EGSO info

EGSO je 20. rujna 2023. bio domaćin rasprave u kojoj su istaknuta postignuća europske građanske inicijative „Fur Free Europe” (Za Europu bez krzna). U središtu je te inicijative odlučan poziv na kontinent bez krzna, kojim se zagovara potpuna zabrana uzgoja krzna i prodaje proizvoda od krzna na europskim tržištima.

Europska građanska inicijativa „Fur Free Europe” pridobila je podršku čak 1,5 milijuna europskih građana i u manje od 10 mjeseci dosegla potrebne pragove potpisa u 18 država članica. Te brojke odražavaju ishode Konferencije o budućnosti Europe i saznanja iz najnovijeg posebnog istraživanja Eurobarometra, a u oba se slučaja snažno podržavaju viši standardi dobrobiti životinja.

„Zalaganje Europske komisije za reviziju zakonodavstva o dobrobiti životinja tijekom njezina aktualnog mandata ključna je prilika za postizanje Europe bez krzna”, izjavila je Elise Fleury, organizatorica europske građanske inicijative i voditeljica kampanje u organizaciji Eurogroup for Animals.

Taj je stav podržala i Tilly Metz, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Međukluba za dobrobit i očuvanje životinja, izjavivši: „Strelovit uspjeh europske građanske inicijative „Fur Free Europe” ukazuje na istinsku brigu građana za iskorištavane životinje i iziskuje odlučno djelovanje EU-a. Samo poboljšanje standarda dobrobiti životinja neće biti dovoljno. Krajnje je vrijeme da ukinemo tu okrutnu i bespotrebnu praksu.”

Europska građanska inicijativa „Fur Free Europe” predstavit će svoju inicijativu 12. listopada na javnom saslušanju koje organiziraju odbori Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj te za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. EGSO će aktivno sudjelovati u tom događanju kako bi pružio potporu inicijativi. Predstojeće mišljenje EGSO-a također će se posebno baviti novim prijedlozima Europske komisije o dobrobiti životinja i uvjetima prijevoza životinja, koji se očekuju do kraja 2023.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pohvalio je uspjeh inicijative i naglasio: „Želim obnoviti aktivno sudjelovanje EGSO-a u europskim građanskim inicijativama i pružiti im demokratsku platformu pomoću koje mogu utjecati na zakonodavstvo EU-a. Budite sigurni da će Europski gospodarski i socijalni odbor ne samo pažljivo pratiti već i aktivno doprinositi daljnjem razvoju događaja u vezi s tom temom.”

EGSO je usvojio mišljenje o preispitivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. sredinom provedbenog razdoblja, koje je Komisija predložila prošlog lipnja. Odbor smatra da u prijedlogu Komisije nedostaje ambicija da se na odgovarajući način odgovori na ključne izazove s kojima se Europa suočava. Za popunjavanje nedostataka potrebna su kratkoročna rješenja. Uskoro bi trebala započeti rasprava o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

U prijedlogu Komisije predviđa se 50 milijardi eura za Instrument za Ukrajinu, 15 milijardi eura za migracije i vanjsko djelovanje, investicijska platforma STEP vrijedna 160 milijardi eura i dodatni instrument za rješavanje problema sve većih kamatnih stopa. EGSO je negativno ocijenio prijedlog zbog nedostatka ambicije i zbog toga što nije doveden u vezu sa strateškim predviđanjima. Pozvao je na veću uključenost civilnog društva. Johannes Hahn, europski povjerenik za proračun i administraciju, pohvalio je utjecaj EGSO-a i naglasio potrebu za suradnjom na razini EU-a.

Kad je riječ o Instrumentu za Ukrajinu, EGSO je podržao ideju korištenja zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine i pritom pozvao na „golem kontinuirani angažman”. Naglasio je potrebu za poštovanjem vladavine prava i sudjelovanjem civilnog društva. EGSO je razočaran time što su platformi STEP dodijeljena minimalna sredstva i time što nije iznesen prijedlog o Fondu za europsku suverenost. Pozvao je na to da proračun bude prilagodljiv i usklađen s političkim ambicijama. EGSO se i dalje zalaže za ambiciozniji program financiranja u svrhu podrške konkurentnosti EU-a. (tk)
 

U mišljenju usvojenom na rujanskom plenarnom zasjedanju EGSO je pobliže razmotrio strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama (EIBM) i pozvao na izradu zajedničke strategije, bolju koordinaciju i zaštitu temeljnih prava.

Osiguravanje djelotvornosti upravljanja europskim granicama nije samo pitanje sigurnosti. Radi se i o tome da se osigura poštovanje vrijednosti na kojima se temelji Europska unija. EGSO čvrsto vjeruje da nam je potreban jasan plan za poboljšanje tog postupka na našim vanjskim granicama.

Cilj je europskog integriranog upravljanja granicama poboljšati koordinaciju između agencija i instrumenata EU-a i država članica zaduženih za upravljanje granicama. Pritom se snažan naglasak mora staviti na razmjenu informacija i njegovanje zajedničke kulture upravljanja granicama kojom se jamči zaštita ljudskih prava.

Iako nacionalne granične institucije imaju ključnu ulogu, EGSO izražava veliku zabrinutost zbog toga što se u strategiji ne navode njihove obveze. Cristian Pîrvulescu, izvjestitelj za mišljenje, i José Antonio Moreno Diaz, suizvjestitelj, smatraju važnim da se u okviru EIBM-a od svake države članice zatraži da izradi plan o temeljnim ljudskim pravima u području upravljanja granicama, čime bi se upotpunjavale aktivnosti Frontexa.

Odbor također izražava žaljenje zbog toga što se u europskom integriranom upravljanju granicama praksa prisilnog vraćanja ne prima na znanje i da se to pitanje ne rješava na odgovarajući način te traži od Komisije da izradi jasne planove za rješavanje tog pitanja i od nacionalnih institucija za upravljanje granicama zatraži da izbjegavaju te neprihvatljive prakse. Poštovanje temeljnih prava pravna je obveza svih institucija EU-a i nacionalnih institucija te bi se prema njemu tako trebalo i odnositi. Vanjska politika i politika suradnje EU-a ni u kojem slučaju ne bi smjele biti uvjetovane suradnjom zemalja podrijetla u postupcima vraćanja i ponovnog prihvata. (gb)

EGSO je 25. rujna proglasio pobjednike u trima kategorijama nagrada EU-a za ekološku proizvodnju – za najbolji MSP u ekološkoj preradi hrane, najboljeg trgovca ekološkim prehrambenim proizvodima na malo i najbolji ekološki restoran.

EGSO je u suradnji s Europskom komisijom i drugim partnerima ovo događanje organizirao već drugu godinu zaredom kako bi se nagradila izvrsnost u čitavom lancu vrijednosti europske ekološke proizvodnje. Nagrađeni u svim kategorijama prisustvovali su posebnoj svečanosti održanoj u prostorijama Europske komisije, kojoj je domaćin bio europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „EGSO se već godinama zalaže za održiviju i uključiviju prehrambenu politiku u EU-u. Ponosan sam što smo dio te velike inicijative kojom se kvalitetnu hranu želi približiti svim potrošačima i koja obuhvaća sve faze poljoprivredno-prehrambenog lanca. Želio bih čestitati dobitnicima ovogodišnjih nagrada EU-a za ekološku proizvodnju i zahvaliti im što su s nama podijelili svoje inspirativne projekte.”

Pobjednici su:

Najbolji MSP u ekološkoj preradi hrane: The Merry Mill, Vicarstown, Irska

The Merry Mill obiteljsko je ekološko poljoprivredno gospodarstvo koje proizvodi niz ekoloških prehrambenih proizvoda bez glutena u Irskoj. Njihova je misija pružati visokokvalitetne proizvode koji ne samo hrane tijelo i dušu nego su i održivi, iznimno ukusni i, što je najbolje, nemaju negativne posljedice za okoliš.

Najbolji trgovac ekološkim prehrambenim proizvodima na malo: Gut Wulksfelde (Bioland), Tangstedt, Njemačka

Poduzeće Gut Wulksfelde (Bioland) na svojem ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu ima trgovinu površine 600 m² u kojoj prodaje vlastite proizvode. Obrađuju 450 hektara zemljišta na kojem uzgajaju više od 50 sorti povrća. Osim toga, prerađuju meso, proizvode jaja i vode pekaru u kojoj se peče kruh za njihovu trgovinu.

Najbolji ekološki restoran / pružatelj usluga prehrane: Restoran Luftburg Kolarik im Prater GmbH, Beč, Austrija

Od 2021. Luftburg Kolarik je sa svojih 1200 mjesta za goste najveći restoran na svijetu s potpuno certificiranom ekološkom hranom. Osnovan je 1992. s temeljnom idejom ekološke i socijalne održivosti. (ks)

Na zahtjev španjolskog predsjedništva Vijeća EU-a, EGSO daje uvid u budućnost kohezijske politike i iznosi preporuke za prilagodljiviju, socijalno usmjerenu „kohezijsku politiku 2.0” radi suočavanja s aktualnim izazovima poput pandemije, klimatskih promjena i digitalne transformacije.

Europska kohezijska politika počiva na nepokolebljivoj predanosti načelu da nitko ne smije biti zapostavljen. „Pozivamo na očuvanje tog načela, unatoč svim nedostacima”, izjavila je izvjestiteljica EGSO-a María del Carmen Barrera Chamorro. „Partneri iz civilnog društva spremni su uskladiti svoje napore sa snažnom investicijskom politikom EU-a kojoj je to načelo u srži. S obzirom na promjene s kojima se Europa suočava, to čvrsto načelo i dalje je putokaz u pravedniju budućnost.” Suizvjestitelj David Sventek dodaje: „Za ostvarivanje ciljeva kohezije od presudne je važnosti promicati interakciju između međusektorskih politika EU-a i kohezijske politike, kako bi se sve politike uskladile s temeljnim načelima EU-a i kako bi se postigle sinergije”.

EGSO poziva na usmjerenu i prilagodljivu politiku kohezije EU-a i ističe utjecaj nejednakosti na rast i konkurentnost. Poziva na uklanjanje razlika među državama članicama, regijama i gradovima, s naglaskom na teško pogođenim područjima. Od ključne su važnosti prilagođena potpora raznim skupinama i suradnja sa socijalnim partnerima. EGSO se zalaže za moderniziranu i fleksibilnu kohezijsku politiku kojom se čuva održivost MSP-ova i podupiru strateške tehnologije u velikim poduzećima. Postizanje istinske konvergencije podrazumijeva jačanje regionalne otpornosti, usmjeravanje na razvojne potrebe i poticanje partnerstava za uključiviju i prilagodljiviju Europu.

EGSO je iznio niz ključnih preporuka kao odgovor na zakonodavni paket koji je Komisija predložila za reformu okvira gospodarskog upravljanja Europske unije. EGSO pozdravlja namjeru da se okvir pojednostavi, ali se zalaže za važne izmjene prijedloga. Preporuke su objavljene u ključnom trenutku i u njima se naglašava potreba za uravnoteženim, prilagodljivim i održivim pristupom gospodarskom upravljanju u EU-u.

U kontekstu izazova s kojima se EU suočava, među kojima su pandemija, geopolitički složena situacija i klimatski ciljevi, izvjestitelj EGSO-a Javier Doz Orrit zalaže se za fleksibilnije fiskalne i strukturne planove u čiju bi izradu bile uključene nacionalne demokratske institucije i civilno društvo i predlaže trajni fiskalni kapacitet za EU i snažnije gospodarsko upravljanje. EGSO pozdravlja određene aspekte tog zakonodavnog paketa, ali poziva na znatne izmjene.

Suizvjestitelj Luca Jahier poziva na hitne pregovore o uravnoteženom i provedivom gospodarskom okviru. Među najvažnijim prijedlozima su zamjenjivanje strogih pravila o smanjenju deficita prilagođenijim pristupom, promjena stava u pogledu automatske primjene sankcija i omogućavanje nacionalnim vladama da sudjeluju u izradi fiskalnih planova. EGSO također predlaže da se prema ulaganjima u zelenu tranziciju i obranu postupa na različite načine, da se definicije javnih ulaganja prošire i da se do 2026. uspostavi fiskalni kapacitet EU-a. Tijekom cijelog procesa naglašava se uključivo upravljanje u kojem bi trebali sudjelovati socijalni partneri, civilno društvo i parlamenti.

EGSO je usvojio evaluacijsko izvješće o Mehanizmu EU-a za oporavak i otpornost, ključnom instrumentu u vrijednosti od 723,8 milijardi eura, koji je uveden u veljači 2021. kako bi se državama članicama pomoglo da se oporave od pandemije COVID-a 19. To izvješće sadrži ključne preporuke socijalnih partnera i organizacija civilnog društva iz Njemačke, Italije, Latvije, Portugala i Rumunjske o uključenosti civilnog društva u provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost.

U izvješću se navode problemi u vezi s djelotvornošću Mehanizma, primjerice određena kašnjenja i bojazni u pogledu dugoročne provedbe zbog apsorpcije sredstava, ograničenog trajanja planova i administrativnih kapaciteta. Pretjerani zahtjevi otežavaju pristup MSP-ova Mehanizmu. Iako civilno društvo smatra da su ciljevi Mehanizma relevantni, za usklađivanje s nacionalnim strategijama potrebna je bolja koordinacija.

„Organizirano civilno društvo osuđuje pomanjkanje transparentnosti u postupku osmišljavanja i provedbe plana te poziva na strukturiran i transparentan dijalog, razmjenu povratnih informacija i proaktivnu uključenost posredstvom aktivnog povjerenstva za praćenje”, objašnjava izvjestiteljica EGSO-a Elena Calistru.

U izvješću se preporučuje poboljšanje pristupa pravodobnim i detaljnim informacijama o Mehanizmu, racionalizacija provedbe projekata, jačanje fleksibilnosti u odabiru projekata i dodjeli sredstava, kao i uspostavljanje djelotvornijeg obaveznog praćenja i evaluacije instrumenata za procjenu dugoročnog učinka Mehanizma, uz aktivnu uključenost civilnog društva.

EGSO je oštro kritizirao EU jer nije osigurao odgovarajuću potporu i financiranje organizacija civilnog društva koje djeluju u području temeljnih prava, vladavine prava i demokracije.

EGSO je u raspravi s predsjednicom organizacije „Civilno društvo Europe” Gabriellom Civico, održanoj na plenarnom zasjedanju 21. rujna, upozorio na tešku situaciju u kojoj se nalaze organizacije civilnog društva u Europi. One su, naime, sve više izložene brojnim pritiscima – od financijskih ograničenja do kampanja diskreditiranja i koordiniranih napada raznih aktera na njihov rad i vjerodostojnost.

Osim toga, organizacije civilnog društva koje rade na najzahtjevnijim socijalnim i političkim pitanjima, uključujući nadzorne (watchdog) organizacije i organizacije koje promiču jednakost i nediskriminaciju, obično imaju najviše poteškoća s financiranjem. To ozbiljno ugrožava njihovu zadaću da nadležne pozivaju na preuzimanje odgovornosti i čuvanje demokracije u Europi.

EGSO je u svojem mišljenju „Potpora civilnom društvu i njegovo financiranje u području temeljnih prava, vladavine prava i demokracije”, usvojenom na plenarnom zasjedanju, izjavio da je to potrebno odmah riješiti.

U tu svrhu EGSO se zalaže za uspostavu financijskog instrumenta posebno namijenjenog organizacijama civilnog društva koje se bave ljudskim pravima i demokracijom u EU-u. Trebalo bi, po uzoru na mehanizam EU-a za zaštitu boraca za ljudska prava u inozemstvu („Protect Defenders”) uspostaviti sličnu platformu i za borce za ljudska prava koji su aktivni u državama članicama EU-a.

Valja se posebno usredotočiti na neodgovarajuće radne uvjete i slabe prihode osoba zaposlenih u sektoru civilnog društva, koje često rade pod velikim stresom, što ozbiljno ugrožava njihovo mentalno zdravlje.

„U vrijeme kad je demokracija u krizi europske institucije snose veliku odgovornost. Dobre namjere nisu uvijek dovoljne. Potrebne su nam konkretne mjere za pomoć razvoju europskog civilnog društva, među ostalim i u zemljama kandidatkinjama”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Cristian Pîrvulescu.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke najavio je da će, u skladu sa svojom nedavnom odlukom da u svoj rad uključi „članove i članice iz zemalja kandidatkinja”, EGSO sada pratiti i razvoj događaja koji utječu na civilno društvo u zemljama koje se nadaju članstvu u EU-u. U tu svrhu planira proširiti mandat svoje Skupine za temeljna prava i vladavinu prava, koja od 2018. provodi brojne misije u državama članicama radi provjere stanja organizacija civilnog društva, kako bi se njime obuhvatile i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.

„Ne možemo dopustiti da se poštovanje temeljnih prava, vladavina prava i demokracija zaustave na granicama EU-a!” rekao je predsjednik Röpke. (ll)

EGSO ističe ključnu ulogu promicanja zdrave i održive prehrane u poboljšanju zdravlja ljudi, očuvanju ekosustava, jačanju društva i podupiranju ruralnih zajednica.

Postizanje tih ciljeva iziskuje višestran pristup i uključuje povećanje dostupnosti održivih proizvoda, obrazovanje pojedinaca o zdravijim prehrambenim opcijama, zalaganje za reformulaciju proizvoda i proširenje obveznog označivanja podrijetla određenih proizvoda. Te promjene moraju biti u skladu s aktualnim društvenim preokupacijama i zahtjevima potrošača te istovremeno omogućiti očuvanje konkurentnosti i povoljnih radnih uvjeta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

„Mišljenjem se podržava prijedlog Komisije o obveznom označivanju podrijetla za mješavine meda, ali se ide i korak dalje zahtjevom za kvantificiranje postotnog udjela svakog podrijetla na temelju razvoja pouzdane metode ispitivanja. Ujedno je patvoreni med moguće otkriti na jednostavan način, pa je taj zahtjev najhitnija mjera za zaštitu pčelara EU-a koju se može i treba provesti bez odgađanja”, izjavila je Kerli Ats, izvjestiteljica za izvješće EGSO-a o tom pitanju.

Europski pčelari i dionici u lancu opskrbe medom suočavaju se s velikim izazovima u pogledu transparentnosti podrijetla mješavina meda. Ti izazovi znatno utječu na njihove prihode i na stanje na širem europskom tržištu. Aktualni napori u borbi protiv prijevara i nepoštenog tržišnog natjecanja i dalje su nedovoljni. Premda pozdravlja prijedlog da se revidira Direktiva o medu uvođenjem obveznog označivanja podrijetla, EGSO izražava žaljenje zbog nedostatka ambicije u provedbi dodatnih mjera za djelotvornu borbu protiv prijevara.

EGSO odlučno poziva na donošenje ambicioznijih mjera za zaštitu europskih proizvođača meda, provedbu strogih tržišnih standarda, uvođenje sustavnog ispitivanja i provjere sljedivosti meda uvezenog u EU te nametanje zahtjeva za označivanje zemlje podrijetla mješavina meda. Predloženo označivanje trebalo bi obuhvatiti i odgovarajući postotni udio svakog podrijetla meda, predstavljen silaznim redoslijedom.

Rješavanje izazova koje donosi kvantificiranje postotnog udjela svakog podrijetla u mješavinama meda od presudne je važnosti. EGSO ističe potrebu za brzom i dostupnom analitičkom metodom za osiguravanje cjelovitosti obveznog označivanja podrijetla kako bi se potrošače zaštitilo od prijevara.

Napore treba usmjeriti i na razvoj sustava sljedivosti u kojem bi sav med koji se prodaje u komercijalne svrhe, bilo da je proizveden u EU-u bilo da je u njega uvezen, imao identifikacijsku oznaku. Taj bi sustav omogućio praćenje meda sve do pčelara koji ga prikuplja. Međutim, nužno je osigurati da zbog tih mjera ne nastanu prekomjerni troškovi koji predstavljaju opterećenje za poduzeća, naročito mala i srednja poduzeća. (ks)

EGSO poziva na veće zajedničko djelovanje u okviru Strategije pomorske sigurnosti EU-a, čiji je cilj očuvanje suvereniteta, sigurnosti i konkurentnosti EU-a. Odbor podržava suradnju EU-a i NATO-a u području pomorske sigurnosti i ukazuje na važnost čvrste suradnje s međunarodnim partnerima u zajedničkom rješavanju problema krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima.

EGSO je na rujanskom plenarnom zasjedanju usvojio mišljenje o Komisijinoj Zajedničkoj komunikaciji o Strategiji pomorske sigurnosti EU-a i povezanom akcijskom planu, naglašavajući važnost multilateralizma kao ključne politike za vanjsko djelovanje EU-a u području pomorske sigurnosti.

EGSO smatra da bi suradnju EU-a i NATO-a trebalo dodatno pojačati kako bi se uspostavila djelotvornija koordinacija u različitim područjima od zajedničkog interesa, uključujući kritičnu infrastrukturu.

Anastasis Yiapanis, član EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje, istaknuo je: „Strategija pomorske sigurnosti u skladu je sa Strateškim kompasom EU-a. Pomorskom sektoru trebalo bi dati prioritet i razmatrati ga u njegovoj cjelini, osobito u kontekstu sve većih hibridnih prijetnji.”

Osim toga, EGSO poziva EU da intenzivira suradnju s međunarodnim partnerima na rješavanju pitanja od zajedničke važnosti, kao što su krijumčarenje ljudi i trgovina ljudima.

Mateusz Szymański, član EGSO-a i suizvjestitelj za mišljenje, dodao je: „Sigurnost posada trebala bi biti prioritet za EU.”

Na žalost, u prijedlogu za Pomorsku strategiju EU-a ne spominje se uloga civilnog društva. EGSO naglašava da treba stalno surađivati i konstruktivno raspravljati s civilnim društvom EU-a kako bi se osigurala javna potpora prijedlogu Komisije i budućem djelovanju. (at)

Upravo smo objavili ažurirano izdanje jedne od naših najpopularnijih brošura o EGSO-u. Kao što znate, mi se razlikujemo od drugih tijela EU-a jer smo jedinstveni forum za savjetovanje, dijalog i konsenzus među predstavnicima i predstavnicama različitih sektora organiziranog civilnog društva.
Organizacije naših članova i članica posrednici su između donositelja odluka i javnosti. One građanima i građankama omogućuju da pokreću promjene ili da se zalažu za pitanja koja su im izrazito važna.
Na 12 stranica brošure možete saznati više o nama, našoj ulozi i viziji, našim članovima i članicama i načinu rada, kao i o nekim našim postignućima. Možete pročitati više i o novom Užem predsjedništvu EGSO-a koje je preuzelo dužnost ove godine.
Brošura je dostupna na sva 24 službena jezika EU-a!
Preuzmite svoj primjerak ovdje:
https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/publications-other-work/publications/discover-what-eesc-can-do-you-2023-edition  (cw)