EGSO info

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) objavio je kompletan program mandata nove predsjednice Christe Schweng za razdoblje 2020. – 2023. Program je objavljen na internetu i dostupan je na svim jezicima EU-a.

Program gđe Schweng odvažna je vizija jače i otpornije Europe nakon COVID-a 19 i velikog doprinosa EGSO-a oporavku Europe i njezinoj participativnoj demokraciji.

Pod geslom „Ujedinjeni za budućnost Europe“, program veliku važnost pridaje jedinstvu, koje je ujedno i ključna riječ predsjedanja gđe Schweng, i poziva na obnovu EGSO-a koji bi ujedinjenije i djelotvornije utjecao na oblikovanje EU-ovih politika.

Program iznosi četiri prioriteta u skladu s njezinom idejom Europe koja nakon pandemije svojim građanima i građankama omogućuje napredak i život u otvorenom društvu temeljenom na vrijednostima.

Prvi prioritet je Europa gospodarskog prosperiteta, s naglaskom na pomaganje državama članicama, poduzećima, radnicima i radnicama i široj javnosti da prežive i obnove svoja gospodarstva. Tranzicija prema digitalnijoj i zelenijoj ekonomiji trebala bi biti povezana i s društvenim oporavkom.

Drugi je prioritet Europa socijalne uključivosti, koja jamči da u digitalnoj i zelenoj tranziciji nitko nije zapostavljen. Zaštita radnih mjesta i prihoda za sve radnike i radnice od vrhunske je važnosti, pri čemu se posebna pozornost posvećuje ranjivim skupinama. U programu se navodi da se u zajedničkim vrijednostima EU-a ni u kojim okolnostima ne mogu spuštati kriteriji. Podržava se i uspostava europske zdravstvene unije kao važnog aspekta solidarnosti.

Treći prioritet – Europa okolišne održivosti – potvrđuje da je zelenije i digitalizirano gospodarstvo pokretačka sila plana za obnovu Europe. No, da bi se to postiglo, poduzetnike treba smatrati dijelom rješenja i potaknuti ih da preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju tranzicije na niskougljično i resursno učinkovito gospodarstvo.

Četvrti je prioritet EGSO-u osigurati bitnu ulogu u konferenciji o budućnosti Europe, važnoj inicijativi koja bi u Europljanima i Europljankama trebala pobuditi osjećaj odgovornosti za EU omogućivši im da raspravljaju o glavnim temama koje se tiču EU-a kako bi poboljšali način na koji EU funkcionira. Kao predani zagovornik participativne demokracije čiji članovi potječu iz svih dijelova civilnog društva i aktivno djeluju na terenu u svim državama članicama, EGSO ima priliku pokazati svoju dodanu vrijednost i djelovati kao posrednik. (ll)

Na godišnjoj konferenciji održanoj u potpunosti na internetu 3. i 4. studenoga EGSO je izrazio svoje zalaganje za to da Platforma za kružno gospodarstvo postane stvarno središte zajedničkih napora za razvoj kružnog gospodarstva u Europi.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng i izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans otvorili su događanje, osvrnuvši se na prve tri godine djelovanja Platforme dionika kružnog gospodarstva kao baze podataka o dobrim praksama i foruma za raspravu za stručnjake, a zatim i na novi mandat koji sada započinje u okviru EU-ovog novog Akcijskog plana za kružno gospodarstvo.

„Posljednje tri godine pokazale su da ljudi žele surađivati na ovaj način“, rekla je predsjednica EGSO-a. „Europska platforma dionika kružnog gospodarstva, vaša platforma, izvrstan je primjer kako politika i praksa mogu ići ruku pod ruku.

Stoga vas pozivam da nastavite razmjenjivati stečena znanja i inspirativne primjere, bez obzira na to je li riječ o potrošačkim proizvodima osmišljenima za upotrebu u skladu s kružnim gospodarstvom, inovativnim zamislima za smanjenje količine otpada i gospodarenje otpadom, nakitu od recikliranih materijala, vladinim nacionalnim strategijama kružnog gospodarstva ili školama koje pripremaju nove naraštaje.

Ako pogledate oko sebe, vidjet ćete da je naša zajednička tranzicija počela, ali morat ćemo uložiti mnogo više napora kako bi EU doista bio predvodnik u globalnoj tranziciji prema kružnom gospodarstvu.“

G. Schweng naglasila je da će kružno gospodarstvo biti ključno za uspjeh europskog zelenog plana, glavnog plana EU-a za nadolazeće razdoblje. Ukazala je na dokazani uspjeh kružnog gospodarstva kada je riječ o otvaranju radnih mjesta (oko 4 milijuna novih radnih mjesta između 2012. i 2018.), u doba kada se svi pribojavaju gubitka radnih mjesta, te je istaknula da je potrebno podržati poduzeća u tranziciji uz istodobno suočavanje s posljedicama COVID-a 19.

Potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Cillian Lohan, jedan od idejnih začetnika platforme i snažan zagovaratelj njezina potencijala, otvorio je drugi dan konferencije, naglasivši da je suradnja bila i mora ostati okosnica projekta.

„Od samog početka ova se platforma temeljila na suradnji“, rekao je g. Lohan. „Te se povijesti, iako je vrlo nedavna, važno prisjetiti jer je duh suradnje začet od prvog trenutka: bio je to projekt koji smo željeli postići zajedno, a ne u sukobu ili međusobnom natjecanju. Platforma je nastavila funkcionirati u tom duhu. 

Kružno gospodarstvo tranzicija je koju ostvaruju svi, na temelju te suradnje, s dionicima na čelu. Danas želimo da kružno gospodarstvo prijeđe u višu brzinu, sa svima vama za kormilom.“

U ovo dvodnevno događanje uključilo se 700 sudionika i bila je to jedna od najpopularnijih tema na Twitteru u Belgiji.

Europska platforma dionika kružnog gospodarstva zajednička je inicijativa EGSO-a i Europske komisije čiji je cilj „umrežiti razne mreže“ radi potpore tranziciji pod vodstvom dionika. Ovaj pionirski projekt poslužio je kao model za slične platforme unutar država članica EU-a i u SAD-u.

Zaključci rasprava s konferencije uskoro će biti dostupni na internetskim stranicama platforme. (dm)

U integracijskim politikama država članica EU-a nisu uvijek u potpunosti uzete u obzir posebne potrebe žena i djece koji se na svojem putu integracije bore s diskriminacijom i preprekama. EGSO je u razmatračkom mišljenju predstavljenom na plenarnom zasjedanju u listopadu predložio načine rješavanja tog problema.

Njemačko predsjedništvo Vijeća Europske unije zatražilo je od EGSO-a da razmotri na koji bi se način mogla olakšati integracija žena, majki i obitelji migrantskog podrijetla.

To je mišljenje sastavila bivša članica EGSO-a Indrė Vareikytė, a predstavio ga je glavni izvjestitelj Ákos Topolánszky na plenarnom zasjedanju 29. listopada.

Izvjestitelj Topolánszky upozorio je kolege da je manje od polovine država članica uvelo politike kojima se pruža izravna potpora ženama i djeci migrantskog podrijetla koji se na putu integracije suočavaju s diskriminacijom i preprekama. „Izolirani su i zbog toga prečesto žrtve usamljenosti i nasilja”, rekao je. Govoreći o mogućim rješenjima tog problema, naglasio je da je važno donijeti sveobuhvatne integracijske politike koje bi obuhvaćale uključivanje na tržište rada, obrazovanje, zdravstvenu skrb, pravosuđe i stanovanje.

EGSO smatra da bi migranti trebali biti bolje upoznati s ciljevima učenja jezika i prednostima koje ono donosi za njihov svakodnevni život. Odbor se zalaže i za to da se dodatno istraži bi li se Zajednički europski referentni okvir za jezike mogao iskoristiti za pojednostavnjenje postupka jezičnog osposobljavanja migranata i uvođenje prilagođenijeg pristupa.

Migrantice se suočavaju s višestrukim i raznovrsnim oblicima diskriminacije u brojnim područjima društvenog života.
EGSO stoga potiče države članice da ratificiraju Istanbulsku konvenciju i poziva sve države članice da svim migranticama žrtvama nasilja zajamče jednak pristup odgovarajućim uslugama, potpori i infrastrukturi kao i ženama rođenima u EU-u.

Budući da kriza uzrokovana COVID-om 19 nerazmjerno utječe na ranjive zajednice, kao što su migrantice pripadnice etničkih manjina, EGSO odlučno potiče Komisiju da pri osmišljavanju nove inicijative o integraciji i uključivanju uzme u obzir pouke stečene u kontekstu ove krize diljem Unije i u pojedinim državama članicama.

U prilogu mišljenju naveden je niz inspirativnih socijalnih projekata u kojima se ženama i djeci migrantskog podrijetla pruža potpora u okviru integracije i jezičnog osposobljavanja. (ll/tk)

Uzimajući u obzir razorne socijalne i ekonomske posljedice krize koju je izazvao COVID-19, EGSO je u dva mišljenja iznio svoja stajališta o trenutačnoj gospodarskoj krizi i izgledima za oporavak u EU-u.

S jedne strane, EGSO kao savjetodavno tijelo smatra da su Komisijini prijedlozi za plan Next Generation EU dobrodošli i pravodobni. Svako neopravdano kašnjenje u odobravanju i provedbi tog plana moglo bi ozbiljno ugroziti gospodarski oporavak EU-a.

S druge strane, članovi i članice EGSO-a upozoravaju na to države članice moraju povećati javna ulaganja i ostvariti sinergije s privatnim ulaganjima: klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu te najveća moguća fleksibilnost u pravilima o državnim potporama trebale bi se primjenjivati barem dok u potpunosti ne započne opći gospodarski oporavak, a nezaposlenost se značajno smanji.

Općenito gledajući, EU-u je potreban pomak prema gospodarskom upravljanju usmjerenom na prosperitet i utemeljenom na solidarnosti jer bi povratak na mjere štednje umanjio svaku korist koju donese Next Generation EU.

Philip von Brockdorff, izvjestitelj za mišljenje Godišnja strategija održivog rasta 2020. rekao je: „EGSO vidi Godišnju strategiju održivog rasta kao priliku za značajno povećanje otpornosti i održivosti dominantnog gospodarskog modela i za davanje jednake težine ekonomskim i socijalnim ciljevima.“

Judith Vorbach, suizvjestiteljica za mišljenje  Preporuka za ekonomsku politiku europodručja, naglasila je: „Kako bi se teške posljedice COVID-a 19 i klimatskih promjena što više smanjile i izbjegle, EGSO preporučuje gospodarsko upravljanje usmjereno na prosperitet, povećanje ulaganja u održivi rast, jačanje europskog stupa socijalnih prava i reformu poreznih politika.“

Navedena dva mišljenja, donesena na plenarnom zasjedanju u listopadu 2020., EGSO-ov su doprinos nadolazećem jesenskom paketu Europske komisije za europski semestar i međuinstitucijskim raspravama o njemu. Vijest u cijelosti možete pročitati ovdje. (na)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) održali su 5. i 6. studenog Treći forum za učenje o politikama koji je bio posvećen oblicima usavršavanja. Na forumu su se okupili socijalni partneri te predstavnici i predstavnice vlada i civilnog društva koji se bave tim područjem. Upozorili su na to da bi tekuća pandemija mogla dodatno ubrzati promjene u svijetu rada, koje je digitalna revolucija već pokrenula, zbog čega će usavršavanje i prekvalifikacija postati još važniji.

Sudionici na forumu stoga su naglasili hitnost provedbe zakonodavnog prijedloga o oblicima usavršavanja, koji je usvojen kao Preporuka Vijeća 2016. godine. To je glavni element programa EU-a za vještine čiji je cilj da svi Europljani i Europljanke steknu vještine potrebne za sudjelovanje na tržištu rada i da iskoriste svoj puni potencijal kako bi se ostvarili i kao pojedinci i kao društveni subjekti.

Prema istraživanju Cedefopa, 128 milijuna odraslih osoba u Europi morat će usavršiti svoje vještine ili steći nove da bi zadržale ili našle zaposlenje koje odgovara razini njihovih kompetencija i vještina. To je ukupni broj za 27 država članica EU-a, Island, Norvešku i Ujedinjenu Kraljevinu i predstavlja nevjerojatan udio od 46,1 % aktivnog stanovništva.

„Moramo naglasiti da zapravo ono što nudimo predstavlja dio opreme za preživljavanje, i za radnike i za poslodavce, jer se način poslovanja neće vratiti na staro. Razvijene vještine pokretač su konkurentnosti na razini EU-a, a jednako su važne za osobno i profesionalno ispunjenje pojedinaca“, poručio je Laurenţiu Plosceanu, predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo.

„Moramo osigurati da svaka odrasla osoba ima priliku tijekom cijelog života usavršavati svoje vještine i stjecati nove koje će im pomoći da se snađu u neizvjesnim vremenima i da se ostvare u privatnom životu i u karijeri“, izjavio je izvršni direktor Cedefopa Jürgen Siebel dodajući da bi se u sustavima usavršavanja i prekvalifikacije trebale uzeti u obzir i potrebe poduzeća, koja imaju važnu ulogu u ostvarivanju ambicioznih ciljeva.

Na Trećem forumu za učenje o politikama podrobno su razmotrena iskustva u osmišljavanju i provedbi načina za usavršavanje u Finskoj, Irskoj i Nizozemskoj, gdje su vlade u okviru sveobuhvatnih strategija postavile ambiciozne ciljeve i provele reforme na području cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih koje su već dale rezultate.

Na forumu je proučen i program portugalske vlade kojim se uspjela povećati dostupnost osposobljavanja odraslih u zemlji u kojoj 2016. godine polovina stanovništva nije imala završeno srednjoškolsko obrazovanje. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izrazio je svoju potporu poticanju učinkovitog socijalnog dijaloga u državama članicama EU-a. Naime, socijalni dijalog ima ključnu ulogu u oblikovanju gospodarskih, radnih i socijalnih politika kojima se stvaraju bolji životni i radni uvjeti diljem EU-a, te je stoga neophodan za poticanje i ostvarivanje gospodarske održivosti.

EGSO je u svom mišljenju „Socijalni dijalog kao važan stup gospodarske održivosti i otpornosti gospodarstava uzimajući u obzir utjecaj intenzivne javne rasprave u državama članicama” dao pregled nacionalnih praksi socijalnog dijaloga i razmotrio ga u kontekstu prethodnih kriza. Osim toga, ispitao je kako se može dodatno razviti koncept socijalnog dijaloga, posebno u trostranom obliku koji uključuje javna tijela, ne bi li on postao nešto više od kolektivnog pregovaranja i na koji je način ključan instrument dobrog upravljanja u svim procesima promjene.

Mišljenje je sastavljeno na zahtjev njemačkog predsjedništva Vijeća EU-a, a sastavile su ga bivša članica EGSO-a Vladimíra Drbalová i sadašnja članica Cinzia Del Rio.

Zemlje s etabliranim mehanizmima socijalnog dijaloga bolje i brže odgovaraju na krize, što podrazumijeva i globalne krize kao što je pandemija COVID-a 19. Bez obzira na to, u mišljenju je zaključeno da je u mnogim zemljama socijalni dijalog i dalje fragmentiran i da do njega dolazi samo povremeno, ili pak da je oslabljen ugrožavanjem autonomije socijalnih partnera.

U mišljenju se daje nekoliko preporuka za dobro upravljanje u bliskoj budućnosti, nakon pandemije, a to uključuje aktivno sudjelovanje socijalnih partnera u osmišljavanju i provedbi nacionalnih planova oporavka i poticanje dobrog korporativnog upravljanja koje se zasniva na socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju.

Međutim, da bi socijalni dijalog bio uspješan, mora uključivati reprezentativne i legitimne socijalne partnere te vlade predane sudjelovanju. Isto je tako važno poštovati autonomiju socijalnih partnera, slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje.

Europski socijalni dijalog predviđen je ugovorima EU-a i europski socijalni partneri trebali bi iskoristiti cjelokupni potencijal koji imaju na raspolaganju.

Oni bi trebali biti uključeni u europski semestar ekonomskog upravljanja, posebno u razvoj i provedbu reformi i politika koje se odnose na zapošljavanje i socijalna pitanja, a po potrebi i ona ekonomska.

„Potreban nam je obvezujući mehanizam savjetovanja sa socijalnim partnerima u okviru europskog semestra. Imajući u vidu gospodarske i socijalne posljedice pandemije, danas je važnije nego ikad uključiti socijalne partnere u izradu planova za oporavak i otpornost, uključujući i u instrumente vlada za izvješćivanje”, rekla je Cinzia Del Rio. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva Europsku uniju i države članice da sveobuhvatno pristupe promicanju raznolikosti i uključivosti u svojim društvima i da pojačaju pravne i političke napore za suzbijanje sve većeg rasizma i ksenofobije u Europi.

Zbog sve većeg broja napada na migrante i etničke manjine i sve češćeg govora mržnje, dok pandemija samo pojačava strukturnu diskriminaciju kojoj su te skupine izložene, EU hitno treba u vezi s tim pitanjem učiniti više, među ostalim i promicanjem upravljanja raznolikošću.

EGSO je svoje prijedloge o tome iznio u mišljenju „Upravljanje raznolikošću u državama članicama EU-a”, koje je zatražilo njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a. EGSO je za pripremu mišljenja proveo studije slučaja u četiri zemlje – Finskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj – koje služe kao primjer četiri različita dijela Europe. Rezultati su predstavljeni u mišljenju i njegovu dodatku.

Studije slučaja pokazale su da radnici migranti uglavnom rade slabo plaćene i nesigurne poslove u sve četiri zemlje, pri čemu je najekstremnija situacija u Italiji, nakon koje slijedi Francuska, a i situacija u Poljskoj ukazuju na istu tendenciju. Žene koje nisu bjelkinje doživljavaju najviše stope diskriminacije pri zapošljavanju u sve četiri zemlje u usporedbi s bijelim Europljanima i Europljankama i muškarcima iz svoje etničke skupine. U sve četiri zemlje Romi su manjina izložena najvećem stupnju marginalizacije.

Mišljenje je sastavio bivši poljski član EGSO-a Adam Rogalewski, a predstavio ga je Carlos Trindade, glavni izvjestitelj, na plenarnom zasjedanju u listopadu.

„Bolest COVID-19 dovodi do povećanja strukturnog rasizma u Europi. Etničke manjine i migranti izloženiji su ne samo toj bolesti već i nejednakostima koje ona donosi, primjerice gospodarskoj ili socijalnoj isključenosti, a i manje je vjerojatno da će primiti potporu”, istaknuo je Carlos Trinidade.

Osim toga, naveo je da „borba protiv strukturnog rasizma u svim institucijama iziskuje socijalnu pravdu za etničke manjine i migrante” i dodao da EGSO poziva EU i države članice da pojačaju pravne i političke napore za suzbijanje rasizma i ksenofobije.

EGSO u svom mišljenju tvrdi da dobro upravljanje raznolikošću mora obuhvatiti sve aspekte rada i svakodnevnog života migranata i etničkih manjina. To podrazumijeva način na koji se s njima postupa na radnom mjestu, njihovo obrazovanje i pristup javnim uslugama, kao i njihova socijalna prava i integraciju u lokalne zajednice. (ll)

Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI) sastalo se 9. studenoga kako bi održalo raspravu na daljinu o industriji čelika EU-a. Rasprava, kojom je predsjedao Pietro Francesco De Lotto, novi predsjednik CCMI-ja, bila je usmjerena na pitanja viška kapaciteta i dekarbonizacije u međunarodnoj industriji čelika. Govornici su razmotrili izazove s kojima se suočava europska industrija čelika: plan oporavka nakon COVID-a 19, dekarbonizacija proizvodnih procesa, zaštitne mjere EU-a i trgovina.

Čelik je iznimno bitna sirovina u svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Uslijed pandemije COVID-a 19 postavilo se pitanje ovisnosti o globalnom lancu opskrbe, posebno kad su brojne zemlje ovisne samo o jednoj.

Prekomjerna proizvodnja kineske industrije čelika izvor je zabrinutosti jer Kina sad dominira polovinom svjetskog tržišta, a i više. Sjedinjene Američke Države uvele su 2018. godine protekcionističke poreze kako bi američko gospodarstvo manje ovisilo o kineskim proizvodima. Ta je mjera u konačnici ozbiljno ugrozila europsko tržište jer je SAD bitan kupac čelika proizvedenog u EU-u.

Istovremeno, diljem svijeta države ulažu napore da smanje količinu emisija stakleničkih plinova i sve je veći broj inicijativa da se krene prema kružnom gospodarstvu.

„Moramo osigurati konkurentnost sektorâ čelika koji poštuju norme očuvanja okoliša potrebne za tu tranziciju, ali koji su u konkurenciji s dijelovima svijeta gdje takve norme ne postoje ili su neadekvatne“, izjavio je g. De Lotto, zaključujući raspravu. „To se također odnosi na standarde uvjeta rada i radničkih prava.“

Stoga EGSO poziva na ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja između proizvođača izvoznika iz Europske unije i iz trećih zemalja. (tk/ks)

Uveli smo novu rubriku.

Svakog mjeseca otkrijte gosta ili gošću iznenađenja! Bit će to poznata osoba iz europskog kulturnog miljea vezana uz aktualna zbivanja, koja će nam predstaviti svoju viziju svijeta, unijeti dašak svježine, otvoriti nam horizonte, potaknuti nam maštu i učiniti nas sretnima.

U prvom izdanju gost iznenađenja nam je Pierre Kroll, belgijski crtač i karikaturist dnevnika Le Soir.

Poznat je po svom smislu za humor i jedinstvenom stilu svojih karikatura u kojima na originalan i neočekivan način komentira europske i svjetske događaje.

Kad smo ga zamolili za komentar o trenutnoj gorućoj temi, Pierre Kroll nacrtao nam je sljedeći crtež. (ehp)