EGSO info

U spontanoj raspravi koju je na plenarnom zasjedanju u veljači pokrenula predsjednica EGSO-a Christa Schweng, članovi i članice Europskog gospodarskog i socijalnog odbora osudili su neopravdanu i ničim izazvanu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu. Članovi i članice EGSO-a izrazili su solidarnost s ukrajinskim narodom i u znak jedinstva u ovom dramatičnom razdoblju pozvali na odlučno djelovanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Otvarajući raspravu, predsjednica Christa Schweng istaknula je ozbiljnost ove situacije za Europu: „Svjedoci smo agresije na samom pragu EU-a. Takav potez predstavlja očito kršenje međunarodnog prava i međunarodnih sporazuma, uključujući sporazume iz Minska. Ovih dana naše su misli s Ukrajinom i njezinim civilnim društvom, s njezinim nedužnim ženama, muškarcima i djecom, koji, suočeni s ovim neizazvanim napadom, strahuju za svoje živote. Europa mora stati uz Ukrajinu i njezino civilno društvo!“, rekla je predsjednica Schweng.

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, naglasio je: „EU je istinski ujedinjen u svojoj želji za odlučnim djelovanjem. Bio sam prisutan na događanjima na Majdanu i jasno se sjećam snažne želje civilnog društva da postane dio Europe, dio EU-a. Ukrajinu ne smijemo napustiti, ali moramo biti spremni platiti cijenu koraka i mjera koje treba poduzeti.“

Oliver Röpke, predsjednik Skupine radnika, dodao je: „Sada je trenutak da se suprotstavimo i jasno kažemo da Europa to nikad neće dozvoliti. Moramo nastupiti ujedinjeno i pronaći odgovor na tu agresiju, stati rame uz rame u punoj solidarnosti s narodom Ukrajine“.

U istom je duhu svoju podršku izrazio i Séamus Boland, predsjednik Skupine „Raznolikost Europe“: „Na rubu smo provalije i moramo pružiti ruku organizacijama civilnog društva u Ukrajini. EU mora prije svega ostati ujedinjen i solidaran sa svojim susjedima.“

Predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za vanjske odnose Dimitris Dimitriadis izjavio je da će EGSO svojim bilateralnim kontaktima i ustaljenim kanalima poput Platforme civilnog društva EU-a i Ukrajine i dalje nastojati podržavati civilno društvo Ukrajine. (at)

EU mora preispitati prioritete svoje industrijske politike s obzirom na pandemiju i sukob na istočnoj granici Europe. To je poruka s konferencije „Održiva budućnost za europsku industriju“, koju je Europski gospodarski i socijalni odbor organizirao 4. ožujka 2022. u suradnji s francuskim predsjedništvom Vijeća Europske unije.

Otvarajući konferenciju, predsjednica EGSO-a Christa Schweng naglasila je potrebu za kooperativnim pristupom u oblikovanju industrijske politike EU-a: „Dok gradimo održivu budućnost za industriju EU-a, moramo raditi u partnerstvu s industrijom, javnim vlastima i socijalnim partnerima. U tom procesu nikoga ne smijemo zapostaviti.“

Dok EU još rješava posljedice krize uzrokovane COVID-om 19, dramatični događaji u Ukrajini šokirali su cijeli kontinent. Izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager izjavila je: „Europska industrija mora smanjiti jednostrano oslanjanje na druge. Moramo i zaštititi jedinstveno tržište od vanjskih utjecaja, bili oni u obliku stranih potpora kojima se narušava tržišno natjecanje ili u obliku pokušaja prisile od strane stranih vlada.“

Većina govornica i govornika smatra da je sukob još jedan snažan argument da se nastavi insistirati na zelenim ciljevima, iako su neki izrazili mišljenje da okolnosti zahtijevaju preispitivanje naših zelenih ciljeva, pa čak i mogući povratak na korištenje ugljena u Europi. „Novi elementi koji se pojavljuju, kao što su inflacija, dug, obrana i pitanje energije, u potpunosti mijenjaju industrijsku strategiju koju moramo primijeniti. Naš novi imperativ moraju biti strateška autonomija i obrana“, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Carlo Calenda.

Thomas Courbe, glavni direktor za poduzetništvo u francuskom Ministarstvu gospodarstva, financija i oporavka, smatra da tranzicija prema održivoj energiji predstavlja priliku za modernizaciju europske industrijske osnove. Dvostruka tranzicija mora poticati poštene i socijalno pravedne uvjete za otvaranje radnih mjesta, u skladu s načelom da nitko ne smije biti zapostavljen. „Cilj mora biti u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinova po najmanjoj mogućoj cijeni u socioekonomskom smislu“, dodala je Sandra Parthie, izvjestiteljica EGSO-a za < style="color:blue">mišljenje o ažuriranju nove industrijske strategije.

Naposljetku, europski povjerenik za unutranje tržište Thierry Breton ponovno je istaknuo da je u vrijeme sve većih geopolitičkih napetosti od presudne važnosti poticati razvoj kohezivne vizije Europske unije i njezine industrije. (gb/dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) organizirao je konferenciju pod nazivom Zajedničko oblikovanje Europe. Svrha te konferencije, organizirane uoči skorašnjeg završetka Konferencije o budućnosti Europe, bila je zaključiti dosadašnji rad Odbora i razgovarati o trenutačnom stanju stvari, budućim izazovima i ambicijama za budućnost.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng otvorila je raspravu osvrnuvši se na nedavni razvoj događaja od povijesne važnosti u Ukrajini i odgovorila je na uvodno pitanje je li sada pravi trenutak za raspravu o budućnosti Europe.

„Agresija na Ukrajinu i njezino stanovništvo pokazuje nam da je hitno potrebno daljnje jačanje europskog projekta i temeljnih europskih vrijednosti kao što su mir, sloboda i demokracija“, rekla je Christa Schweng.

Istaknula je važnost ovog događaja kao prilike za sagledavanje trenutačne situacije i promišljanje o razvoju događaja tijekom proteklih nekoliko mjeseci.

EGSO je organizirao informativne inicijative i događaje u svim državama članicama kako bi osigurao pravednu zastupljenost, uključio poslodavce, radnike i cjelokupno organizirano civilno društvo te prenio njihova stajališta na Konferenciji o budućnosti Europe. Odbor je također usvojio rezoluciju „Nova slika Europe“ i objavio više ideja na internetskoj platformi Konferencije. 

U zaključnoj je izjavi Clément Beaune, francuski državni tajnik za europske poslove, rekao: „Za provedbu prijedloga građana bit će potrebne rasprave i institucionalne odluke, a EGSO će biti čuvar koji će paziti da se ispune vaša očekivanja“.

EGSO je odigrao vrlo aktivnu ulogu na Konferenciji o budućnosti Europe kroz svoju ad hoc skupinu, kao promatrač u upravnom odboru Konferencije i kao član plenarne skupštine. (ks)

EGSO je 8. ožujka, prigodom Međunarodnog dana žena, organizirao konferenciju „Žene na tržištu rada” koja je održana u sjeni rata. Sudionici su odali počast iznimnim ukrajinskim ženama i njihovoj snazi, hrabrosti i otpornosti.

U svojem uvodnom govoru predsjednica EGSO-a Christa Schweng spomenula je ukrajinske žene i djevojčice koje su prisiljene napustiti svoju zemlju, zbog čega su izložene povećanom riziku od nasilja.

Isto tako, predsjednica Ad hoc skupine za ravnopravnost i članica EGSO-a Maria Nikolopoulou je istaknula: „Žene, majke i supruge našle su se u ratnoj zoni. Mnoge od njih pridružile su se vojsci, dok druge pokušavaju pobjeći strašnih napada. Pridružujemo se pozivima civilnog društva koje zahtijeva okončanje rata u svim zemljama.“

Pandemija COVID-a 19 dodatno je povećala rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti te je također pridonijela porastu nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli najavila je da će Europska komisija predstaviti prijedlog direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u kućanstvu koja bi bila obvezujuća za sve države članice.

Kad je riječ o sektoru umjetne inteligencije, žene čine samo 16 % radne snage, što znači da preostalih 84 % čine muškarci koji donose odluke i preuzimaju vodeću ulogu. „Nedostatak žena u ovom sektoru znači da će cjelokupni svijet budućnosti oblikovati muškarci, uz njihovu moguću pristranost”, izjavila je gđa Schweng.  (at)

Ove godine Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), zajedno s Europskom komisijom, Europskim odborom regija (OR) te organizacijama COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe, organizira prvo izdanje nagrada EU-a za ekološku proizvodnju, čiji je cilj odati priznanje za izvrsnost i nagraditi najbolje i najinovativnije aktere ekološkog lanca vrijednosti EU-a.

U sedam kategorija dodijelit će se osam nagrada EU-a za ekološku proizvodnju (#EUOrganic awards). Radi se o najboljem ekološkom

1. poljoprivredniku i poljoprivrednici
2. regiji
3. gradu
4. biookrugu
5. MSP-u
6. prodavaonici prehrambenih proizvoda
7. restoranu

EGSO, koji već godinama zagovara održiviju i sveobuhvatniju politiku EU-a u području hrane, bit će zadužen za dodjelu triju nagrada: za najbolji ekološki MSP, najbolju prodavaonicu ekoloških prehrambenih proizvoda i najbolji ekološki restoran. Obrazac za prijavu dostupan je ovdje. 

Rok za prijave putem interneta bit će od 25. ožujka do 8. lipnja 2022.

Na Dan ekološke proizvodnje EU-a, 23. rujna 2022., bit će organizirana svečanost na kojoj će dobitnici predstaviti svoje inovativne projekte i dobiti priznanje nefinancijske naravi.

Kontekst

Komisija je postavila cilj da se do 2030. godine 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u koristi za ekološku poljoprivredu. Kako bi podržala ostvarivanje tog cilja, Komisija je u ožujku 2021. donijela Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje. Taj se akcijski plan zasniva na pristupu da je za poticanje ekološke proizvodnje i potrošnje ključno povećati svijest javnosti o njezinim značajkama i koristima. Stoga se njime predviđa dodjela godišnjih nagrada kao jedna od strategija za postizanje tog cilja. (mr)

Na plenarnom zasjedanju održanom 24. veljače Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predstavio je mišljenje „Spremni za 55 %”: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti. EGSO je iznio konkretne prijedloge za ubrzanje energetske tranzicije kako bi EU do 2030. mogao smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 %.

Postizanje revidiranih ciljeva za 2030., kako je predloženo u paketu mjera „Spremni za 55 %”, neravnomjerno će utjecati na regije, zajednice i pojedince u raznim dijelovima Europe.

Kako bi se to pitanje počelo rješavati, EGSO preporučuje da Europska komisija detaljno mapira učinke koje će tranzicija imati na zapošljavanje i vještine u raznim zemljama, regijama i sektorima, uključujući i na podizvođače i kasnije faze u lancima vrijednosti.

Moramo odabrati model koji će rezultirati prosperitetnim, održivim i konkurentnim gospodarstvom. EGSO stoga preporučuje da svi zakonodavni prijedlozi izneseni u okviru paketa mjera „Spremni za 55 %” prođu provjeru konkurentnosti kako bi se dobro shvatile sve implikacije za poduzeća.

Socijalni partneri i ključne organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu i moraju biti uključeni i u faze planiranja i u faze provedbe paketa mjera „Spremni za 55 %“.

Stoga EGSO podržava osnivanje trostranih povjerenstava za pravednu tranziciju kako bi se regionalnim tijelima, socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva omogućilo da sudjeluju u provedbi nacionalnih i regionalnih planova za pravednu tranziciju, naglasio je g. Lohan.

Suočavanje s klimatskim promjenama imat će goleme financijske, socijalne i ekološke posljedice. „Zbog toga se moramo pobrinuti da paket ‚Spremni za 55 %’ bude važan korak prema europskom gospodarstvu s nultom neto stopom emisija do 2050., a ne prepreka,”, istaknuo je g. Mallia. (mr)

Izvanredne mjere koje javna tijela poduzimaju u izvanrednim okolnostima trebale bi uvijek biti strogo proporcionalne, jasno vremenski ograničene i pomno praćene. Taj su odlučan stav na plenarnom zasjedanju EGSO-a 23. veljače 2022. zauzele predsjednica EGSO-a Christa Schweng i potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.

Govoreći o krizi uzrokovanoj pandemijom COVID-a 19 i izvanrednom stanju koje su proglasile brojne države članice EU-a radi zaštite javnog zdravlja, što je dovelo do ograničavanja nekih temeljnih prava i sloboda, predsjednica Schweng je rekla: „Pandemija je testiranje otpornosti naših društava i naše demokracije na stres. Iz perspektive temeljnih prava, vladavine prava i demokracije, EGSO je smatrao da je nužno pomno pratiti situaciju. Posebno smo slušali što akteri civilnog društva imaju reći o posljedicama, izazovima i izlaznim strategijama povezanima s krizom. EU mora iz krize uzrokovane COVID-om 19 izaći ojačanih zajedničkih vrijednosti.”

Povjerenica Jourová naglasila je da je pandemija COVID-a 19 ozbiljno ukazala na to koliko su naša temeljna prava i demokratske vrijednosti važne u našem svakodnevnom životu i da se ne mogu uzeti zdravo za gotovo: „Važna pouka iz zdravstvene krize jest da se mjere potrebne za suzbijanje pandemija ne smiju donositi nauštrb zaštite demokratskih vrijednosti i temeljnih prava. Moramo biti na oprezu i čuvati naša temeljna prava i zajedničke vrijednosti, koji bi trebali biti okosnica našeg odgovora na COVID-19.”

Stajalište EGSO-a o utjecaju COVID-a 19 na temeljna prava i vladavinu prava u EU-u i na budućnost demokracije izneseno je u mišljenju koje je predstavila Skupina EGSO-a za temeljna prava i vladavinu prava, a sastavili su ga José Antonio Moreno Díaz i Cristian Pîrvulescu. U tom dokumentu, usvojenom na plenarnom zasjedanju, Odbor ističe da bi posebne mjere za suočavanje s krizom uzrokovanom COVID-om 19 trebale ostati iznimne i vremenski ograničene te da ne bi smjele biti u suprotnosti s vladavinom prava ili ugroziti demokraciju, diobu vlasti i temeljna prava europskih građana. (mp)

Pri ozelenjivanju pomorskog i riječnog prometa obavezno treba voditi računa o zdravlju i kvaliteti života onih koji žive i rade u blizini plovidbenih putova i luka. To je glavna poruka mišljenja EGSO-a koje je sastavio Pierre Jean Coulon i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju Odbora u veljači.

U tom se dokumentu EGSO bavi socijalnom dimenzijom pitanja povezanih s lokalnim i regionalnim pomorskim prometom i daje preporuke koje su ključne za poboljšanje plavoga gospodarstva i kojima se dopunjuju zaključci drugih dvaju nedavno usvojenih mišljenja: FuelEU Maritime (TEN/751) i NAIADES III (TEN/752).

Izvjestitelj Coulon je na marginama plenarnog zasjedanja rekao: „Potreban nam je inovativan i održiv pristup koji kombinira zelene i zdravstvene ciljeve. Kako bi se to konačno ostvarilo, u pomorskom je prometu potrebna bliska suradnja sa svim dionicima u pomorskom klasteru i lancu opskrbe. Bliska suradnja potrebna je i da bi se osigurale očite koristi od stvaranja intermodalnih terminala, čime bi se omogućio razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima u gradovima i pridonijelo boljoj kvaliteti života.”

Otprilike 75 % teretnog prijevoza u EU-u odvija se u pomorskom prometu. Stoga je iznimno važno integriranim pristupom postići ravnotežu između gospodarskih, socijalnih i okolišnih aspekata. Lučke uprave i dionici u prometu moraju raditi zajedno s lokalnim i regionalnim vlastima kako bi preispitali veze gradova, luka i raznih vidova prijevoza.

Druga pitanja koja treba riješiti su osposobljavanje zaposlenih, izgledi za zapošljavanje, nejednako postupanje prema muškarcima i ženama te korjenite promjene uzrokovane digitalizacijom i automatizacijom radnih mjesta. (mp)

EGSO i GU ECFIN su u okviru javne rasprave o okviru gospodarskog upravljanja EU-a održali internetsku konferenciju o toj temi. Cilj događanja bio je uključiti civilno društvo kako bi se postigao konsenzus o budućnosti tog okvira.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng otvorila je konferenciju riječima: „Umjesto povratka u normalu zagovaramo revidirani i rebalanisirani okvir gospodarskog upravljanja usmjerenog na blagostanje“ i naglasila da treba uključiti sve dionike, uključujući organizacije civilnog društva. Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni nastavio je ustvrdivši da „izgraditi konsenzus do 2023. godine neće biti lako, ali moramo iskoristiti ovu jedinstvenu priliku da svoja fiskalna pravila uskladimo sa svojim ambicijama za ostvarenje snažnog, održivog i uključivog rasta u Europi“. Zastupnica u Europskom parlamentu Margarida Marques zatim je predstavila izvješće Europskog parlamenta o reviziji makroekonomskog zakonodavnog okvira, nakon čega je uslijedila panel-rasprava, čiji je posljednji dio bio posvećen tome kako obnovljenim okvirom gospodarskog upravljanja riješiti problem nedostatka ulaganja radi postizanja dvostruke tranzicije. Izvjestiteljica EGSO-a Dominika Biegon predstavila je svoje samoinicijativno mišljenje „Preoblikovanje fiskalnog okvira EU-a za održiv oporavak i pravednu tranziciju”. (tk)

Alexander Kleinig novi je direktor EGSO-a za komunikaciju i međuinstitucijske odnose. Svoju je karijeru započeo u Europskom parlamentu 1996. kao administrator Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Godine 2005. prešao je u Glavnu upravu za komunikaciju Europskog parlamenta kao voditelj projekata u centru za posjetitelje te je pokrenuo i vodio Parlamentarij od 2011. do 2018.

„Impresioniran sam kvalitetom rasprava i profesionalnošću osoblja Odbora. Svugdje se susrećem s kolegicama i kolegama koji su predani, ponosni na svoj rad i entuzijastični. Iskreno me dirnula i prijateljska dobrodošlica osoblja Uprave D. Ovom prilikom želio bih zahvaliti svojoj prethodnici, Eleonori Di Nicolantonio, koja je proteklih godina vrlo uspješno vodila upravu.”

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a

„Spavamo dok se ne zaljubimo!“, kako je to sjajno rekao Lav Tolstoj u svojem remek-djelu Rat i mir.

Da je Vladimir Putin pozorno čitao roman svojeg sunarodnjaka, shvatio bi da je Europa možda spavala kad je Rusija anektirala Krim, ali da ujedinjeni kontinent koji je na svojem tlu pretrpio dva svjetska rata ne može zauvijek spavati.

Tako se i dogodilo. Europa se zaljubila u Ukrajinu i probudila. Posljednjih dana vidjeli smo kako se kontinent zaljubljuje u zemlju koja se bori protiv agresora za svoje samoopredjeljenje, slobodu i demokratske vrijednosti.

Odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Europska unija donijela je mjere koje su do prije samo nekoliko mjeseci bile nezamislive. Suočeni s ratom u Ukrajini, Unija i njezini građani pokazuju humanost i stavljaju slobodu i mir ispred interesa i trgovine.

U ekspresnom roku Europska unija usvojila je najveći paket sankcija u svojoj povijesti, koji je pogodio financijski sustav Rusije, njezinu visokotehnološku industriju i korumpiranu elitu. Te će sankcije snažno utjecati na rusko gospodarstvo i Kremlj, a imat će i cijenu za europsko gospodarstvo.

Buđenje Europe vidljivo je u cijelom spektru politike. Ako Europa želi nastaviti živjeti u miru, mora napokon izgraditi snažnu vanjsku politiku i zajedničku obrambenu politiku. S novim ratom na našem kontinentu taj je tabu nestao.

Europska unija morala je ponovno poželjeti mir kako bi ostala vjerna svojoj viziji. Umjesto da podijeli Europu, Putin nas je sve ujedinio u toj misiji.

Cijeli članak možete pročitati ovdje: https://timesofmalta.com/articles/view/the-awakening-of-a-new-europe-stefano-mallia.938838 (dv/kr)

Piše: Maria Nikolopoulou, članica Skupine radnika EGSO-a

Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana žena u znaku je pandemije COVID-a 19 i rata u Ukrajini. Ta dva događaja jasno pokazuju da u razdobljima političke, socijalne i gospodarske nestabilnosti naglo stradaju i prava žena.

Svjedočili smo tome da su radnice bile snažnije pogođene gubitkom posla tijekom pandemije, bile su nerazmjerno izložene pogoršanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života tijekom rada na daljinu, a nasilje u obitelji raslo je tijekom ograničenja kretanja. Pogoršale su se i strukturne nejednakosti koje su postojale prije pandemije.

U ratu se remete prioriteti i borba za preživljavanje postaje najvažnija. Žene će u svojim raznim ulogama, kao majke, skrbnice, radnice, vojnikinje i izbjeglice, fizički i psihički patiti te im jedino preostaje ustrajati i ići naprijed.

Pokret sindikata i Skupina radnika EGSO-a žele i osjećaju se dužnima izraziti solidarnost sa svim tim ženama čiji su goli život i prava sada meta napada. Žene cijelog svijeta, ujedinimo se za mir i izgradnju pravedne i prosperitetne budućnosti za sve!  

Skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“

Na konferenciji u Parizu, organizacije civilnog društva iz cijele Europe pozvale su na pravednu, poštenu i uključivu zelenu i energetsku tranziciju u kojoj sudjeluju građani, građanke, organizacije civilnog društva i, pogotovo, mladi.

One smatraju da su dijalog, suradnja i koordinacija na svim razinama preduvjet uspjeha, baš kao i velika ulaganja u pripremu planova za hitne situacije i prilagodbu klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji. Treba povećati održive financijske resurse, koji će se temeljiti na čvrstim obvezama javnih tijela vlasti, poduzeća, civilnog društva i građana i građanki, te obnovljivoj, cjenovno pristupačnoj i lokalno proizvedenoj energiji i učinkovitoj potrošnji.

EGSO-ova skupina „Raznolikost Europe“ bila je domaćin hibridne konferencije o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, održane 2. ožujka u Académie du Climat. Na događanju se govorilo o višedimenzionalnim i međusobno povezanim aspektima te teme, među ostalim o njezinoj socijalnoj i geopolitičkoj dimenziji, ulozi oglašavanja i stavova građana te o lokalnim, nacionalnim i europskim mjerama.  

Konferenciju je otvorio Séamus Boland, predsjednik Skupine „Raznolikost Europe“, koji je naglasio hitnost poduzimanja učinkovitih i neposrednih mjera u području klimatskih promjena i energetske tranzicije, pogotovo u svjetlu izvješća o klimatskim promjenama UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, predstavljenog na marginama konferencije. „Klimatske promjene i energetska tranzicija neodložna su tema koja se tiče svih nas. Kao i kada govorimo o miru, riječ je o našoj zajedničkoj budućnosti. Riječ je o vrijednostima i našoj čovječnosti. Upravo zato moramo o njima govoriti, pa i u ovakvim turbulentnim vremenima.“

G. Boland naglasio je ključnu ulogu civilnog društva u pokretanju i održavanju dinamike koja je zajednicama i građanima i građankama potrebna za suzbijanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama. Naglasio je da...

Dodatne informacije: Priopćenje za medije o konferenciji Skupine „Raznolikost Europe“ u cijelosti je dostupno na: Organizacije civilnog društva iz 27 država članica EU-a pozivaju na hitno djelovanje u području klime pod njihovim pokroviteljstvom | Europski gospodarski i socijalni odbor (europa.eu)

Prezentacije svih gostujućih govornika i govornica i fotografije možete vidjeti na: Klimatske promjene i energetska tranzicija | Europski gospodarski i socijalni odbor (europa.eu)

Konferencija dionika kružnog gospodarstva 2022. i Međunarodni dan žena obilježeni raznim kulturnim događanjima

Izvanredan glazbeni događaj 2. ožujka priredio nam je međunarodni bubnjarski trio TrashBeatz, grupa koja glazbu proizvodi iz otpada. Njihov slogan „smanji-iskoristi-recikliraj svoj otpad” savršeno je odgovarao temi ovogodišnje konferencije dionika kružnog gospodarstva. Ako ste propustili njihov nastup, možete ga pogledati na internetu.

EGSO je ugostio i umjetnički performans „…zato što sam žena?” talentirane mlade poljske umjetnice Patrycje Alenkuć. Videozapis sadrži plesni performans uz koji se ispreda priča, a tim se umjetničkim djelom želi istaknuti otpornost žena unatoč tome što im se ne pruža dovoljna potpora, i to bez obzira na njihovu dob, društveni sloj kojem pripadaju, zemlju u kojoj žive, zanimanje ili druge čimbenike. Performans „...zato što sam žena?” bio je jedan od najvažnijih elemenata EGSO-ove konferencije o ženama na tržištu rada, a filmom je konferencija zaključena u umjetničkom duhu. (ck)

Događanje za mlade „Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2022.” održat će se putem interneta 31. ožujka i 1. travnja 2022. „Istina o lažima. Mladi protiv dezinformacija” tema je o kojoj će raspravljati učenici i učenice.

Članice i članovi EGSO-a posjećivat će odabrane škole u državama članicama sve do 25. ožujka. Za to vrijeme učenici i učenice s uzbuđenjem iščekuju svoje sudjelovanje na događanju 31. ožujka i 1. travnja. Izvršna potpredsjednica i povjerenica Jourova obratit će se 99-ero učenika i učenica tijekom završnog plenarnog zasjedanja mladih kako bi pozdravila preporuke te skupštine mladih i odgovorila na zahtjeve za politikama. Za više informacija ne zaboravite pratiti profile događanja „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“ na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/youreuropeyoursay.

Program je dostupan na internetu. (ck)