ novi zamah europskoj industrijskoj politici i ulaganjima u zelene tehnologije”, rekao je izvjestitelj Felipe Medina Martín iz EGSO-ove Skupine poslodavaca, koji je naglasio i potrebu da se postojeća pravila o državnim potporama preispitaju i reformiraju.

„Moramo razmisliti o kriterijima za dodjelu državne potpore, njihovim učincima i njihovoj koristi”, rekao je. „Znamo da su neki sektori mogli iskoristiti državne potpore te izuzeća i odstupanja od pravila o državnim potporama, ali drugi nisu. Dodamo li tome neravnoteže među državama članicama, dobivamo goleme razlike u konkurentnosti unutar EU-a.”

U mišljenju EGSO-a ističe se da je jedinstveno tržište nedvojbeno jedno od najvećih političkih, gospodarskih i društvenih dostignuća EU-a, ali da ono mora biti proces koji se stalno razvija, prilagođava realnostima koja se mijenjaju i uspješno se suočava s budućim izazovima.

Pritom u prvom planu mora biti otvorena strateška autonomija: prioritet moraju biti opskrba i trgovina, energija i kritične sirovine, te bismo u tom smislu trebali sklapati sporazume sa zemljama s kojima dijelimo ista načela i vrijednosti.

Kad je riječ o jedinstvenom tržištu, EGSO ističe zabrinjavajuću činjenicu da većina regulatornog opterećenja i dalje dolazi s razine država članica. Naime, nacionalni propisi nekad stupaju na snagu prije pokretanja inicijativa na razini EU-a, čime se sprečava harmonizacija i zbog čega može doći do neravnoteža na jedinstvenom tržištu. Kako bi se to spriječilo, EGSO predlaže da Europska unija bude proaktivnija i brža u predlaganju zakonodavstva.

Iz perspektive radnika, EGSO bi želio da mjere za poticanje konkurentnosti i održivosti poduzeća prate i mjere za zaštitu kvalitete rada i osiguravanje prava građana, zaštitu potrošača i ravnopravne uvjete za mala poduzeća.

„Svijet se promijenio i paradigma jedinstvenog tržišta iz proteklih 30 godina također se mora promijeniti, vjerojatno radikalno, želimo li odgovoriti na nove geopolitičke izazove”, naglasio je suizvjestitelj Angelo Pagliara iz EGSO-ove Skupine radnika. „Da bismo zajamčili istinsku konkurentnost, moramo se boriti protiv svih oblika dampinga – socijalnog, fiskalnog i svih ostalih jer je damping sredstvo kojim se ugrožava konkurentnost.”

Nakon ovog krovnog mišljenja uslijedit će mišljenja u kojima će se razmatrati specifična pitanja povezanima s jedinstvenim tržištem. (dm)

Na Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 2023. Europski gospodarski i socijalni odbor pozvao je Europsku uniju da donese obvezujuće zakonodavstvo za sprečavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Sve je više dokaza koji upućuju na činjenicu da nesigurna radna mjesta znatno utječu na mentalno zdravlje radnika.

EGSO je 27. travnja predstavio mišljenje „Nesigurna radna mjesta i mentalno zdravlje” tijekom rasprave sa španjolskim državnim tajnikom za rad i socijalnu ekonomiju Joaquínom Pérezom Reyem.

Izvjestitelj za to mišljenje, José Antonio Moreno Díaz, podsjetio je da postoje jasni dokazi za to da nesigurna radna mjesta povećavaju izglede za pogoršanje mentalnog zdravlja radnika i da to postaje pitanje javnog zdravlja.

Nesigurna radna mjesta, s kojima su povezani aspekti kao što su nesigurnost zaposlenja, izrabljivački privremeni ugovori, dugo radno vrijeme i nemogućnost planiranja radnog vremena, predstavljaju kršenje temeljnih prava radnika i treba ih ukloniti i suzbijati u svim njihovim oblicima. Zbog toga je EGSO pozvao na donošenje obvezujućeg zakonodavstva na razini EU-a i na razvoj i ažuriranje Direktive o sigurnosti i zdravlju radnika na radu (89/391/EEZ).

„Moramo osigurati visokokvalitetno radno okruženje koje ne uzrokuje ni fizičku ni psihološku patnju. Treba nam posebna direktiva EU-a o psihosocijalnim rizicima”, izjavio je Moreno Díaz.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke dodao je: „Naš Odbor predano radi na napretku socijalnog programa EU-a i izgradnji održive i konkurentne Europe spremne za 21. stoljeće. To, među ostalim, znači pristojne uvjete na tržištu rada, potporu sudjelovanju radnika i borbu protiv nesigurnog rada.” (ll)

Kao jedan od glavnih prioriteta pokreta za osobe s invaliditetom, europska iskaznica za osobe s invaliditetom omogućit će osobama s invaliditetom da ostvaruju svoje temeljno pravo na slobodno kretanje u EU-u pod jednakim uvjetima kao i osobe bez invaliditeta.

EGSO je pozdravio inicijativu za uvođenje europske iskaznice za osobe s invaliditetom koju je pokrenula Europska komisija s ciljem omogućavanja slobodnog kretanja i boravka osobama s invaliditetom u Europskoj uniji.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u travnju EGSO je upozorio da će uspjeh iskaznice ovisiti o uzajamnom priznavanju invaliditeta među državama članicama EU-a, što trenutačno nije slučaj i čime se osobama s invaliditetom uskraćuje korištenje mjera potpore pri putovanju u druge zemlje. To predstavlja kršenje prava na slobodno kretanje, koje je temeljna vrijednost EU-a.

Izvjestitelj za mišljenje, Ioannis Vardakastanis, rekao je: „Sada imamo europske građane prvog i drugog reda, pri čemu u prvi red ulaze oni koji se mogu kretati iz jedne države članice u drugu radi putovanja, posla, studiranja ili preseljenja, a u drugi oni koji to ne mogu. Europska iskaznica za osobe s invaliditetom uklonit će te razlike.”

U mišljenju je napomenuto da je iskaznica za osobe s invaliditetom jedan od glavnih prioriteta pokreta za osobe s invaliditetom i nešto za što se predstavnici pokreta već dugo zalažu. Predlaže se da se iskaznica uvede uredbom jer je ona prikladniji instrument kojim bi se osigurala dosljedna i univerzalna primjena i izbjegle razlike u provedbi na nacionalnoj razini.

Također bi trebalo poduzeti dodatne mjere kako bi se osiguralo da prijevoz, usluge i pristup zgradama budu dostupni svima, dok bi osobni podaci sadržani u iskaznici trebali biti zaštićeni propisima o zaštiti podataka. Na taj će način iskaznica funkcionirati kao europska putovnica za osobe s invaliditetom.

EGSO smatra da će ta iskaznica prisiliti države članice da poboljšaju postojeće sustave koji se prvenstveno temelje na medicinskom pristupu invaliditetu i da ih usklade s modelima koji su u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD).

Kako bi se osigurao uspjeh iskaznice, EGSO je pozvao na potpunu uključenost osoba s invaliditetom i njihovih organizacija u sve faze njezina uvođenja i u postupak praćenja.

EGSO također traži da se fizički odvoje europska iskaznica za osobe s invaliditetom i parkirna kartica EU-a. Time bi se osobama s invaliditetom olakšalo snalaženje u prometnim sustavima i pristup javnim uslugama. (ll)

EGSO opisuje prijedloge Komisije za jačanje socijalnog dijaloga u državama članicama i EU-u kao pravovremene i nužne, ali poziva na poduzimanje dodatnih koraka. Potrebno su mjere za poboljšanje nacionalnih savjetovanja sa socijalnim partnerima, pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem na nacionalnoj i europskoj razini te provedbe sporazuma sa socijalnim partnerima.

Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravio je nedavnu inicijativu Europske komisije za jačanje i promicanje socijalnog dijaloga u EU-u. Međutim, istaknuo je pitanja koja je potrebno riješiti kako bi se osiguralo da socijalni dijalog bude smislen i djelotvoran na nacionalnoj i europskoj razini.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u travnju EGSO je analizirao nedavnu Komunikaciju Komisije o jačanju socijalnog dijaloga i Prijedlog preporuke Vijeća o istoj temi.

Upozorio je na to da se pozitivan ishod socijalnog dijaloga ne smije uzimati zdravo za gotovo te je preporučio Komisiji da razmotri uspješne nacionalne, regionalne i sektorske modele kako bi uvidjela zašto su oni uspješni.

„Komisijina inicijativa zaslužuje podršku s obzirom na njezin cilj jačanja socijalnog dijaloga. Istovremeno, u našem mišljenju preporučuje se poduzimanje daljnjih koraka, primjerice u pogledu poboljšanja trostranog socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini, poboljšanja pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem i korištenja direktiva Vijeća za razvoj jasnih pravila za provedbu sporazuma sa socijalnim partnerima”, poručio je izvjestitelj za mišljenje Pekka Ristelä.

EGSO smatra da učinkovit socijalni dijalog mora uključivati reprezentativne i legitimne socijalne partnere sa znanjem, tehničkim kapacitetom i pravodobnim pristupom informacijama. Za to su potrebna i politička volja i predanost sudjelovanju. Potrebno je poštovati autonomiju i prava socijalnih partnera, kao što su pravo na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje, kao i poticajni pravni i institucionalni okvir.

„Smatramo da predložena preporuka predstavlja prikladan instrument za potporu postupku ako se njome propisuju jasne i učinkovite odredbe o praćenju koje je prvotno predložila Komisija. Zaključili smo, na temelju rasprava među državama članicama, da to predstavlja problem od samog početka. Konačni tekst Prijedloga bit će ključan pokazatelj isitnske političke volje za jačanjem procesa”, rekla je suizvjestiteljica Mariya Mincheva.

S obzirom na činjenicu da trostrani socijalni dijalozi u nekim državama članicama postoje samo formalno, a ne i sadržajno, EGSO predlaže uspostavu zajedničkog učinkovitog okvira za uključivanje socijalnih partnera na nacionalnoj razini. Ako socijalni partneri nisu smisleno uključeni, EGSO preporučuje Komisiji da poduzme mjere.

Također napominje da je civilni dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces. Tu bi razliku također trebalo napraviti u potpori izgradnji kapaciteta za socijalne partnere i civilno društvo. (ll)

Na travanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je mišljenje o utjecaju metaverzuma na društvo. U mišljenju se ističe potreba da se EU brzo pozabavi mogućnostima i rizicima povezanima s metaverzumom kako bi se osiguralo uključivo i sigurno virtualno okruženje.

Metaverzum je već pokazao svoj potencijal za pružanje isplativih rješenja, bržu proizvodnju, bolju kvalitetu, smanjenje rizika i povećanje učinkovitosti. Osim toga, ima potencijal za ublažavanje utjecaja na okoliš putem mogućnosti rada na daljinu, smanjenja potrebe za fizičkim putovanjem i smanjenja emisije ugljika.

Izvjestitelj za EGSO-ovo mišljenje, Martin Böhme, naglasio je da će „metaverzum i virtualni svjetovi imati velik utjecaj na naše živote. Oni donose prilike, ali i moguće zamke koje treba predvidjeti.”

Virtualni svjetovi nose određene rizike, osobito za djecu i ranjive skupine. Odbor poziva operatere platformi da uspostave stroge kontrolne mehanizme za filtriranje i uklanjanje štetnih sadržaja te zaštitne mjere za sprečavanje uznemiravanja, zlostavljanja i izrabljivanja. Korisnici također ističu zabrinutost u vezi s problemima ovisnosti, privatnosti i mentalnog zdravlja.

Isto tako, postojeće zakonodavstvo možda neće biti dostatno za reguliranje virtualnih svjetova. EGSO poziva institucije EU-a da osiguraju da se zakoni i porezni propisi koji se primjenjuju u stvarnom svijetu poštuju i u virtualnom svijetu te da se poduzmu nove mjere za rješavanje specifičnih potreba metaverzuma.

U mišljenju se još ističe značajan potencijal metaverzuma za europska poduzeća koja žele optimizirati svoje poslovanje, prikupljati podatke i poboljšati svoje rezultate. Izazovi za poduzeća uključuju potrebu za boljim prihvaćanjem ovih novih tehnologija, prekvalificiranjem radne snage i osiguravanjem etičke i sigurne uporabe.

„Izgradnja metaverzuma za poduzeća zahtijeva posebne vještine i Europa mora učiniti sve da ponovno postane atraktivna zajednica za istraživače jer samo tako može zadržati vodeću poziciju”, pojasnio je Hervé Jeannin, suizvjestitelj za EGSO-ovo mišljenje.

Trenutačno je u pripremi drugo mišljenje EGSO-a o metaverzumu i očekuje se da će biti usvojeno u drugoj polovici godine. (gb)

Dugoročno održiv prijevoz je moguć, ali samo ako ljudi, industrija i prometni sektor sudjeluju u postizanju dvaju ciljeva: smanjenja emisija stakleničkih plinova od 90 % do 2050. i predanosti korištenju dogovorenih načina i sredstava za ostvarenje konačnog cilja.

To je poruka iz mišljenja EGSO-a koje su izradili Stefan Back i Mateusz Szymański, a koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju 27. travnja 2023.

Kako bi se postigao cilj dugoročno zelenog prijevoza, „prelazak mora biti privlačan i realističan te stoga prihvatljiv građanima i poduzećima iz tri perspektive: financijske, socijalne i praktične”, rekao je g. Back.

„To je jedini način na koji naše društvo može aktivno podupirati tranziciju, a u suprotnom postoji rizik ne samo od neuspjeha, nego i, u najgorem slučaju, od izbijanja društvenih nemira”, dodao je g. Szymański.

Konkretnije, EGSO smatra da za uspješnu tranziciju moraju biti ispunjeni određeni uvjeti.

Prvo, poduzeća moraju imati dojam da nisu opterećena prekomjernim troškovima i da će zadržati konkurentnost, i to ne samo u okviru EU-a, već i izvan njega.

Drugo, tranzicija mora biti prihvatljiva zaposlenicima i oni moraju imati mogućnost prilagodbe novim radnim uvjetima na društveno prihvatljiv način.

Treće, građani moraju imati koristi od pristupačnosti i mobilnosti uz razumne troškove i pod dobrim općim uvjetima, i u aglomeracijama i u ruralnim područjima. (mp)

EGSO je ponovio svoj zahtjev za reformu europskog semestra i pozvao na donošenje uredbe EU-a kojom bi se sudjelovanje civilnog društva u ciklusu europskog semestra učinilo obaveznim.

U mišljenju o kojem se raspravljalo i koje je usvojeno na travanjskom plenarnom zasjedanju EGSO je naglasio da bi se gospodarske reforme trebale temeljiti na socijalnim čimbenicima, a ne više samo na gospodarskim pokazateljima. Osim toga, naglašeno je da i proces preporuka za pojedine zemlje treba preispitati kako bi se države članice potaknulo na to da preuzmu vodeću ulogu u njihovoj provedbi.

Europski semestar godišnji je šestomjesečni ciklus gospodarske, socijalne i fiskalne koordinacije politika među državama članica, a njime se prate i nacionalnih planovi za oporavak i otpornost. Iako semestar od uvođenja 2011. ima važnu ulogu, pokazale su se i određene slabosti.

EGSO je u ovom mišljenju ponovio poziv na reformu europskog semestra kako bi se povećala njegova transparentnost i demokratičnost, uključenost organiziranog civilnog društva i uspješnost njegova funkcioniranja. EGSO preporučuje:

• da se preispitaju i dopune postojeći pokazatelji i osigura njihova međusobna dosljednost kako bi se poboljšali postupci evaluacije;
• da preporuke za pojedine zemlje – jedan od glavnih instrumenata semestra – obuhvaćaju razdoblje od tri godine, uz godišnje evaluacije i preispitivanja, te da se njihova provedba i financiranje poveže s proračunom EU-a kao najprikladniji poticaj za poštovanje preporuka;
• da se socijalni partneri i organizacije civilnog društva uključe putem strukturiranog formalnog postupka savjetovanja i u sklopu tijela kojemu bi zakonski bila dodijeljena ta zadaća. Osim toga, postojeća nacionalna gospodarska i socijalna vijeća trebala bi imati važnu ulogu u tom postupku;
• da se načela i opće značajke strukturiranog i trajnog uključivanja organiziranog civilnog društva u razne faze europskog semestra definiraju uredbom EU-a.

Priopćenje za medije

Cjelokupno mišljenje (tk)

Rat u Ukrajini prouzročio je znatnu prekograničnu štetu u okolišu i izazvao veliku zabrinutost. EGSO poziva na to da se djelovanja Rusije smatraju kaznenim djelom prema pravu EU-a i naglašava potrebu za zaštitom okoliša kako bi se zaštitila temeljna prava.

Ukrajinski ekosustavi ozbiljno su narušeni raširenim uništavanjem šuma i onečišćenjem zraka i vode. To predstavlja prijetnju njezinoj bogatoj bioraznolikosti, ekosustavima, zdravlju ljudi i poljoprivrednoj proizvodnji. EGSO se, uz Europski parlament, zauzima za to da se ekocid proglasi kaznenim djelom prema pravu EU-a kako bi se Rusija smatrala odgovornom i kako bi se spriječile buduće ekološke katastrofe.

Izvjestiteljica Ozlem Yildirim izjavila je: „EGSO ističe da je hitno potrebno poboljšati zaštitu okoliša kako bi se zaštitila temeljna prava u Europskoj uniji i izvan nje, i da je ta potreba pojačana teškim uništavanjem okoliša koje je posljedica rata u Ukrajini.“

Odbor također poziva na to da se te posljedice počnu dokumentirati i procjenjivati kako bi se mogla osigurati pravna zaštita, odgovornost i pravedan poslijeratni oporavak u skladu s međunarodnim standardima.

Pravo na zdrav okoliš ključno je za socijalno i ekonomsko blagostanje građana jer mnoga radna mjesta ovise o zdravoj klimi. EGSO potiče države članice i institucije EU-a da ojačaju postojeće pravne instrumente i napore kako bi se zaštitilo pravo na zdrav okoliš, posebno s obzirom na krhko stanje ekosustava na koje je ukazao sukob u Ukrajini. (ks)

Članovi su imali priliku izbliza vidjeti sofisticiran ekosustav koji štiti okoliš, promiče gospodarski uspjeh, podupire prakse kružnog gospodarstva u poljoprivredi i potiče socijalnu koheziju.

Delegacija članova i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora posjetila je 5. svibnja Wildpoldsried, selo održive energije u njemačkoj regiji Allgäu.

To je selo poznato po uspješnoj provedbi lokalno proizvedene obnovljive energije i snažnog sudjelovanja javnosti.

Članovi i članice ESGO-a bili su impresionirani seoskom infrastrukturom, koja uključuje vjetroturbine, postrojenje za bioplin, kogeneracijsko postrojenje s lokalnom mrežom za grijanje i fotonaponski sustav s baterijom.

Inovativni i održivi pristup Wildpoldsrieda izvrstan je primjer sofisticiranog ekosustava koji štiti okoliš, promiče gospodarski uspjeh, podupire prakse kružnog gospodarstva u poljoprivredi i potiče socijalnu koheziju sudjelovanjem građana.

Posjet je bio od posebnog interesa za EGSO, koji savjetuje institucije EU-a o pitanjima u pogledu civilnog društva i nastoji premostiti jaz između društvenog angažmana i politika EU-a. (ks)