EGSO info

Odbor podržava stvaranje budućeg tržišta električne energije na temelju javno-privatnog partnerstva i kombinacije propisa i liberalizacije.

U središtu tog modela bio bi „e-mehanizam” koji bi uspostavile vlade, a u sklopu kojeg bi se električna energija kupovala od proizvođača i prodavala opskrbljivačima kućanstava, MSP-ovima, energetskim zajednicama građana i velikim potrošačima, a po potrebi i kad je to moguće i drugim zemljama.

U okviru mehanizma sklapali bi se dugoročni ugovori s proizvođačima električne energije na temelju natječaja. Ti bi ugovori bili različitih vrsta, na primjer ugovori o kupnji električne energije, ugovori za razlike i ugovori o dodatnim troškovima.

To je najvažnija reforma koju bi trebalo provesti na sadašnjem europskom tržištu električnom energijom, navodi se u mišljenju EGSO-a koje su izradili Jan Dirx i Christophe Quarez i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju 14. lipnja 2023.

„Odbor se već dugo zalaže za reformu europskog tržišta električnom energijom”, poručio je izvjestitelj Dirx. „Smatramo da treba težiti hibridnom modelu zasnovanom na načelu 'liberalizacija tamo gdje je to moguće i reguliranje tamo gdje je to potrebno'.”

„Energija je ključna sastavnica našeg gospodarskog i socijalnog sustava te s njom ne bi trebalo postupati kao s drugom robom. Energija je središnja sastavnica javnih usluga”, naglasio je izvjestitelj Quarez. „Prema našem prijedlogu, za ostvarivanje ciljeva održivosti, cjenovne pristupačnosti i sigurnosti opskrbe bile bi zadužene vlade.” (mp)

EGSO preporučuje uspostavu zelenog trostrukog kriterija (engl. green triple-T) za procjenu učinka budućih intervencija na gospodarski sustav EU-a.

EGSO, na temelju preporuka Europske središnje banke (ESB), ističe da bi u dugoročnom razdoblju neciljane mjere kojima se uređuju cijene samo produljile razdoblje povišene inflacije. Te bi mjere, ako se postupno ne ukinu, mogle ugroziti sposobnost ESB-a da postigne svoje srednjoročne ciljeve, što bi dovelo do dugoročnijeg pooštravanja monetarne politike nego što je poželjno.

Prema mišljenju EGSO-a „Utjecaj energetske krize na europsko gospodarstvo”, koje je sastavila Alena Mastantuono i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u lipnju, Europska unija treba se prestati oslanjati na hitne fiskalne odgovore i usredotočiti se na strukturne promjene koje bi joj omogućile da se brže oslobodi ovisnosti o fosilnim gorivima.

„Čvrsto vjerujemo da se iskustva koja smo stekli u pogledu negativnog učinka energetske krize na gospodarske rezultate EU-a moraju iskoristiti u sljedećim političkim koracima”, rekla je izvjestiteljica Mastantuono.

Da bi EU ostao konkurentan, potrebna mu je pouzdana i sigurna opskrba energijom po pristupačnim cijenama koja se temelji na integriranom energetskom tržištu koje ima velik udio čiste energije, otporno je i može podnijeti poremećaje i šokove. (mp)

EGSO je predložio da se proizvodi koji se ne mogu popraviti ne bi smjeli stavljati na tržište u Europi i da nije dovoljno od proizvođača zahtijevati samo da informiraju potrošače da određen proizvod nije nepopravljiv.

Novo pravo na popravak u EU-u velik je korak u propisima, smatra EGSO. Međutim, potrošač koji želi popraviti pametni telefon ili uređaj koji se pokvario, a ne kupiti novi, mogao bi naići na niz praktičnih prepreka zbog kojih će biti previše teško ili skupo, ako ne i potpuno nemoguće, taj proizvod popraviti. EU bi trebao učiniti više i zatražiti od država članica da zabrane praksu kojom se proizvodi namjerno rade tako da ih se ne može popraviti.

Pravo na popravak ne postoji ako se proizvodi osmišljavaju na način da ih se ne može popraviti, tvrdi Thierry Libaert, izvjestitelj EGSO-a za predmetno mišljenje.

U mišljenju o Prijedlogu direktive EGSO predlaže nekoliko praktičnih mjera kojima bi se ta direktiva osnažila i kojima bi se osiguralo da popravak bude održiva i cjenovno pristupačna opcija i nakon isteka jamstvenog roka, pa i s poslovnog stajališta. Slijedi nekoliko prijedloga:

• uvođenje poticaja koji bi potrošače naveli da se odluče na popravak; ti poticaji mogu biti jednostavni, na primjer ponuda produljenja jamstvenog roka ako se u tom roku proizvod popravljao;
• omogućivanje inovativnih rješenja, kao što su trodimenzionalni ispis za proizvodnju rezervnih dijelova, obnova, što podrazumijeva „novi život” za proizvode, ili razvoj tržišta rabljenih dijelova;
• organizacija programa za osposobljavanje i prekvalifikaciju kako bi serviseri stekli vještine potrebne za rad, koji se prije temeljio na mehanici, ali sada su sve češće posrijedi povezani uređaji. Šire gledajući, potrebno je poduzeti korake u vezi s nedostatkom radnika koji se bave popravkom u Europi.

Sektor popravka u Europi stvara vrijednost i kvalitetna radna mjesta koja je teško premjestiti. Popravljanje stvara 404 radna mjesta na svakih 10 000 tona popravljenog materijala, što je pedeset puta više nego zbrinjavanje otpada, koje je posljednjih godina postalo glavni trend. Čak 65 % potrošača baca pokvarene proizvode, koji se pretvaraju u 7,5 milijuna tona otpada godišnje.

Manipulativni zeleni marketing: zabranimo tvrdnje na temelju kompenzacije

Kao i Direktiva o pravu na popravak, Direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš ima za svrhu europskim građanima omogućiti da kupuju održive proizvode. Potrošači su sve zainteresiraniji za to, ali nemaju povjerenja u tvrdnje proizvođača o ekološkoj učinkovitosti njihovih proizvoda i usluga i zbunjuje ih velik broj zelenih oznaka koje postoje na tržištu.

Zahvaljujući novoj direktivi oznake za okoliš i tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebali bi postati vjerodostojni i ulijevati povjerenje, ali u njoj postoje i nedostaci. EGSO smatra da bi se tom direktivom trebalo zabraniti tvrdnje koje se temelje na kompenzaciji s obzirom na to da je nekoliko potrošačkih organizacija utvrdilo – a isti je zaključak donesen i u nekoliko sudskih sporova – da su tvrdnje kao što su „klimatski neutralno” i „nadoknada za plastiku” na temelju kompenzacije emisija ulaganjem u klimatske projekte znanstveno netočne i uvijek zavaravajuće za potrošače.

EGSO je također naglasio potrebu za dosljednim zakonodavstvom. Postoji opasnost da ono što zabranimo jednim propisom drugim propisom dopustimo, kaže izvjestitelj EGSO-a Angelo Pagliara. Direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš treba biti model minimalne razine zaštite od manipulativnog zelenog marketinga. Zahtjevi iz nje trebali bi se odražavati u sektorskom zakonodavstvu kako ne bi bilo moguće dobiti izuzeće, pronaći rupu u zakonu ili oslabiti zaštitu potrošača.

Pročitajte mišljenje EGSO-a o paketu mjera za pravo na popravak.
Pročitajte mišljenje EGSO-a o Direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš.

To bi vijeće pomagalo u svladavanju brojnih kriza koje trenutačno pogađaju prehrambene sustave i predviđanju budućih izazova koji će se javiti pristupanjem Ukrajine EU-u.

Prehrambeni sustav Europske unije suočava se s višestrukom krizom dok pokušava prevladati okolišne, klimatske, zdravstvene i socijalne izazove. Mogućnost budućeg pristupanja Ukrajine također otvara mnoga pitanja i očekuje se da će biti potrebna reforma ZPP-a. Za lakše suočavanje s tim promjenama EGSO predlaže da se osnuje Europsko vijeće za prehrambenu politiku u kontekstu budućeg okvira za održive prehrambene sustave.

To bi vijeće moglo pridonijeti bržem približavanju politika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, ali bi prije svega moglo pomoći u poboljšanju prehrambene politike EU-a. Izvjestiteljica za mišljenje, Piroska Kállay, izjavila je: „Čvrsto vjerujemo da će uključivost i dijalog među raznim dionicima i tijelima koja djeluju unutar prehrambenog sustava povećati kvalitetu i opravdanost oblikovanja prehrambene politike i da je Europsko vijeće za prehrambenu politiku alat kojim će se postići uključiviji, participativan i demokratičan pristup upravljanju opskrbom hrane”.

EGSO je spreman pružiti potrebnu podršku tom vijeću i želio bi da ono funkcionira na istoj osnovi kao Europska platforma dionika kružnog gospodarstva, kojom upravlja zajedno s Europskom komisijom.

Europsko vijeće za prehrambenu politiku poticalo bi održiv i uravnotežen razvoj ruralnih i urbanih područja. Okupljalo bi akademike, znanstvenike, predstavnike lanca opskrbe hranom, organizacije civilnog društva, edukatore, predstavnike mladih i tvorce politika EU-a. S vremenom bi uključilo i predstavnike lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, čime bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje predstavnika država članica na razini EU-a. (ks)

Mladi bi trebali primati jednaku plaću i naknade socijalne sigurnosti kao i drugi radnici, uključujući istu minimalnu plaću, ali to još uvijek nije tako u svim državama članicama.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da bi EU i države članice trebali okončati diskriminirajuću praksu prema mladima, poput niskih minimalnih plaća za mlade i neplaćenog pripravništva. Mladi bi također trebali biti neposrednije uključeni u oblikovanje politika, osobito onih koje se odnose na njih.

Ovi zahtjevi, koje je EGSO iznio u dvama mišljenjima usvojenima na plenarnoj sjednici 15. lipnja, podudaraju se s usvajanjem izvješća Europskog parlamenta o kvaliteti pripravništva u kojemu se poziva Europsku komisiju da donese direktivu u kojoj bi se utvrdilo da je zapošljavanje pripravnika i stažista na dulje vrijeme bez plaće protuzakonito.

„Previše mladih koji primaju niže minimalne plaće ili odrađuju neplaćeno pripravništvo ima negativna iskustva na tržištu rada. Ne možemo biti slijepi na tu činjenicu u državama članicama”, izjavio je Michael McLoughlin, izvjestitelj za mišljenje „Jednako postupanje prema mladima na tržištu rada”.

"Mladi imaju pravo da ih se čuje i da mogu djelovati”, rekla je Nicoletta Merlo, izvjestiteljica za mišljenje „Suradnja u području mladih”, koje je izrađeno na zahtjev španjolskog predsjedništva Vijeća EU-a i ima za cilj dati novi zamah agendi EU-a za mlade.

„Uključivanje mladih mora se podržati u cijelom procesu oblikovanja, provedbe i praćenja javnih politika, koje moraju biti usmjerene na važnost uloge organizacija mladih i u obzir uzeti nove, neformalne načine na koje se mladi okupljaju, surađuju i uključuju u dijalog”, rekla je Nicoletta Merlo.

EGSO poziva na to da mladi imaju iste radne uvjete, naknade za zapošljavanje, socijalnu sigurnost i socijalnu pomoć kao i drugi radnici. U skladu s načelom jednake plaće za jednaki rad, mladi bi morali imati pravo na istu minimalnu plaću kao i drugi radnici. Trenutno to nije tako u nekim zemljama koje su uvele posebne, niže minimalne plaće za mlade, unatoč činjenici da svaki četvrti mladi radnik prima minimalnu plaću, u usporedbi sa svakim desetim za ostale radnike.

Novi predsjednik EGSO-a Oliver Röpke poseban naglasak stavlja na jačanje dijaloga s mladima i njihovo uključivanje u oblikovanje politika.

U razgovoru s organizacijama mladih na plenarnoj sjednici izjavio je: „Zalažemo se za uključiviji model koji će mlade staviti u središte procesa. Otvaranje vrata EGSO-a mladima jedan je od mojih političkih prioriteta i ne namjeravam stati na granicama EU-a. Naime, želim doprijeti i do organizacija mladih iz zemalja kandidatkinja.”
U raspravi su sudjelovali i predstavnici Europskog foruma mladih, organizacije Generation Climate Europe i ReDI School of Digital Integration. (ll)

EGSO je zatražio od španjolskog predsjedništva Vijeća EU-a da pogura prijedlog da Protokol o socijalnom napretku postane obvezujući pravni instrument za jačanje i očuvanje socijalnih prava u Europi.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izrazio je suglasnost s nedavno iznesenim prijedlogom da se Ugovori EU-a izmijene i u njih uvrsti i Protokol o socijalnom napretku, instrument kojim bi se temeljnim socijalnim pravima u zakonodavstvu EU-a davala prednost pred gospodarskim slobodama u slučaju spora. Time bi se osigurala pravna sigurnost i jednako postupanje prema radnicima u svim državama članicama.

U razmatračkom mišljenju koje je zatražilo španjolsko predsjedništvo Vijeća EU-a, EGSO je naveo da bi se tim protokolom osigurao socijalni napredak promicanjem i zaštitom najviših standarda socijalnih prava u svim europskim politikama te da bi se spriječilo nazadovanje.

Mišljenje je usvojeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a održanom 15. lipnja sa 132 glasa za, 102 protiv i 7 suzdržanih. Međutim, nije dobilo potporu Skupine poslodavaca EGSO-a, koja je iznijela protumišljenje protiv uključivanja održive javne nabave u primarno pravo EU-a. Protumišljenje je odbijeno, ali je dobilo više od četvrtine glasova te je stoga priloženo glavnom mišljenju.

Izvjestiteljica Maria del Carmen Barrera Chamorro, izjavila je: „Protokolom bi se podržalo načelo nenazadovanja u pogledu socijalnih standarda. Spriječilo bi se donošenje politika koje bi bile u suprotnosti s interesima građana, kao što se dogodilo s politikama štednje.”

„Više no ikad prije moramo biti na braniku socijalnih i građanskih prava i brinuti se da se ona ujednačeno primjenjuju u cijelom EU-u. Njih se mora smatrati važnijima od slobode tržišta, posebno u slučaju spora”, izjavio je suizvjestitelj Diego Dutto.

EGSO španjolsko predsjedanje smatra izvrsnom prilikom da se taj prijedlog pogura. Pozvao je španjolsko predsjedništvo da sazove sastanak Vijeća ministara za socijalna pitanja, koje bi podnijelo zajednički prijedlog i planiralo održavanje posebnog europskog samita na kojem bi se taj prijedlog usvojio.

Protokol je prvi put predložila Europska konfederacija sindikata (ETUC) 2008. kao odgovor na presude Suda Europske unije u korist ekonomskih sloboda. Taj je prijedlog ponovno iznesen lani u zaključcima Konferencije o budućnosti Europe, pri čemu je Europski parlament usvojio rezoluciju u kojoj poziva na uključivanje Protokola u Ugovore EU-a.

Skupina poslodavaca EGSO-a izjavila je da smatra da bi socijalna i gospodarska prava trebala uživati istu razinu zaštite te da bi postojala ozbiljna opasnost da Protokol ugrozi same temelje društvenog napretka. (ll)

Prevencija HIV-a, kontinuirana skrb i iskorjenjivanje diskriminacije i dalje su ključni za rješavanje aktualne globalne javnozdravstvene krize, tvrdi EGSO

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava napore španjolskog predsjedništva Vijeća EU-a da se cilj iskorjenjivanja stigmatizacije i diskriminacije povezanih s HIV-om do 2030. stavi na vrh dnevnog reda EU-a.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u lipnju EGSO se složio da bi europske institucije trebale izdati deklaraciju na visokoj razini o zaustavljanju stigmatizacije i diskriminacije osoba zaraženih HIV-om, koju bi trebalo predstaviti Europskom parlamentu 1. prosinca 2023.

EGSO je također pozvao na novi ambiciozniji cilj za prevenciju i kontrolu širenja zaraze HIV-om, u cilju postizanja razine pokrivenosti i do 95 % u pogledu testiranja, terapije i supresije virusa u svim zemljama.

„Pokušavamo razumjeti situaciju u pogledu HIV-a nakon više od jednog desetljeća. To je pitanje predugo bilo zanemareno”, rekao je izvjestitelj za mišljenje Pietro Barbieri. „Potrebna je maksimalna razina predanosti – moramo surađivati sa zajednicama, liječnicima, školama i poslodavcima.”

Važno je osigurati jednake mogućnosti za osobe s HIV-om na radnom mjestu, uključujući fleksibilno radno vrijeme i produljeni dopust za liječničke preglede. Za prevladavanje stigmatizacije i diskriminacije ključno je provoditi kampanje senzibilizacije, osposobljavanje i informiranje u školama, u okviru civilnog društva i organizacija mladih.

„Unatoč smanjenju broja oboljelih, ne smijemo zaboraviti na borbu protiv HIV-a. Kako bi se uspostavila kontrola nad širenjem zaraze, ključno je omogućiti rano dijagnosticiranje, rani početak liječenja i kontinuitet skrbi”, izjavila je suizvjestiteljica za mišljenje Nicoletta Merlo.

Diljem svijeta HIV je i dalje važan javnozdravstveni problem koji pogađa više od 36 milijuna ljudi, od čega 2,3 milijuna živi u europskoj regiji SZO-a. Posebno su pogođene istočne regije europskog kontinenta, a Ukrajina je, po razmjeru epidemije AIDS-a, na drugom mjestu u regiji istočne Europe i srednje Azije.

Od zaraze HIV-om prvenstveno su ugrožene marginalizirane skupine kao što su konzumenti droga, muškarci koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima, transrodne osobe, migranti i zatvorenici. Stigmatizacija i strah odvraćaju pojedince od traženja pomoći, što dovodi do kasnog testiranja i dijagnosticiranja koji se, kod više od 50 % zaraženih, događaju u uznapredovaloj fazi. Time se povećava rizik od širenja bolesti i broj smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti, posebno u područjima u kojima nema odgovarajućeg liječenja AIDS-a.

Sveobuhvatne strategije koje uključuju skrb i prevenciju, zajedno s inovativnim metodama testiranja kao što su brzo testiranje i samotestiranje, ključne su za borbu protiv epidemije. (ll)

EGSO je iznio preporuke o politikama za novu generaciju vlastitih sredstava za proračun EU-a. U novom mišljenju Odbor poziva Komisiju da dodatno razvije Okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) te predlaže da se razmotri uvođenje poreza na digitalne transakcije na razini EU-a i dodatnog nameta kojemu bi podlijegala poduzeća koja uvoze proizvode proizvođača iz trećih zemalja koji ne osiguravaju odgovarajuću zaštitu radnika.

U kontekstu proračunskih pritisaka s kojima se države članice suočavaju nakon pandemije, zbog aktualnih međunarodnih napetosti i u trenutačnom okruženju viših kamatnih stopa potrebno je ponovo razmotriti izvore prihoda za proračun EU-a. „Zalažemo se za snažan proračun EU-a kojim bi se EU-u osigurala potrebna financijska sredstva za ostvarivanje njegovih političkih ambicija i za prelazak na stvarna vlastita sredstva, što bi nam pomoglo da okončamo usmjerenost na neto bilance, koja je štetna za europsku integraciju”, izjavio je izvjestitelj Philip von Brockdorff tijekom usvajanja mišljenja na plenarnom zasjedanju. Prijedlogom Komisije o prilagođenom paketu mjera za vlastita sredstva, koji se temelji na oporezivanju dobiti i objavljen je 20. lipnja 2023., dovršena su tri druga prijedloga o novim izvorima prihoda, koji su predstavljeni 2021., ali ih Vijeće još nije usvojilo.

Kao preduvjet za predlaganje vlastitih sredstava na temelju oporezivanja dobiti, EGSO poziva Komisiju da što prije razvije instrument Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT). Odbor ujedno smatra da je razumno istražiti mogućnost uključivanja financijskih usluga u BEFIT ili uvođenja globalnog poreza na financijske transakcije, kako je predložio Europski parlament. Osim toga, EGSO poziva Komisiju da razmotri uvođenje dodatnog nameta kojemu bi podlijegala poduzeća iz EU-a koja uvoze proizvode proizvođača iz trećih zemalja koji ne osiguravaju odgovarajuću zaštitu radnika. (tk)

Snažna mreža civilnog društva jedno je od ključnih oružja za borbu protiv dezinformacija na terenu, zajedno s političkom osviještenošću, čvrstim zakonodavnim okvirom i neovisnim medijima.

EGSO je 12. lipnja pokrenuo prvo u nizu događanja namijenjenih podizanju svijesti o dezinformacijama uoči europskih izbora 2024. Događanje je održano u Sofiji nakon što je utvrđeno da 55 % bugarskih državljana smatra da su često izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima.

Rasprave su pokazale da organizacije civilnog društva, vlade i neovisni mediji moraju surađivati kako bi uspostavili zaštitni mehanizam protiv manipulacije informacijama, koja se sve češće koristi kao oružje inozemnog upletanja.

S obzirom na predstojeće europske izbore, porast broja dezinformacija posebno je zabrinjavajući trend. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je: „Dezinformacije, uz koje se sada javlja i ratna propaganda, koriste se za iskrivljavanje stvarnosti i širenje razdora, što onemogućava objektivnu raspravu. Sljedeće godine održat će se europski izbori, najvažniji trenutak za demokraciju u Europi. Europski građani imaju pravo donijeti odluku utemeljenu na činjenicama i mislim da svi moramo doprinijeti kampanji u kojoj nema mjesta za dezinformacije i strano upletanje.”

Kiril Valchev, glavni direktor bugarske novinske agencije (BTA), tvrdi da su informacije, a ne cenzura, najbolje sredstvo za borbu protiv dezinformacija. „Trebali bismo omogućiti slobodan protok informacija i učiniti ih dostupnima javnosti.”

Utemeljiteljica i izvršna direktorica organizacije „Defend Democracy” Alice Stollmeyer izjavila je: „Civilna društva ne mogu se sama boriti protiv dezinformacija, ali se mogu organizirati i zajednički djelovati te natjerati velika tehnološka poduzeća da preuzmu veću odgovornost kao vlasnici platformi društvenih medija.”

Rasprava je ukazala i na ključnu ulogu neovisnih medija u razotkrivanju dezinformacija. Neovisni ruski novinar i glavni urednik televizije TV Rain Tihon Dzjadko izjavio je da neovisni mediji, boreći se protiv ruske propagande, intenzivno rade na tome da Rusima pruže dokaze i informacije utemeljene na činjenicama. „Ruska vlada ne želi da ljudi doznaju istinu.” (at)

Zahvaljujući brojnim zahtjevima za savjetovanje koje mu je uputilo španjolsko predsjedništvo, Europski gospodarski i socijalni odbor imat će važnu ulogu tijekom novog španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Španjolska preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije u za Europu ključnom trenutku. Naime, došlo je vrijeme da Europska unija ojača vlastitu otpornost.

Brojne krize s kojima se Europa proteklih godina bila prisiljena nositi na vidjelo su iznijele naše slabosti i ukazale na činjenicu da Europska unija mora razviti vlastitu stratešku otpornost. Stoga je otvorena strateška autonomija – ključni element koji će europskim ciljevima zelenije, digitalnije i socijalnije Europe dodati i otpornost – jedan od glavnih prioriteta španjolskog predsjedništva.

U lipnju 2024. građani EU-a sudjelovat će u najvećem demokratskom događaju na našem kontinentu – izborima za Europski parlament. Stoga je bitno uspostaviti sva potrebna jamstva za obranu naše demokracije, posebno protiv stranog uplitanja, kako bi se izbjeglo da izbori postanu plodno tlo za dezinformacije, propagandu i kibernapade.

Europski gospodarski i socijalni odbor odlučan je blisko surađivati sa španjolskim predsjedništvom i biti glas organizacija europskog civilnog društva tijekom cijelog njegovog predsjedanja. Na zahtjev španjolskog predsjedništva EGSO će sastaviti čak 22 razmatračka mišljenja o nizu tema, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu dimenziju EU-a i budućnost Europe. Ta detaljna i ambiciozna mišljenja i niz tematskih događanja i konferencija, među ostalim o energetskom siromaštvu, rijetkim bolestima i socijalnoj ekonomiji, omogućit će EGSO-u da doprinese raspravama tijekom španjolskog predsjedanja.
Odbor se raduje perspektivi zajedničkog rada sa španjolskim predsjedništvom na ostvarivanju otpornije, uključivije i sigurnije Europe u službi građana koja će se moći uspješno nositi s budućim izazovima.

Brošura je dostupna na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku na internetskim stranicama EGSO-a. (af)